De nova zima
RS, s obzirom na to da su oni isplaćivali svoja sredstva pojedincima, a uvjet EU je bio isključivo domaćinstvima”, ističe Delić.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske nisu željeli dati komentar na način podjele pomoći. Uputili su nas na saopćenje iz prošle godine, u kojem piše da se za više od 67 hiljada korisnika provjeravala ažurnost ličnih podataka.
“Nakon provedenih procedura, Vlada Republike Srpske je utvrdila da je ukupan broj lica čija domaćinstva ispunjavaju uslove za dodjelu finansijske pomoći za troškove grijanja u Republici Srpskoj veći od 67.000. Riječ je o paketu energetske podrške energetski siromašnim potrošačima/ugroženim domaćinstvima kroz dodjelu finansijske pomoći za troškove grijanja iz instrumenta pretpristupne pomoći IPA 3 za 2023. Imajući u vidu veliki broj korisnika, kao da je za određene potrošače potrebno provjeriti ažurnost nekih ličnih podataka važnih za isplatu pomoći, zahvalni smo svim korisnicima za strpljenje tokom ovog perioda”, stoji, između ostalog, u saopćenju.
Inače, pomoć ovakve vrste, iako u datom trenutku veoma značajna, i nije dugoročno rješenje. U međuvremenu, najavljeno je povećanje cijene električne energije. Za Aidu Savić to znači novo strahovanje.
“Ne znam šta da radim, neću plaćati ni struju. Neću moći plaćati struju, jednostavno nemam. Ne radim, nikakva primanja nemam i šta da radim? Dokumentaciju medicinsku imam, liječim se, imam tonu papira. Šta za iduću zimu? Ništa neću plaćati, ako isključe, opet ništa”, iskrena je Savić.
Azrudin Husika, stručnjak za energetiku, za Oslobođenje kaže da u periodima krize jedina mogućnost jeste isplata jednokratne pomoći, ali kada nije kriza, taj novac bi trebalo usmjeriti u povećanje energetske efikasnosti, poput utopljavanja objekata.
Dugoročna rješenja
“Ako se sjetimo, bio je period kada je cijena peleta bila skoro hiljadu maraka, cijena prirodnog plina je bila jako visoka, ogrjevnog drveta. Dakle, svi oni energentni za domaćinstva, kada je u pitanju grijanje, bili su veoma skupi i tada je jedina mogućnost bila da se onima koji su socijalno ugroženi isplati jedna ovakva jednokratna pomoć. Kad je normalna situacija, kad nemamo poremećaje na tržištu, ta sva sredstva bi trebalo usmjeriti u povećanje energetske efikasnosti. Dugoročno rješenje je da cijena struje poraste, ali da troškovi za Aidu Savić, naprimjer, za njeno domaćinstvo, ne porastu”, naglašava Husika.
Kako to postići?
Više od 154 hiljade domaćinstava u Federaciji BIH ostvarilo je pravo na pomoć u prevazilaženju energetske krize
“Tako što će joj se pomoći s pet ili šest hiljada maraka, pa da sanira svoj uređaj za grijanje i da se ne grije na struju, nego da se grije na neku efikasnu peć na drva i da njen trošak ne bude 700 ili 800 maraka, nego 400. Dakle, da joj se pomogne da poveća energetsku efikasnost i da smanji svoje potrebe za energijom”, dodaje Husika.
Planova za nove projekte pomoći, kratkoročne i dugoročne, bilo iz fondova EU ili budžeta svih nivoa vlasti u BIH, za sada nema.