Društvo i država u sportskom dresu
Sport oblikuje mnoge društvene tokove, a igre i takmičenja imaju veliku ulogu u društvima širom svijeta, odražavaju i utječu na stanje u državi i društvu. Stoga, mnogima je teško prihvatiti sve kritike koje se svode na to da su takva takmičenja tek puka zabava, danguba i besposlica.
Iza nas je ljeto Evropskog prvenstva u fudbalu i Olimpijskih igara. Riječ je o takmičenjima koja su trebala biti održana prošle godine. Jasno je da samo pomjeranje ovakvih sportskih takmičenja, uslijed pandemije, na međunarodnom nivou u mnogome govori o njihovoj važnosti i bliskoj vezi sa situacijom u društvu. Podsjetit ćemo da je pandemija na svome početku donijela i višemjesečni prekid održavanja sportskih takmičenja, nakon čega su nastavljena, većinom pred praznim tribinama kao što je slučaj sa fudbalskim utakmicama širom svijeta. To se odrazilo i na profit klubova, ali i na samu igru u kojoj su igrači naviknuti na navijačku podršku svojih simpatizera. Ali, i brojni navijači širom svijeta čekali su otvaranje stadiona za posjetioce izražavajući veliku želju da takmičenjima prisustvuju uživo. O preplitanju sporta i društva govori i, primjerice, problem rasizma kao i načini borbe protiv takvih pojava. Podsjetimo, Black Lives Matters donio je i pred početak fudbalskih utakmica prepoznatljivo klečanje, što je prilog dugogodišnjoj UEFA-inoj kampanji
Say no to racism.
Teren za sport veći od ucrtanog
O tome kako se snažno prepliću fudbal, kapitalizam i neke opće vrijednosti govori i detalj sa ovogodišnjeg EP u fudbalu. I to situacija van terena. Cristiano Ronaldo na press konferenciji uklanja ispred sebe flaše Coca Cole i postavlja flašu vode pri tome kazavši na svome maternjem “Voda”. Bilo je to dovoljno da se uputi poruka. Prije svega, nije morao više ništa kazati, jer se radi o vjerovatno najboljem atleti novije sportske historije poznatom po svome izuzetno disciplinovanom i zdravom načinu životu. Ostavimo li po strani vijesti o tome da je vrijednost dionica Coca Cole neposredno nakon toga pala, sama lavina reakcija, i ono što jeste ličnost Cristiana Ronalda, govori u prilog teme upotrebe i zloupotrebe sporta. U spomenutom primjeru čak i kada su u pitanju kritike na račun ovog fudbalera kojima se ističe da su to upravo sponzori koji finansiraju ono od čega on živi.
Sve više, a posebno u kontekstu popularnih sportova, govori se o skupoći sporta, izvoru zarade, marketinškom podijumu, itd. Analiziraju se fenomeni koji pokreću brojne društvene tokove širom svijeta. Dakako, suvišno je i spominjati beneficije sportskih aktivnosti samih po sebi i koliko je značajno popularisanje ovakvog vida fizičke aktivnosti u današnjem svijetu u kontekstu održanja fizičke kondicije. Filozofski posmatrano, i imajući u vidu upotrebu i zloupotrebu sporta, brojne malverzacije, lijepe sportske priče, ljudsku potrebu da uživaju, prate, komentarišu i navijaju pri sportskim takmičenjima, teško je zanemariti utjecaj sporta u bilo kojem društvu.
Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki…
Zahtijevalo bi mnogo prostora govoriti i o vrstama igara. Značajno bi bilo sa sociološke i psihološke pozicije razmotriti popularnost kockarskih igara u Bosni i Hercegovini. Brojke o potrošnji građana na takvu vrstu igara posljednih godina su tema brojnih razgovora, jer su velike i slobodno se da kazati – zaprepaštavajuće. Da li je to odraz načina da se lakše savlada teška ekonomska situacija ili nešto drugo, statisitika i stanje na terenu su poražavajući. Ali, i loša situaciju sa sportom i ulaganjima u sport u našoj zemlji. Prethodne Olimpijske igre bile su u ukupnom rezultatu naše najuspješnije, ali ponovo bez medalje, iako smo se nadali, ponajviše zbog medalja kojima nas je ranije ponosnim učinio Amel Tuka. S druge strane u periodu prije toga mediji su bili preplavljeni vijestima o uspjehu naše ženske košarkaške reprezentacije na Evropskom prvenstvu. Gledajući igru fudbalskih reprezentacija na EP iskazivao se žal za neponovljenim uspjehom A fudbalske reprezentacije iz 2014., kada smo po prvi put nastupili na SP u fudbalu, te godine održanom u Brazilu. Bljesak sjećanja na euforiju koja je vladala u reprezentaciji i među navijačima unio je radosti i rasprave o boljem sutra. Bosna i Hercegovina u Brazilu – bilo je to mnogo više od pukog fudbalskog uspjeha. Ako ništa – a jeste nešto – svijet je imao povod guglati o našoj zemlji.
Stamenost društva i države
Još jedna olimpijada bez medalja otvorila je rasprave i salvu kritika na račun svih odgovornih za ulaganje u sport, motivaciju, zakonske regulative i slično. Tu nije kraj, jer kao i kada su u pitanju druge teme priča se svodi na nestručnost ljudi koji o tome (ne)vode računa, korupciju i sl. Dakle, sve ono naspram čega sport po svojoj prirodi u velikoj mjeri stoji. Sport / igra traže fair play, korektnost, poštenje, zalaganje, motivacija, uspjeh, nagradu, kontinuitet u radu i sl. U svakodnevnici smo svjedoci ignorisanja značaja sportskih dešavanja. Marginaliziraju se u odnosu na brojna druga pitanja, makar ona bila i socio-ekonomska. Takva je situacija sa i kulturom, umjetnošću i sl.
„Moram reći da se lično ne slažem s mišljenjima da se prvo trebaju riješiti socio-ekonomska pitanja pa onda kultura i sport“, kaže na početku svog odgovora na pitanje iz date teme dr. Sarina Bakić, docentica na Odsjeku za sociologiju, Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. „Upravo kulturnim aktivnostima i sportom, ulaganjem u sport, rješavaju se ekonomska pitanja. Zapošljavaju se ljudi, dolaze posjetioci iz različitih regija, a kulturom i sportom se na najbolji način vrši promocija države. A od adekvatne promocije države ovise i investicije. U suštini, za mene je zabrinjavajuća činjenica da još uvijek ljudi, naročito oni koji su odgovorni za ove oblasti, ne uviđaju značaj kulturnih i sportskih aktivnosti. Dovoljno je vidjeti zemlje u regionu i potvrditi koliko su uspjesi u sportu kreirali pozitivan imidž o ovim zemljama“, ističe Bakić.
Osvrnula se i na politički sistem Bosne i Hercegovine, čija se složenost, kako kaže, posebno ogleda u sportu. „U pitanju je konstantna razgradnja države od različitih političkih faktora, jer i sport i kultura, ako su na državnom nivou, podrazumijevaju postojanje države, potvrđuju njeno postojanje. Ovo je izrazito težak i dugogodišnji problem i utiče na stanje cjelokupnog društva“, naglasila je.
„Ono što stalno primjećujem kada su u pitanju uspjesi naših sportista (individualni ili timski) jeste koliko su ljudi željni pozitivnih događanja, naročito uspjeha, potvrđivanja“, prokomentarisala je euforiju koja je pratila neke od sportskih uspjeha timova iz Bosne i Hercegovine. „Sportska uzbuđenja su prisutna u cijelom svijetu. U pitanju su uspjesi koji su vezani za potvrdu i određene države, ljudi koji žive u njoj. U bosanskohercegovačkom društvu, ljudi su konstantno ‘bombardovani' lošim, negativnim vijestima, tako da sportska dešavanja uvijek daju nadu za optimizam i pozitivna iščekivanja“, pojasnila je Bakić. Pri tome zaključuje da je identificiranje ljudi sa uspjesima sportista sasvim prirodno, „jer im je sport blizak, ali im u isto vrijeme daje osjećaj pripadnosti i zajedništva“.
Naposljetku, august nam je donio još jedan dašak uzbuđenja zahvaljujući dobrim igrama Veleža na evropskim fudbalskim terenima. Pomnije prateći, nije to bio samo duh fudbalskog uspjeha, već potvrda da su „Rođeni“ponovo rođeni. Bilo je to još jedno u nizu uzbuđenja koji govore šta i djelimični sportski uspjesi znače za ovu malu zemlju čija mladost se upravo u najboljim sportskim godinama osipa po svijetu. Svako vraćanje duha koji pokreće, motivira, potiče na poštovanje pravila, pravdu, fer trku, hrabrost i spremnost na korak više, osokoljuje na ulaganje vlastitih napora unosi mnogo više vedrine od onoga što sport / igra jeste u svojoj prostoj definiciji. To je i nadilaženje pukog navijačkog mentaliteta i vraćanje svijesti o odgovornosti, vlasti i svih nas ponaosob. Valja zaigrati, pošteno i disciplinovano.