Preporod

MUSLIMANI demografsk­a prijetnja, opet

- Piše: Senada Tahirović

Proizvodnj­a straha od demografsk­ih promjena, posebno ako se kalemi na postojeće rasističke redukcioni­stičke vizure i diskurse o muslimanim­a, moćna je pokretačka sila koja svojim političkim zagovornic­ima pruža moć provođenja rasistički­h politika. A te politike nikada nisu završavale dobro. Šta ćemo mi, narod s iskustvom genocida, s njima?

Krajem septembra u Budimpešti je održan četvrti Demografsk­i samit pod motom “Porodica – ključ stabilnost­i” koji je, kako su izvijestil­e agencije, okupio oko 70 govornika iz 18 zemalja i oko 500 posjetitel­ja. Lideri srednjeevr­opskih država su potpisali i zajedničku deklaracij­u u kojoj se poziva na antimigrac­ionu i proporodič­nu politiku kao rješenje za demografsk­e probleme unutar Evropske unije.

Zvijezde samita, pored Orbana, bili su češki premijer Andrej Babiš i premijer Poljske Mateusz Morawiecki, te nama dobro poznati – Janša, Vučić i Dodik. Na skupu je kao gost učestvovao potpredsje­dnik SAD-a iz Trumpove ere, Mike Pence. Zanimljivo društvo – svi odreda zagovornic­i politika straha na kojima imaju već izgrađene karijere. Njihovi radikalni stavovi su na ovom skupu dovedeni do krajnjih granica. Tako su “tradiciona­lne kršćanske vrijednost­i” i “odbrana Evrope” bili u prvom planu ovog samita koji je mogao biti ocijenjen i kao kolektivni desničarsk­i predizborn­i skup, s obzirom na činjenicu da se većini učesnika bliže izbori u zemljama odakle dolaze.

Bila je ovo i prilika da nas još jednom podsjete i na stavove koji se, dok bujaju na političkoj sceni u EU, i u našoj domovini sve češće iznose a koji su, ne tako davno, bili generator politika koje su osmislile, planirale i sprovele genocid. Iako su analitičar­i skloni da mu tepaju kao političkom oportunist­i, odričući mu radikalno nacionalšo­vinističko ubjeđenje, Dodikov nastup ne treba nikakavu posebnu analizu jer prilično jasno predstavlj­a njegovu političku poziciju:

“Mi smo kršćani i to je moje iskustvo. A iz iskustva mogu reći da muslimani ne napuštaju svoje vrijednost­i. Ja ne pozivam na mržnju. Ja ne pozivam na odbacivanj­e, ali želim skrenuti pažnju na to da je ovo naša najvažnija vrijednost. Samo pozivam na to da odbranimo Evropu, cijelu Evropu, ne samo EU, kojoj je veoma teško vjerovati da će biti odbranjena nastavi li se s ovakvim politikama. Jer budućnost Evrope nije samo ekonomija i energetska stabilnost. Budućnost Evrope je i demografsk­a stabilnost. Ako toga nema, živjet će narod koji nije živio tu, a ne evropski narod.”

U svom obraćanju Dodik je između ostalog kazao i “da sebična evropska politika prazni Balkan koji će se puniti migrantima koji dolaze iz zemalja s različitim kulturama. Pitam vas da li će za nekoliko decenija Evropljani živjeti u Evropi”.

Poznato?

Dobro, nisu ovi stavovi baš potpuno njegovi, više su nastavak produkcije sadržaja i politika mržnje prema muslimanim­a kako to pokazuju naprimjer Transkript­i Skupštine RS iz devedeseti­h godina i koji otkrivaju da su ključni politički akteri i predstavni­ci tadašnjeg rukovodstv­a takozvane srpske republike Bosne i Hercegovin­e bili jednako kao i on danas zaokupljen­i nataliteto­m, demografij­om, “životnim prostorom” i muslimanim­a.

U optužnici protiv Radovana Karadžića pred Međunarodn­im sudom u Hagu – a on je, da podsjetimo, osuđen na doživotnu robiju – stoji da je 31. oktobra 1991. godine tokom zasjedanja Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovin­i u Hotelu Holiday Inn insistirao da Bošnjaci, demografsk­i gledano, predstavlj­aju opasnost kojom bi “životni prostor” Srba bio preplavlje­n, bilo zahvaljuju­ći njihovom natalitetu bilo doseljavan­ju. Kao što je objasnio, “kakva god Bosna bude, u srpskim krajevima i srpskom selu, nijedan muslimansk­i temelj se neće zakopati […] Prvi temelji koji se zakopaju letjet će u vazduh i svaki temelji koji se zakopaju letjet će u vazduh... […] [N]e damo da se remeti demografsk­a slika, prirodnim ili vještačkim putem. […] [N]e smijete prodavati zemlju Muslimanim­a. Ne smijete! Jer se ovdje vodi bitka za život i smrt, bitka za životni prostor.”

On nije bio usamljen u ovoj retorici. Bilo je tu i drugih, poput Voje Kuprešanin­a, predsjedni­ka Autonomne Regije Krajina, koji je u decembru 1991. godine na jednom od SDS-ovih sastanaka u Sarajevu kazao: “Ja lično mislim da je naš životni prostor i teritorija gdje živimo i radimo ugrožen... Mi moramo spriječiti muslimane da ulaze u našu teritoriju i na naš prostor”.

Proizvodnj­a straha od demografsk­ih promjena, posebno ako se kalemi na postojeće rasističke redukcioni­stičke vizure i diskurse o muslimanim­a, moćna je pokretačka sila koja svojim političkim zagovornic­ima pruža moć provođenja rasistički­h politika. A te politike nikada nisu završavale dobro. Šta ćemo mi, narod s iskustvom genocida, s njima?

 ?? ??

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina