EU je pomogla, ali i
Hiljade domaćinstava uspjele su ublažiti troškove grijanja. Projekt su pratili kašnjenja, politizacija, prepreke u kompliciranom sistemu...
Aida Savić 22 godine je bez posla. Razlozi su bolest i životna dob zbog koje nije poželjna poslodavcima. Uz kćerkinu pomoć, preživljava uz radijator na struju. Jednokratna pomoć Evropske unije za prevazilaženje energetske krize omogućila joj je podnošljivu situaciju.
“Dobila sam oko 600 maraka. To sam upotrijebila, bila sam dužna neke režije, frižider malo namirila i ostao je koji dinar”, priča nam Aida.
Bespotrebne rasprave
Aida i njena kćerka jedno su od hiljada domaćinstava koja su ostvarila pravo na pomoć Evropske unije u prevazilaženju energetske krize. Radi se o paketu energetske podrške od 70 miliona eura bespovratnih sredstava Bosni i Hercegovini za ublažavanje posljedica energetske krize i unapređenje energetske efikasnosti. Podrška uključuje 50 miliona eura za oko 190.000 ugroženih domaćinstava i 20 miliona eura za unapređenje energetske efikasnosti u 4.000 domaćinstava i 400 mikro, malih i srednjih preduzeća.
Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBIH, za Oslobođenje objašnjava da je jedan od glavnih uslova za dodjelu pomoći bio dodjela domaćinstvima, a ne pojedincima.
“Više od 154.000 domaćinstava je ostvarilo pravo na ovu vrstu finansijske podrške. To je u trenutku velike krize značilo domaćinstvima, posebno onim najugroženijima kakve su bile ove četiri kategorije definirane od Vlade FBIH u saradnji sa Evropskom komisijom. Prema svim preliminarnim i završnim rezultatima, broj domaćinstava je bio mnogo veći nego smo planirali, što dovoljno govori u kakvom su stanju domaćinstva koja žive u Federaciji BIH”, govori ministar.
Realizacija projekta u Federaciji BIH je kasnila. U općinama poput Banovića ili Velike Kladuše i pomoć Evropske unije uspjela se ispolitizirati. U Banovićima se raspravljalo o tome na koji način treba pomoć podijeliti i je li za tu podjelu potrebno da na općinskom nivou bude usvojena odluka o privremenom finansiranju, koja je već mjesecima politički instrument za rasprave pozicije i opozicije. Na kraju, uz pomoć posebne odluke federalne Vlade, 1.555 socijalno ugroženih domaćinstava u Banovićima ipak je dobilo pomoć EU. Ali, postojali su i drugi razlozi kašnjenja.
“Ono što nam je stvaralo probleme jeste to da nismo imali tačnu definiciju domaćinstva, s obzirom na to da to nije regulirano na bilo koji način na nivou FBIH. Ali naši su planovi u cilju izrade socijalne karte BIH koji će u budućnosti olakšati ovakve i slične procese dodjele finansijskih sredstava, ali i korištenje budžetskih sa nivoa FBIH, ali i svih drugih nivoa”, navodi ministar Delić.
Definicija domaćinstva zahtijevala je da svi oni koji apliciraju dostave dokumente prebivališta i da potpišu izjavu. Federalni ministar Delić tvrdi da u Republici Srpskoj provedba ovog projekta nije vođena na ovaj način.
“Prema mojim saznanjima, nije to urađeno na način kako se od njih zahtijevalo, prije svega mislim na
U RS-U su isplaćivali sredstva pojedincima, a uvjet EU je bio isključivo domaćinstvima, ističe Delić