Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj se nalazi na prekretnici
O budućnosti institucionalnog razvoja vjerskog života Bošnjaka u Njemačkoj razgovarali smo s Mehom Travljaninom, predsjednikom Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu i sekretarom Sabora IZ Bošnjaka u Njemačkoj. Svršenik je ekonomije i menadžmenta na Tehničkom univerzitetu u Berlinu i član je Konferencije o islamu Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova u Njemačkoj.
PREPOROD: Koji su to ključni izazovi u Njemačkoj s kojima se suočava Islamska zajednica Bošnjaka i muslimani porijeklom iz BiH?
TRAVLJANIN: Mi, u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj, na prekretnici smo našeg organiziranog djelovanja. Mnogi džemati obilježavaju preko 30 godina svoga postojanja, tako smo i mi u Berlinu 2019. obilježili 30 godina kontinuiranog djelovanja. Aktuelno imamo promijenjenu sliku naših džemata. Imami, začetnici organizranog djelovanja IZ, polako odlaze u penziju, nakon što su iznijeli nadljudske napore u postavljanju samog fizičkog bitisanja naših džemata. Naše džematlije nisu više samo ‚bauštelci` koji gledaju u domovinu i nadaju se što skorijem povratku kući. Nama je Njemačka postala naš dom i polahko i domovina, te smo kao nova generacija dobro umreženi i obrazovani te kao takvi aktivno participiramo u svom okruženju i društvenim zbivanjima naših pokrajina. Došlo je do svakojake profesionalizacije naših ljudi, koji to onda isto traže u svojim džematima. Uslijed pomanjkanja uslova, džemati vrlo često nisu u stanju ponuditi takav nivo organiziranosti te tako ne budu lukrativni takvim „profesionalcima“. Da bi, recimo, ponudili kvaitetne programe, moramo imati resurse: finasijske, ljudske i organizacijske, a kako smo na razini udruženja građana, još uvijek nije moguće na visokokvalitetnom nivou ponuditi sveobuhvatne sadržaje. Stoga, našim imamima i pripada velika zahvalnost jer su u teškim i oskudnim uslovima nudili i pokušavali biti ‚konkurentni` rasadnici vrijednosti. Veliki izazovi su pred nama, mladim imamima i organizacijom same IZ i njeno postavljanje na viši, profesionalni nivo, a pri tome smo izloženi svakojakom ambivalentom tretiranju islama i muslimana u medijima i javnom diskursu glede tema poput ‚politički islam` i tome slično.
Priznanje statusa kao korporacije javnog prava
PREPOROD: Šta bi nam trebali biti prioriteti u našem institucionalnom radu u Njemačkoj?
TRAVLJANIN: Već smo deceniju propustili i nismo ozbljno iskoračili naprijed. No, trebamo gledati u budućnost, sve prošle debate i rasprave su bile bitne, da bi stasali kao zajednica i spoznali nužnosti našeg rada. Mi se moramo okrenuti sebi. Svi oni koji nas mogu podržati u našem radu su dobro došli. Moramo osnažiti naše imame i naše ljude u Njemačkoj da preduzmu organizaciju svoje Zajednice i njeno postavljanje na bolji nivo. Agenda je: jačanje džemata, a prije svega statusa imama, zatim medžlisa i krovne zajednice uopće. Kao Bošnjaci smo prepoznati u Njemačkoj i blagonaklono se gleda na našu organiziranu formu i na našu vezu s BiH, koja je institucijom reisu-l-uleme, duhovna snaga i vertikala ukorijenjene evropske tradicije, ali živjeti sve te dimenzije identiteta možemo i moramo mi u Njemačkoj. Sarajevo je potpora tih pozitivnih razvoja, ali na nama je da u Njemačkoj stvorimo novu koherentnost i ostvarivanje svojih ciljeva, a to je organizacijski boljitak i priznanje kao korporacije javnog prava. Zato nam trebaju sposobni, empatični i svestrano obrazovani ljudi, koji će svojim djelovanjem trasirati puteve budućeg profesionalnog rada zajednice. Dosad smo imali nedostatnosti u našem radu, uvijek uvjetovano pojedincima i njihovim angažmanom i to moramo prevazići. Samo institucionalno možemo stvari pomjeriti naprijed, pri tome tačno znajući ko to može raditi. Osobe koje nisu socijalizirane u Njemačkoj vrlo teško će biti uzor mladim generacijama i shvatiti njihov život. Imame i vođstvo džemata u Njemačkoj moramo pažljivo pripremati i svrsishodno obučavati. Inače ćemo izgubiti u konkurenciji ‚rasadnika vrijednosti`. U Berlinu imamo 100 džamija. Moramo dobrano odskakati kako bismo zadržali primat kod Bošnjaka, jer je problem nedostataka omladine već osjetan u našim džematima.
Promjena džematske slike
PREPOROD: Treba imati na umu i smjenu generacija, ali i dolazak sve većeg broja mladih iz Bosne u Njemačku
TRAVLJANIN: Nadovezujući se na već spomenuto, imamo sve veću promjenu naše džematske slike. Agresija je pređašnju generaciju umnogome formirala i vezala za domovinu. Stalna prisutnost ‚bosanskih` tema mlađim naraštajima nije aktuelna. Takve sadržaje treba adekvatno adresirati i pozicionirati. Kada obilježavamo npr. godišnjicu genocida u Srebrenici onda to moramo raditi s našim partnerima u Njemačkoj, kao što smo prošle godine radili sa Evangeličkom crkvom, našom ambasadom i MVP SR Njemačke. Onda takvi bivamo relevantan i pažnje vrijedan faktor našim ljudima, da svrsishodno njima interesantne sadržaje profesionalno artikulišemo. Kao što pomenuh, za takvo nešto, morate kao predvodnik džemata biti sveprisutan u svojoj okolini i sa svima aktivno sarađivati. Stoga moramo imati najbolje među nama kao naše predvodinke. Ali moramo biti spremni na samokritičnost i na stalno evaluiranje
našeg rada, što mi, nažalost, kao Bošnjaci počesto izbjegavamo. Nekad moramo i priznati da više nismo aktuelni, da trebaju mlađi i agilniji preuzeti kormilo. Ne smijemo se vezati za ljude, već za instituciju i istu uvijek iznova svojim zalaganjem i kreativnošću obogaćivati. Onoga momenta kada postanemo remetilački faktor, trebamo se povući. Ovakav profesionalizam može se postići inoviranim radom, projektima pa čak i mogućim poduzetničkim aktivnostima u našim zajednicma, gdje pravno možemo npr. imati škole, vrtiće, turističke agencije, pokopna društva, institute jezika i instruktivne nastave i mnogo toga više. Moramo se podržavati u radu i preduzetništvu i tako zajedno napredovati. Moramo se više poštovati i voljeti, uvijek iznova iskonske islamske imperative ponavljati i iste aktivno živjeti. One, koji nas na našem putu uspjeha ometaju, trebamo iz naših života izolovati. To su oni, koji za svako rješenje imaju problem.
Medresa je temelj
PREPOROD: Često se govori o studijskim programima teologije u EU. Šta trebamo imati na umu kada govorimo o perpsektivi ovih studija u EU, ali i našeg koji ima dugu povijest?
TRAVLJANIN: Njemačka je od 2006. etablirala Konferenciju o islamu, pri Saveznom ministarstvu untrašnjih poslova. Naša krovna zajednica i ja osobno sam od samih početaka učesnik iste iz koje su proistekle mnoge inicijative za musimane, ali vrlo često i nepotrebne debate o samim muslimana i njihovom organiziranom djelovanju u Njemačkoj.
Centri islamske teologije su etablirani na mnogim univerzitetima u Njemačkoj. Posljednji je bio u Berlinu. Islamska teologija kao smjer je prevashodno inicirana da se vremenom omogući ‚islam na njemačkom` te obrazuju imami, sposobni da i na njemačkom jeziku tumače vjeru, na, kako se to kaže, podlozi slobodarsko-demokratskog društvenog uređenja, što ima i prizvuk paternalizma, kako to mnoge, prije svega veće islamske zajednice, kritiziraju. Za razliku od naše medrese i FIN-a ovdje se postavljaju nove strukture, pa čak i pokusni poduhvati, radi boljeg organiziranja samih džemata, koji su preko svojih predstavnika, kroz nadzorne odbore, prisutni u kreiranju kurikuluma na teološkim smjerovima – za razliku od crkava koje imaju direktnu ingerenciju i nadzor svojih teoloških smjerova. Odborom se pokušava rješiti raznolikost islamskih konfesija. Za nas, kao malu zajednicu, bitna je tradicijska ukorijenjenost islama, što ipak prevashodno prenose i u mlade ljude usađuje medresa. Medresa je uvijek bila ta posebna institucija u Bošnjaka, koja je iznjedravala hodže. Naši imami su potom završavali svakojake univerzitete na Istoku i Zapadu, ali ih je medresa vezivala i legitimirala kao imama kod Bošnjaka. Mi to za našu zajednicu možemo elegantno riješiti osnivanjem Islamske gimnazije u Njemačkoj ili diljem EU, kao ekvivalent našim medresama, gdje bismo osigurali da učenici, koji imaju volju za imamskim pozivom, imaju jaku osnovu za ovaj posve bitan životni poziv. Postojeći formati, poput Islamkollega u Osnabruecku, dodatno i opširno osposobljavaju naše imame za plodonosniji rad u Njemačkoj te saradnje, kao npr. Univerziteta Tibingen s FIN-om, su dobri vidovi saradnje i povezivanja muslimanskih centara učenosti i formiranja aktuelnih naučnih trendova. Veoma je bitno da muslimani u njima aktivno učestvuju, što trenutno, nažalost, nije dovoljno.
Da povežem sa već kazanim, bitno je da imamo i jake strukture i organizirane džemate, koji će takvim kadrovima biti lukrativni za njihov rad. Ogromne mogućosti, ali i izazovi, stoje pred nama. Na nama je da se prestrojimo i nastavimo ozbiljno da radimo na jačanju naših struktura.