Slučajevi diskriminacije se i dalje ne prijavljuju
Imamo zabilježena dva slučaja diskriminacije i jedan slučaj islamofobije koju smo mi ove godine registrirali. Naravno, ovo nisu svi slučajevi jer mnogi nisu prijavljeni zbog nedostatka demokratske kulture kod naših ljudi i nepovjerenja u institucije - por
Uprostorijama Studentskog centra Islamske zajednice u Sarajevu 27. septembra je predstavljen izvještaj Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, kao nezavisnog, stručnog i savjetodavnog tijela Rijaseta koje mu treba pomoći uspješnije izvršiti ustavnu dužnost staranja o vjerskim pravima muslimana.
Diskriminacija Islamske zajednice je sada već sistemska stvar
Predsjednik Komisije muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić je predstavio izvještaj, kazavši kako i dalje ostaje veliki problem nepostojanja ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine. „Mi nemamo demokratsku kulturu u kojoj se ljudi znaju boriti za svoja prava pojedinačno ili kolektivno. Drugo, to zahtjeva edukaciju naših ljudi, jer mi nismo još uvijek navikli na demokratske vrijednosti i to je problem zašto imamo tako malo prijavljenih slučajeva. Diskriminacija Islamske zajednice je sada već sistemska stvar koja se ponavlja već deceniju. Ugovor sa državom Bosnom i Hercegovinom jedino nije potpisala Islamska zajednica i to je diskriminacija prema jednoj čitavoj vjerskoj zajednici i svim njenim pripadnicima“, kazao je muftija Pitić.
Dodao je kako sudovi u Bosni i Hercegovini, nažalost, još nikad nisu presudili ratni zločin rušenja vjerskih objekata kao ratni zločin. „Sve slučajeve te vrste koje smo imali tretirani su uglavnom kao pitanja zastare ili proceduralnog propusta ili nečega sličnog, iako svi znamo da je Međunarodni krivični sud u više navrata rušenje vjerskih objekata tretirao kao sistemski i planirani ratni zločin“poručio je muftija Pitić.
Naglasio je da će se morati raditi i insistirati da govor mržnje bude regulisan zakonodavno-pravnim sistemom Bosne i Hercegovine u kojem bi to bilo sankcionisano. Također, dodao je i kako pozdravljaju odluku Suda u Travniku koji je izrekao kaznu jednom takvom slučaju i to je dio pozitivne prakse. „Ima, naravno, dobrih primjera i ono što jeste dobro da se smanjio broj napada na vjerske objekte, ali valja nam svima zajedno unapređivati stanje vjerskih prava kao sastavnog dijela ljudskih prava u našoj zemlji“, poručio je Pitić.
Verbalni napadi na pojedince i institucije
Predstavio je da su u 2020. godini bila tri slučaja koja su prijavljena kao kršenje prava na slobodu vjerskog izražavanja ili nekih vjerskih simbola, s tim pod koji neki stavljaju čak i mahramu koja nije nikakav vjerski simbol nego obaveza muslimanke.
„Imamo četiri napada na vjerske objekte, dva su fizička ili verbalna napada na pojedince i institucije, imamo zabilježena dva slučaja diskriminacije i jedan slučaj islamofobije koju smo mi ove godine registrirali. Naravno, ovo nisu svi slučajevi jer mnogi nisu prijavljeni zbog nedostatka demokratske kulture kod naših ljudi i nepovjerenja u institucije“, poručio je muftija Pitić.
Istakao je da su najizraženija kršenja ljudskih prava sada u obrazovnom sistemu posebno u RS-u gdje se zabranjuje, ne samo naziv jezika, nego se uvode i krsne slave koje postaju slave škola, gradova i institucija, što predstavlja otvorenu i javnu diskriminaciju onih koji tome ne pripadaju.
Slučajevi ugrožavanja vjerskih prava mogu se prijaviti putem maila vjerskeslobode@rijaset.ba ili telefona 033/441-955.