Ibrišimović je živio umjetnost koja je bila dio njegovog identiteta
Povodom obilježavanja 10. godišnjice smrti književnika Nedžada Ibrišimovića, u organizaciji BZK Preporod Žepče, 15. 9. 2021. g. u Žepču je održano tradicionalno književno veče „Sjećanje na književnika Nedžada Ibrišimovića.“U predivnom ambijentu kuće u kojoj je proveo svoje djetinjstvo, o Ibrišimovićevom stvaralačkom i umjetničkom djelu i njegovom liku govorili su: prof. dr. Dijana Hadžizukić, prof. dr. Muris Bajramović, doc. dr. Irma Marić, predsjednik BZK Preporod u BiH prof. dr. Sanjin Kodrić, dok je odlomke iz autorovih djela govorio bh. dramski umjetnik Mirza Mušija.
U uvodnom dijelu, nakon što je poučena Fatiha u čast književnika, rečeno je kako je gotovo cijeli život bila prisutna velika bliskost i povezanost Žepča i književnika, u koje je kao dječak s nepune tri godine s porodicom došao iz Sarajeva i koje će kasnije ostaviti vječni pečat na njegov život i rad. Malo je umjetnika
koji su se nakon odlaska iz mjesta svog djetinstva i mladosti ponovo tu vraćali. Nedžad je jedan od rijetkih koji svoju čaršiju, avliju i ljude nije zaboravljao a posebno onda kada je postao veliki i kada je za svoja djela počeo biti nagrađivan. S ponosom je pričao o Žepču i uvijek o njemu i Žepčacima govorio na poseban način. Njegove ljude, toponime ostavio je opisane u svojim pjesmama, knjigama, skulpturama, likovnim djelima kazano je u uvodnom dijelu manifestacije.
Predsjednik BZK Preporod BiH, prof. dr. Sanjin Kodrić, na otvaranju književne večeri govorio je o važnosti kulture sjećanja na velikane bh. književnosti među kojima svoje mjesto zauzima i Nedžad Ibrišimović. Za njega je kazao kako je vrlo važna pojava u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti, naglašavajući njegov razvojni momenat u povijesti bh. književnosti ali i kulturi u cjelini s krajnje nobičnim, šokantnim i drastično drugačijim književnim i umjetničkim pogledom na svijet književnosti. Kroz Ibrišimovićev nadahnuti književni i stvaralački opus,
s naglašenim osvrtom na njegovo specifično pisanje i promatranje likova publiku su proveli prof. dr. Dijana Hadžizukić i doc. dr. Irma Marić. Ibrišimović je živio umjetnost, ali umjetnost koja je bila krajnje orginalna, i koja je bila veliki dio njegovog identiteta, kazao je prof. dr. Bajramović, naglašavajući posebnu crtu u njegovom stvaralaštvu a koja se odnosi na dimenzijalnost teksta. Književnoj večeri uz veliki broj poštovalaca lika i djela književnika koji su se ovim povodom okupili u Žepču, prisustvovale su i Nedžadove kćerke: Adijata, Nafija, Rabija i supruga Nihada. Svojim golemim stvaralačkim opusom, Nedžad Ibrišimović je obilježio cijelu jednu epohu u domaćoj književnosti, stvorivši, pored brojnih drugih, i remek-djela kakva su “Ugursuz”, “Karabeg” i “Vječnik”. Ovim povodom žepački Preporod upriličio je i fotoizložbu čija postavka predstavlja svojevsrnu retrospektivu svih manifestacija održanih u posljednjih devet godina koje su bile posvećene književniku koji je svoje djetinstvo, mladost i jedan dio radnog vijeka proveo u Žepču.