Evropska stremljenja i jugoslavenski povijesni udesi
Uovim jesenjim mjesecima 2021. godine navršava se osamdeset godina od donošenja rezolucija u više bosanskohercegovačkih gradova u kojima su ugledne ličnosti u bošnjačkom narodu i čelnici različitih bošnjačkih institucija i udruženja otvoreno osudili zločine i druge oblike nasilja ustaške vlasti nad Srbima, Jevrejima i Romima, upozorili na srpske ustaničke zločine nad nezaštićenim bošnjačkim stanovništvom i zahtijevali sigurnost i pravdu za sve ljude neovisno o njihovoj etničkoj, rasnoj i religijskoj pripadnosti. Rezolucije, poznate kao “Muslimanske rezolucije”, donesene su u Prijedoru, Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Bijeljini, Tuzli i, naredne godine, u Zenici. Navodi se da su donesene i u još nekoliko gradova. Nastale su kao povezani niz reakcija na širenje bezakonja i etničkog nasilja te izlaganje bosanskih muslimana stradanju i nesigurnosti, a i kao jasan izraz lične hrabrosti više stotina ličnosti iz najutjecajnijih slojeva bošnjačkog naroda. Bile su neposredan i neujednačen odgovor na konstelaciju zla, straha i neizvjesnosti u Bosni i Hercegovini ljeta i jeseni 1941, ali odgovor sa jasnim ljudskim, građanskim i moralnim određenjem. Zajednički elementi svih rezolucija su jasna osuda zločina i nepravde, distanciranje od pojedinaca iz bošnjačkog naroda koji su učestvovali u zlodjelima i javno prozivanje ustaškog režima za širenje bezakonja i etničkog nasilja.
Premda su prvi i jedini izraz organizirane javne osude progona i ubijanja na rasnoj, vjerskoj i etničkoj osnovi u Bosni i Hercegovini pod ustaškom vlašću i, prema važećim historijskim saznanjima, jedinstven primjer otvorenog suprotstavljanja načelima nacističke doktrine i politike u Evropi pod njemačkom okupacijom, Muslimanske rezolucije su u poslijeratnoj socijalističkoj Jugoslaviji sistemski zanemarivane a njihov povijesni značaj je marginaliziran u udžbenicima historije i oficijelnim medijima javnog sjećanja na najbližu prošlost. Njihovo prvo naučno predstavljanje učinio je dr Muhamed Hadžijahić u oktobru 1971, na naučnom skupu “1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine”, sa referatom u kojem je razjasnio povijesnu važnost rezolucija, njihov antifašistički karakter i reprezentativni društveni značaj njihovih potpisnika. Nepunih tri desetljeća kasnije, 2010, dr. Safet Bandžović je objavio obimno djelo “Bošnjaci i antifašizam. Ratni realizam i odjek rezolucija građanske hrabrosti (1941.)” u kojem je Muslimanske rezolucije tematizirao u okvirima širokog historijskog razmatranja položaja Bošnjaka i Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i antifašističkoj borbi, u prijeratnoj monarhijskoj Jugoslaviji i u tokovima poslijeratnih oblikovanja prošlosti u historiografiji socijalističke Jugoslavije. Ponovnim izdanjem ovog djela El-Kalem – izdavački centar Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – pruža doprinos obilježavanju osamdesete godišnjice od pojave Muslimanskih rezolucija. Donosimo tekst predgovora dr. Hilme Neimarlije za El-Kalemovo izdanje Bandžovićeva djela.