Bakir nije dovoljno
Edhem Bičakčić, predsjednik Sabora IZBIH, u podcastu Oslobođenja govorio je o skupu bošnjačkih lidera, njihovoj razjedinjenosti, ali i o SDA
Za Vučića i Dodika, odnosno za srpske lidere koji provode ovakvu politiku, Rezolucija o genocidu u Srebrenici, kao i sve nasljeđe Haškog tribunala, predstavlja prepreke koje ih udaljavaju od konačne pobjede u, za njih, nedovršenom ratu
Ministar vanjskih poslova BIH Elmedin Konaković okupio je prošlog petka u Sarajevu neke od bošnjačkih lidera iz države i regiona. Iako je kolokvijalno nazvan bošnjački sabor praktično završio prije nego je počeo, lider Naroda i pravde nije odustao, najavljuje nove razgovore na ekspertnom nivou. O tome je, između ostalog, u podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović” govorio Edhem Bičakčić, predsjednik Sabora Islamske zajednice BIH.
Koalicijski kapaciteti
Okupljanje bošnjačkih lidera koincidira s najavom Velikog vaskršnjeg sabora Srbije i RS-A o kojem sedmicama govore srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i predsjednik bh. entiteta Milorad Dodik, uz podršku patrijarha Porfirija.
- Što se tiče srpskog sveta i politike Vučića, pa onda Dodika, ona se i generiše u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. I ona odatle proizlazi i vodi se. I tu nije ništa novo, to smo vidjeli i od 1992. godine i redom. Oni će i raditi ono što su zacrtali, bez obzira na to šta drugi mislili i kako se drugi prema tome odnosili, ističe naš sagovornik.
A kada je riječ o Bošnjačkom saboru, za koji poziv nisu dobili ni naš sagovornik, a čini se ni reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, najznačajnija odbijenica na Konakovićevu adresu stigla je od predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
- Mislim da nije trebao odbiti poziv, ali postoji neki personalni odnos između njega i Konakovića. Osim toga, SDA za svoju budućnost mora graditi koalicijske kapacitete i to je bila jedna od prilikazatakvuaktivnost.nažalost,nije došlo do toga. Podržavam svako integriranje Bošnjaka, jer oni su razdijeljeni u bezbroj stranaka i pokreta. U tome smo kreirali impresivnu razjedinjenost, što nije dobro, smatra Bičakčić.
Postavlja se pitanje da li je Ministarstvo vanjskih poslova BIH adresa za okupljanje (samo) jedne nacije, a Bičakčićev odgovor je - da.
- Ne mora biti jedina, ali može da bude adresa, s obzirom na to da država BIH mora povesti računa o Bošnjacima koji su izvan BIH. Posebno dijaspori. Ne mogu biti prepušteni samo IZ-U da on to pokriva. To moraju raditi i državni organi, istakao je Bičakčić i naglasio ogroman potencijal dijaspore, ljudi koji su ekonomski osnaženi, koji su se snašli i u uređenom sistemu pokazali dobre rezultate.
- Svi oni koji računaju i misle o budućnosti BIH morali bi u svojoj agendi imati rad sa dijasporom, veze sa dijasporom, omogućavanje povratka onih koji žele jer globalna situacija u svijetu mijenja situaciju u mnogim državama i nije nemoguće očekivati i značajniji povratak dijaspore ka BIH, kazao je.
Naš sagovornik se osvrnuo i na Bosansku podrinjsku stranku, koju je kratko vodio, a koja se bavila, po njemu, ključnim pitanjem za BIH.
- Stranka se zalagala za rješavanje pitanja granice na Drini. Ako mi potpišemo granicu na Drini, a nismo još potpisali, iako to intenzivno, svakodnevno tražimo od Republike Srbije, onda znači da ne postoje aspiracije od srpskog sveta da se širi i preko Drine. Mislim da su to inače iluzije i da to zaista jednom normalnom političkom aktivnošću treba riješiti, poručio je.
Iza nas je Ramazanski bajram, a u tradicionalnoj bajramskoj hutbi reisu-l-ulema je poslao snažnu poruku: moramo odbaciti politiku seoskih svađa. Naš sagovornik smatra kako ona predstavlja apel Bošnjacima da se probaju integrirati.
- Neću reći ujediniti, ali se trebaju integrirati bar u ciljevima koji su opći i značajni. Potrebno je da se uozbiljimo, da stvarno otvorimo procese integracije i da krenemo u tom pravcu, dodao je Bičakčić.
Islamskoj zajednici u BIH često se zamjera da neke stranke preferira u odnosu na druge, ali predsjednik Sabora IZBIH ističe kako je ova institucija otvorena prema svim muslimanima u BIH, a prevashodno povratničkim džematima, ali i Bošnjacima u domovinskim zemljama i u dijaspori.
A kada je riječ o bošnjačkoj politici danas, Bičakčić naglašava da ona nema strateškog plana koji bi bio vodilja i okupio Bošnjake, ali i da bi jedno od rješenja mogao biti minimum zajedničkih interesa.
- To još nije predstavljeno od nijedne političke stranke. Prvo, moramo se naučiti, a to nas je još učio rahmetli Alija Izetbegović, da pravimo koalicije. Vi znate da je 1998. godine bila napravljena koalicija