U Prijedoru je 3176 puta ubijeno čovječanstvo

U organizaciji Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Muftijstva bihaćkog i Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Prijedor, 15. jula ove godine je u Prijedoru organizovan okrugli stol “Status žrtava u Prijedoru – Izazovi i mogućnosti”. Cilj okruglog stola je bio podsjećanje na događanja i strašne zločine protiv čovječnosti počinjene u Prijedoru i dolini rijeke Sane 1992. godine, kada je ovo područje bilo jedan veliki koncentracioni logor.

Uradu okruglog stola “Status žrtava u Prijedoru – Izazovi i mogućnosti”, organiziranog u Prijedoru 15. jula 2021. učestvovali su naučni radnici, predstavnici IZ, udruženja žrtava te svjedoci stravičnih zločina koje su počinili pripadnici vojske i policije RS u Prijedoru i Sanskoj dolini.

“Ovim okruglim stolom želi se evidentirati sva tortura i zločini koji su počinjeni u Prijedoru od `92. do `95, a koji su paradigma zločina cijele agresije na Bosnu i Hercegovinu. To naučni radnici moraju elaborirati kroz svoje knjige i istraživanja i da ostavimo generacijama koje dolaze iza nas”, rekao je Mensur-ef. Pašalić, izaslanik reisu-l-uleme.

Dodao je da cilj okruglog stola “nije da optužujemo nego da faktografski evidentiramo činjenično stanje i da onda u sinhronizaciji svih resursa Islamske zajednice, nevladinih organizacija, naših predstavnika u državnim organima različitih nivoa težimo istini, realizaciji istine, ali i ostvarivanja prava svih onih koji su stradali”.

“Ovdje u Prijedoru 3.176 puta čovječanstvo je ubijeno. Težimo ostvarivanju prava njihovih porodica, logoraša, ali i žena koje su bile žrtve i seksualnog nasilja na ovom području, o čemu se često ne govori”, istakao je Pašalić.

Mehmed-ef Kudić, muftija bihaćki je u uvodnom obraćanju rekao su zločini prema ljudima ovog kraja počinjeni dva puta.

“Mi moramo misliti na žrtve, da se sjećamo naših žrtava Prijedora i Sanske doline jer mi govorimo o zločinu koji je prema našoj braći i sestrama počinjen dva puta. Elementarno pravo svakog čovjeka je pravo na život, to naša braća u Prijedoru nisu imala. A drugo pravo, koje je isto važno, je da imaju dostojanstven ukop. Oni ni to nisu imali. Evo, njih 12 čeka već 29 godina da im 20. jula klanjamo dženazu”, dodao je Kudić.

Ukazao je da su svjesni kako vjerovatno nikada neće biti kažnjeni svi odgovorni za zločine koje su počinili, ali da stalno trebamo podsjećati generacije koje dolaze na obavezu da se sjećamo svih onih koji su ubijeni.

“Dakle, oni nisu nestali, oni su ubijeni na pravdi Boga na svojim kućnim pragovima! Naša je obaveza, bez obzira kako međunarodni i domaći sudovi procijenili ili osudili ratne zločince, kao muslimana da se stalno iznova sjećamo i samim tim oporučujemo svima da ono što je učinjeno, počinjeno od zločina ovdje, da neće biti zaboravljeno”, poručio je muftija Kudić.

Na prvom panelu učesnici okruglog stola su govorili o zločinima i prirodi zločina koji su počinjeni nad Bošnjacima ovog kraja, te hronologiji događaja od `92. do `95. godine. Drugi dio prvog panela bio je posvećen posljedicama tih događaja, iskustvima i izazovima s kojima se susreću preživjeli pojedinci i udruženja skoro tri decenije poslije.

Drugi i treći panel današnjeg okruglog stola bio je posvećen iskustvima pojedinaca i udruženja u procesu ostvarivanja statusa žrtve torture. Svi učesnici i govornici na ove dvije sesije su preživjeli logoraši, ljudi iz Prijedora i njegove okoline koji su svoju borbu nastavili nakon logora i još uvijek je biju.

“Htjeli smo da oni kao ljudi koji su preživjeli logore i nakon toga se vratili na svoja ognjišta govore o tome. Oni su istinski heroji borbe za povratak i dosotajnstven opstanak na svome. Posebno treba istaći ulogu žena koje su višestruko oštećene. I same su pretrpjele strašne torture i seksualna i druga zlostavljanja u logorima, gledale su ubijanje sinova, muževa, djece, protjerane su iz svojih domova i nakon svega vratile su se na svoj toprak. One su vrijedno kroz svoja udruženja, kakvo je i Udruženje žena Prijedorčanki, Udruženje logoraša Kozarac i mnoga druga, radile na povratku i ostvarivanju prava i dostojanstvenog života povratnika. Te žene su naše istinske heroine kojima treba odati priznanje i počast”, izjavila je Medina Mehmedović-Mulalić, koja je u ime organizatora Uprave za vanjske poslove i dijasporu i moderirala ovaj okrugli sto.

Jedan od govornika na današnjem okruglom stolu bio je i bivši logoraš, imam Sakib-ef. Džaferović koji je sa svojim džematlijama i sugrađanima dijelio sudbinu prijeratnog, ratnog i poratnog života u rodnom Kozarcu, a koji se kao imam vratio u prvu obnovljenu džamiju u RS-u.