Predsjedništvo RBIH je vodilo odbranu zemlje
Značaj Platforme za djelovanje Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine u ratnim uslovima za odbranu države Bosne i Hercegovine
Uradu se elaborira značaj Platforme za djelovanje Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine u ratnim uslovima za odbranu države Bosne i Hercegovine. U pristupu istraživanju polazi se od istorijskih izvora i od sjećanja i ocjena glavnih aktera koji su bili članovi Predsjedništva u ratnom vremenu: 1992-1995.
Prvi okvir za istraživanje je društveno-istorijski kontekst odvijanja procesa disolucije SFRJ, u čijem sastavu je bila Bosna i Hercegovina. Jedna od vladajućih stranaka - Srpska demokratska stranka je odbijala istorijsko pravo Bosne i Hercegovine da svoju državnost proglasi suverenom i nezavisnom, iako je to njoj pripadalo po odlukama AVNOJ-A kao i drugim republikama. Slovenija, Hrvatska i Makedonija svoju nezavisnost, putem referenduma građana proglašavaju 1990. godine. Bosna i Hercegovina se našla pred istorijskim izazovom da odbrani svoje istorijsko pravo na suvereni razvoj državnosti i nezavisnosti ili da usljed vojne agresije JNA postane dio velike Srbije.
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine popunjava svoj sastav početkom juna 1992. godine. Potom 22. juna 1992. Predsjedništvo
Republike Bosne i Hercegovine usvaja programsko-politički dokument: Platformu za djelovanje Predsjedništva u ratnim uslovima. Na temelju Platforme je izgrađeno jedinstvo članova Predsjedništva i organizovana odbrana suvereniteta i integriteta države Bosne i Hercegovine. Dva su oblika aktivnosti bila dominantna u djelovanju Predsjedništva
Republike Bosne i Hercegovine u ratnim uslovima: organizacija i vođenje odbrambeno-oslobodilačkog rata i pregovori o miru unutar mirovnih konferencija koje je vodila međunarodna zajednica.
Volja građana da snagom Armije Republike Bosne i Hercegovine brane svoju državu omogućila je dolaženje do uslova za iznalaženje mirovnog rješenja rata u Bosni i Hercegovini. Najprije se 1994. godine došlo do Vašingtonskog mirovnog sporazuma, a potom u novembru 1995. godine do Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tada je započela izgradnja mira na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.
Društveno-istorijski kontekst
Tokom 1991. i početkom 1992. godine odvijaju se prelomna istorijska kretanja u pogledu opstojnosti države Bosne i Hercegovine.
Nakon slobodnih demokratskih i višestranačkih izbora, u novembru 1990. godine konstituisana je Skupština i izabrana Vlada Republike Bosne i Hercegovine. Prihvaćena je osnova za partnersko vršenje vlasti između tri pobjedničke stranke na izborima 1990. godine: Stranke demokratske akcije, Srpske demokratske stranke i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine. Na vodeće dužnosti u Predsjedništvu Republike Bosne i Hercegovine, Parlamentu i Vladi izabrani su početkom 1991. godine Alija Izetbegović, Momčilo Krajišnik i Jure Pelivan.
Proces odlučivanja u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 1991. godine odvijao se u odnosima uspješne međustranačke saradnje tri vladajuće stranke: SDA, HDZ-A i SDS-A.
Međutim, u drugoj polovini 1991. godine u Skupštini Bosne i Hercegovine
Pogledi i ove godine objavljuju radove prezentirane na okruglom stolu “Meokrnje - simbol borbe protiv fašizma: Antifašistička borba u travničkom kraju u Drugom svjetskom ratu i odbrambenooslobodilačkom ratu 1992-1995.”
započinju međustranačka neslaganja i političko sukobljavanje. To je uslijedilo unutar društveno-istorijskog konteksta disolucije SFRJ (Jugoslovenske socijalističke federacije). Zapravo, krajem 1991. i početkom 1992. godine disolucija SFRJ dolazi u završnu fazu.
Tokom 1991. u Skupštini Bosne i Hercegovine otvara se pitanje i vodi diskusija o političkoj budućnosti Republike Bosne i Hercegovine u kontekstu disolucije SFRJ.
U skupštinskoj raspravi nastaje novo strukturiranje stranačkih po