Naša stalna obaveza je institucionalno pamćenje - NEMA ZABORAVA!
Dvadeset sedmog jula Žepa je obilježila 26 godina od upada Vojske RS na čelu s generalom Ratkom Mladićem u enklavu koja je prema Rezoluciji koju je Vijeće sigurnosti donijelo 6. maja 1993. bila „zaštićena zona“UN-a
Majke Srebrenice i Žepe su u nekoliko autobusa došle iz Srebrenice, Sarajeva i Tinje da zajedno s povratnicima Žepljacima, vjerskim i političkim predstavnicima Bosne i Hercegovine, općine Žepa i entiteta RS obilježe 27. juli dan kada su pripadnici Vojske RS-a zarobili pregovarački tim s Avdom Palićem na čelu, a zatim ih ubili.
Obilježavanje je počelo u Memorijalnom kompleksu Žepa u kome su na spomen-pločama ispisana imena šehida među kojima je najmlađi beba Rifet Avdić, ubijen iste godine kada je i rođen - 1992.
Nakon intoniranja himne Bosne i Hercegovine i proučene Fatihe za 495 šehida Žepe prisutnima se u ime boraca Žepske brigade ARBiH obratio Ago Hodžić, podsjećajući na juli 1995. godine kada su ovu „zaštićenu zonu“UN-a napustili međunarodni promatrači i prepustili je Vojsci RS-a koju je predvodio Ratko Mladić, danas presuđeni ratni zločinac – konačnom presudom doživotnog zatvora koja mu je izrečena pred Međunarodnim krivičnim mehanizmom za krivične sudove u Hagu 8. juna 2021.
„Sve što nisu stigli ubiti protjerali su“
„Trinaest dana nakon što su ušli u „zaštićenu zonu“UN-a Srebrenica, pripadnici Vojske RS, ušli su u „zaštićenu zonu“UN-a Žepa. Ovdje je počinjen genocid, ovdje sve što nisu stigli ubiti protjerali su“, kazao je Ago Hodžić u obraćanju prisutnima u Memorijalnom kompleksu, te podsjetio da je hiljade muškaraca odvedeno u logore, dok je dio stanovnika Žepe koji je spas pokušao naći prelaskom Drine u Srbiji, zatvoren u logore Mitrovo Polje i Šljivovica. Civili koji su ostali u Žepi autobusima su prebacivani do teritorije pod kontrolom Armije RBiH, a oni koji su ostali ubijeni su.
Nakon što je iz Žepe izašao posljednji autobus koji je prevozio žene, starce i djecu, jedinice VRS zarobile su 27. jula 1995. članove tima koji su pregovarali o evakuaciji civila: Avdu Palića, komandanta Žepske brigade, Mehmed-ef. Hajrića, predsjednka Ratnog predsjedništva Žepe i komandanta Civilne zaštite Žepe Amira Imamovića, a zatim ih mučki ubili. Zarobljeni su pred očima Ukrajinskog bataljona. Hodžić je pozvao prisutne da pogledaju spomen-sobu u kojoj se nalaze i fotografije pripadnika Ukrajinskog bataljona koji je trebao da ih zaštiti, a koji su slavili pad Žepe dok je ona gorila.
Prema dokumentima Haškog tribunala DNK analizom utvrđeno je da se posmrtni ostaci Mehmed-ef. Hajrića, Amira Imamovića i Avde Palića nalaze među posmrtnim ostacima devet tijela ekshumiranih 12. novembra 2001. iz jedne grobnice u Vragolovima, nedaleko od Rogatice.
Obdukcijski izvještaji pokazuju da su sva tri tijela imala frakture od projektila, da je smrt bila nasilna i uzrokovana povredama glave ili lobanje.
Ova ubistva su pred Haškim tribunalom 2012. godine u prvostepenoj presudi nekadašnjem članu Glavnog štaba VRS-a Zdravku Tolimiru tretirana kao genocid. U toj presudi stoji da je ubistvo Avde Palića, naročito zbog njegovog statusa branioca stanovništva Žepe, trebalo da posluži kao simbol da nema nade za opstanak tog stanovništva u enklavi Žepa. „Uklanjanje njenog civilnog stanovništva, uništenje njihovih domova i džamije i ubijanje trojice najistaknutijih vođa učinjeno s ciljem da se osigura da stanovništvo ove enklave više neće moći da se obnovi. Oni su ubijeni u namjeri da se uništi ovo stanovništvo“, navodi se u prvostepenoj presudi Tolimiru, dok je u drugostepenoj presudi ostala presuda za genocid u Srebrenici bez stavke o Žepi.
Tužlaštvo BiH još nije podiglo nijednu optužnicu za zločine počinjene u Žepi.
Sljedeća adresa nam je generalni sekretar UN-a
„Mi majke Srebrenice i Žepe koje smo preživjele genocid i u Srebrenici i Žepi ostale smo uspravne, odgojile smo pet i po hiljada naše djece koja su ostala bez jednog ili oba roditelja. Neka djeca su se rađala poslije smrti svojih očeva, a mnogi od njih nemaju ni njihovu da znaju kako izgleda“, kazala je ovom prilikom predsjednica Udruženja Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa, Munira Subašić, napominjući da su majke Bošnjakinje i pored toga, odgojile svoju djecu bez mržnje i osvete. „To mogu da