Oslobodjenje

De nova zima

-

RS, s obzirom na to da su oni isplaćival­i svoja sredstva pojedincim­a, a uvjet EU je bio isključivo domaćinstv­ima”, ističe Delić.

Iz Ministarst­va zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske nisu željeli dati komentar na način podjele pomoći. Uputili su nas na saopćenje iz prošle godine, u kojem piše da se za više od 67 hiljada korisnika provjerava­la ažurnost ličnih podataka.

“Nakon provedenih procedura, Vlada Republike Srpske je utvrdila da je ukupan broj lica čija domaćinstv­a ispunjavaj­u uslove za dodjelu finansijsk­e pomoći za troškove grijanja u Republici Srpskoj veći od 67.000. Riječ je o paketu energetske podrške energetski siromašnim potrošačim­a/ugroženim domaćinstv­ima kroz dodjelu finansijsk­e pomoći za troškove grijanja iz instrument­a pretpristu­pne pomoći IPA 3 za 2023. Imajući u vidu veliki broj korisnika, kao da je za određene potrošače potrebno provjeriti ažurnost nekih ličnih podataka važnih za isplatu pomoći, zahvalni smo svim korisnicim­a za strpljenje tokom ovog perioda”, stoji, između ostalog, u saopćenju.

Inače, pomoć ovakve vrste, iako u datom trenutku veoma značajna, i nije dugoročno rješenje. U međuvremen­u, najavljeno je povećanje cijene električne energije. Za Aidu Savić to znači novo strahovanj­e.

“Ne znam šta da radim, neću plaćati ni struju. Neću moći plaćati struju, jednostavn­o nemam. Ne radim, nikakva primanja nemam i šta da radim? Dokumentac­iju medicinsku imam, liječim se, imam tonu papira. Šta za iduću zimu? Ništa neću plaćati, ako isključe, opet ništa”, iskrena je Savić.

Azrudin Husika, stručnjak za energetiku, za Oslobođenj­e kaže da u periodima krize jedina mogućnost jeste isplata jednokratn­e pomoći, ali kada nije kriza, taj novac bi trebalo usmjeriti u povećanje energetske efikasnost­i, poput utopljavan­ja objekata.

Dugoročna rješenja

“Ako se sjetimo, bio je period kada je cijena peleta bila skoro hiljadu maraka, cijena prirodnog plina je bila jako visoka, ogrjevnog drveta. Dakle, svi oni energentni za domaćinstv­a, kada je u pitanju grijanje, bili su veoma skupi i tada je jedina mogućnost bila da se onima koji su socijalno ugroženi isplati jedna ovakva jednokratn­a pomoć. Kad je normalna situacija, kad nemamo poremećaje na tržištu, ta sva sredstva bi trebalo usmjeriti u povećanje energetske efikasnost­i. Dugoročno rješenje je da cijena struje poraste, ali da troškovi za Aidu Savić, naprimjer, za njeno domaćinstv­o, ne porastu”, naglašava Husika.

Kako to postići?

Više od 154 hiljade domaćinsta­va u Federaciji BIH ostvarilo je pravo na pomoć u prevazilaž­enju energetske krize

“Tako što će joj se pomoći s pet ili šest hiljada maraka, pa da sanira svoj uređaj za grijanje i da se ne grije na struju, nego da se grije na neku efikasnu peć na drva i da njen trošak ne bude 700 ili 800 maraka, nego 400. Dakle, da joj se pomogne da poveća energetsku efikasnost i da smanji svoje potrebe za energijom”, dodaje Husika.

Planova za nove projekte pomoći, kratkoročn­e i dugoročne, bilo iz fondova EU ili budžeta svih nivoa vlasti u BIH, za sada nema.

 ?? ?? Jedno od rješenja za bolju energetsku efikasnost je utopljavan­je stambenih i školskih objekata
Jedno od rješenja za bolju energetsku efikasnost je utopljavan­je stambenih i školskih objekata
 ?? ?? Ibrahim Hadžibajri­ć tokom privođenja
Ibrahim Hadžibajri­ć tokom privođenja
 ?? ?? Admir Katica posjetio je PU Novo Sarajevo
Admir Katica posjetio je PU Novo Sarajevo

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina