Zaštitom intelektualn i konkurentnost dom
Nismo išli na copy paste zakona iz EU, nego smo gledali da se segmenti intelektualnog vlasništva zaštite na najbolji način u interesu BIH, kaže Merdžo
Imate patent i želite ga zaštititi, potreban vam je robni i uslužni žig, vlasnik ste preduzeća koje ima svoj proizvod i treba vam zaštita industrijskog dizajna ili smatrate da vaš proizvod zaslužuje zaštitu geografske oznake porijekla, za sve ovo jedna je adresa, Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.
Svijest
Kako je u razgovoru za Oslobođenje kazao Josip Merdžo, direktor Instituta za intelektualno vlasništvo BIH, stanje u ovoj oblasti je prilično dobro, ali je neophodno podići svijest javnosti o tome na koji se sve način može štititi intelektualno vlasništvo.
- Oblast intelektualnog vlasništva i nadležnosti Instituta definirani su Zakonom o osnivanju Instituta, te zakonima koji se odnose na pitanja intelektualnog vlasništva općenito, od zaštite patenta, preko žiga, industrijskog dizajna autorskog i srodnih prava i svega ostalog što sustav intelektualnog vlasništva generalno podrazumijeva. Jedna od uloga Instituta upravo je u tome da se razina svijesti o značaju intelektualnog vlasništva podiže, istakao je Merdžo.
Upravo kroz projekt EU podrška pravima intelektualnog vlasništva u BIH Evropska unija pomaže BIH da uredi način stjecanja intelektualnog vlasništva kako bi se zaštitilo njegovo neovlašteno korištenje, odnosno EU i Institut rade na podizanju svijesti, ali i na jačanju kompletnog sustava intelektualnog vlasništva.
- Dakle, projekt EU podrška pravima intelektualnog vlasništva u BIH naglašava posvećenost Evropske unije u pomoći Bosni i Hercegovini u podizanju njenog okvira intelektualnog vlasništva da bi se postigli evropski standardi. Temeljni cilj ovog projekta bio je usuglašavanje kompletne zakonske regulative sa normama, odnosno sa zakonodavstvom EU. Inače, zakoni koji reguliraju ovu oblast su iz 2010. i već tada su oni bili usuglašeni sa onim što je bila norma EU. U međuvremenu je došlo do značajnih izmjena, sustav se razvijao, gospodarstvo se razvijalo, nove tehnologije su se pojavljivale, digitalno tržište je jačalo te je i
EU shvatila da mora pratiti korake razvoja i donositi regulative kojima će biti uređene sve te oblasti. Na taj način su i zemlje u okruženju, a evo i BIH, mijenjale zakonodavstvo. Nismo išli na copy paste zakona iz EU, nego smo gledali i interes BIH kao države da se njena ekonomija, odnosno da se segmenti intelektualnog vlasništva zaštite na najbolji način u interesu same države BIH, kazao je Merdžo, dodajući da su zakoni spremni za slanje u parlamentarnu proceduru, te da očekuje da će biti podržani od parlamentaraca.
Inače, konkretni rezultati projekta su već vidljivi, te je Institut za intelektualno vlasništvo BIH u proteklom periodu uspješno održao veliki broj seminara za jačanje korištenja prava intelektualnog vlasništva u zemlji. Ovi seminari, održani u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Neumu, bili su namijenjeni različitim interesnim grupama: poslovnim subjektima, registrovanim zastupnicima za industrijsko vlasništvo, članovima Parlamenta i raznim agencijama za provođenje zakona.
- Imali smo i nekoliko tematskih konferencija koje se odnose na mala i srednja preduzeća. Naime, u gospodarstvu BIH dominira segment malih i srednjih preduzeća i tu smo dodatno razvijali jedan sustav preddijagnostike. Dakle, ono što smo primijetili jeste da određena mala i srednja preduzeća, koja se bave proizvodnjom, davanjem usluga, relativno malo znaju o potrebi i zaštiti intelektualnog vlasništva. Sustav preddijagnostike se zasniva na tome da osobe, odnosno stručnjaci iz Instituta, koji su prošli određene tečajeve i seminare uz dogovor sa vlasnicima Msp-ova dođu i naprave uvid u proizvodni segment, u vrste usluga kojima se određeno preduzeće bavi i da na temelju toga prepoznaju i ponude procese zaštite onih elemenata koji potpadaju pod sustav intelektualnog vlasništva. Naime, mi smo imali situaciju na određenim sajmovima gdje smo komunicirali s predstavnicima pojedinih firmi da oni nisu zaštitili ni nazive svojih firmi, a da ne govorimo o zaštiti proizvoda, kako bi sutra mogli ostvariti pravnu sigurnost ako bi neko pokušao kopirati njihov proizvod. Taj naš pristup već daje određene rezultate, rekao je Merdžo.
On je naglasio i da kompanije ne bi trebalo dovoditi u pitanje koliko će taj proces koštati ukoliko se uzme u obzir koliko će to kompaniji sutra donijeti kao dodatnu vrijednost kada se na tržištu pojavi kao zaštićen brend, zaštićen proizvod.
Projekt EU podrška pravima intelektualnog vlasništva u BIH finansira Evropska unija sa 1,8 miliona eura za unapređenje sistema zaštite intelektualnog vlasništva u BIH, što je jedan od ključnih uslova za integracije BIH u EU