Niko nam nije ni bliži ni preči od ljudi s kojima živimo
U okviru posjete Mešihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj reisu-lulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović kazivao je 24. septembra hutbu u Zagrebačkoj džamiji
Reis-l-ulema Kavazović je u hutbi govorio o čovjekovoj prirodi, fitretu - prirodnoj vjeri u kojoj se rađa, ali i iskušenjima koja ga prate u životu. Ta mnoga iskušenja prevazilaze se upravo kroz strpljenje, oslanjanje na Allaha, ali i podršku jednih drugima. Podsjetio da na izreke Vjerovjesnika o komšiji i zajednici, džematu, koje naglašavaju uvijek važnost očuvanja komšijskih odnosa i služenja u korist zajednice muslimana.
„Naša vjera i kultura ustanovile su vakuf, kao trajno dobro u korist zajednice, njenih različitih potreba, zarad njena napretka i razvoja. I ovo zdanje, ova džamija, nastala je na ideji brige o zajednici koja se pretvorila u trajno dobro, koje će, s Božijom pomoći, trajati stoljećima, na radost i nas živih i onih koji su preselili na bolji svijet... Čovjek na dunjaluku ne može opstati sam, u svom zatvorenom svijetu. Kako to ne može pojedinac ne mogu ni grupa, rod, pleme ili narod. Sve što je čovjek postigao tokom povijesti postigao je u otvorenoj zajednici, zajedno s drugima. Stoga, moramo zagovarati otvorenost i tražiti od drugih da budu otvoreni za nas“, kazao je reisu-l-ulema.
Govoreći o poziciji muslimana u Evropi, istakao je kako je ponosan na zajednicu muslimana u Hrvatskoj i na ostvarenja koja je postigla. „Desetljeća napornog rada, zalaganja i ulaganja znanja i sredstava donijela su plodove. Danas su tako primjetni trag i utjecaj velikih dobrotvora zajednice: rahmetli Salema Šabića, poštovanog muftije Šefke Omerbašića, gospodina Plićanića, gospodina Srebrenikovića i mnogih drugih. I sadašnja generacija muslimana u Hrvatskoj nastoji u svojoj otvorenosti i plemenitosti unaprijediti, prije svega, odnose među ljudima, ali i materijalno i infrastrukturno ojačati zajednicu u mnogim gradovima: Sisku, Osijeku, Dubrovniku,
Puli i Splitu. Poduhvati su to za ponos. Sudbina nas evropskih muslimana je ista. Živimo i radimo na ovom kopnu što se Evropom zove i dijelimo sve njene brige, uspone i padove. Trebamo i moramo brinuti jedni o drugima. Niko nam nije ni bliži ni preči od ljudi s kojima živimo“, kazao je reisu-l-ulema.
Ovom prilikom pozvao je sve muslimane u Evropi na važnu obavezu: „Da zajedno s našom braćom i prijateljima, kršćanima i jevrejima, gradimo zajednički dom koji će biti prostran za sve Ibrahimove, a.s., potomke; da zajedno gradimo civilizaciju čiji će korijeni biti judeo-kršćansko-islamski, kao novu nadu za ljudski rod. To je nada za koju su živjeli naši preci i nada u kojoj ćemo živjeti i mi i za ovu ideju se boriti. Naša ruka je ispružena i naš poziv je otvoren. Previše je zla, nepovjerenja i zaziranja u našoj prošlosti da bismo bili inertni i lijeni. Vrijeme je da postanemo združeni i poduzetni u zajedničkim naporima da naša budućnost i budućnost onih koji dolaze za nama bude mirnija, svjetlija i prosperitetnija“, poručio je reisu-l-ulema.
Prisutnim vjernicima na džuma-namazu na kraju hutbe je poručio: „Volite ovu zemlju, ona je i vaša domovina, ali i pomozite da se uspostave dobri odnosi s našom Bosnom i Hercegovinom“, kazao je reisu-l-ulema Kavazović. Proučio je dovu u kojoj je, između ostaloga, zamolio Uzvišenog Allaha, dž. š. da ova generacija ostane upamćena po malim koracima koji će utrti velike staze za sve ljude.
Nakon džume-namaza reisu-l-ulema proučio je Fatihu na Spomen-obilježju Bošnjacima poginulim u Domovinskom ratu u Hrvatskoj, koji se nalazi u parku ispred Zagrebačke džamije.