Najveći broj do sada izabranih muslimana Nijemaca u Bundestagu
Nakon što je njemački parlament objavio ko je od kandidata sa izbora koji su održani 26. septembra ušao u Bundestag, muslimanske zajednice u Njemačkoj su pozdravile ulazak do sada najvećeg broja muslimana koji su ušli u ovo najveće zakonodavno tijelo i izrazili nadu da će pripadnici zajednice postajati još svjesniji potrebe većeg učešća na izborima u ovoj zemlji.
Među onima koji su ušli u novi saziv njemačkog parlamenta su i Adis Ahmetović i Jasmina Hotstert porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Oboje su ušli kao kandidati SPD-a.
Iz turske zajednice u Njemačkoj, koja broji najmanje tri miliona, mjesto u njemačkom parlamentu su dobili: Nezahat Baradari (SPD), Canan Bayram (Zeleni), Sevima Dagdelen (Linke), Ekin Deligoz (Zeleni) i Hakan Demir (SPD). Novi član parlamenta je i Serap Guler iz CDU, stranke odlazeće kancelarke Angele Merkel. Ona je kćerka turskih imigranata rođena u Njemačkoj. Posljednjih godina bila je zamjenica ministra za integraciju u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Među izabranim u Bundestag je i Ali Al-Dailami, porijeklom iz Jemena, koji je ušao kao kandidat krajnje ljevičarske stranke Linke, zatim Muhanad Al-Halak (FDP), porijeklom iz Iraka, Sanae Abdi (SPD) porijeklom iz Maroka, Yasmin Fahimi (SPD), porijeklom iz Irana, te Luiza Ličina Bode (SPD), porijeklom iz Sandžaka.
Inače, svaki četvrti građanin Njemačke je migrantskog porijekla. „U Bundestagu je prije posljednjih izbora bilo oko 8 posto zastupnika stranog porijekla što je daleko od realnosti. Jedno je sigurno: parlament zemlje, u kojoj je svaki četvrti građanin useljeničkog porijekla, daleko je od stvarnosti ako samo oko osam posto njegovih zastupnika ima migrantske korijene“, navodi komentatorica DW-a Maissun Melhem, te podsjeća da je priča o migrantima u Saveznoj Republici Njemačkoj započela samo nekoliko godina nakon osnivanja ove države. „Kada je 1955. potpisan prvi ugovor o dolasku gastarbajtera iz Turske, Italije, Grčke i kasnije Maroka, ljudi su stizali iz godine u godinu. Gotovo šest miliona ljudi zatražilo je zaštitu i azil od 1950. Mnogi od njih ne samo da su pronašli privremenu sigurnost i zaštitu, već i novi početak i stalno mjesto boravka. Većina ovih ljudi sada ima svoj dom u Njemačkoj i nigdje drugo. Oni su dio naroda, čije je predstavljanje po Ustavu povjereno Bundestagu“, ističe Melhem.
„Broj novoizabranih kandidata s migrantskim porijeklom učinio je
Bundestag raznovrsnijim i inkluzivnijim nego ikad prije“, piše Kirsten Grieshaber u komentaru za AP. „Parlament sada uključuje najmanje tri osobe afričkog porijekla - u odnosu na jednog u prethodnom parlamentu. Među novoizabranim parlamentarcima migrantskog porijekla je i Awet Tesfaiesus, prva crnkinja koja je ušla u parlament. Tesfaiesus, koji je sa svojom porodicom kao četvorogodišnjak pobjegao iz Eritreje, član je Zelenih koji je izabran da predstavlja izbornu jedinicu Werra-Meissner u centralnoj Njemačkoj. Tu su i Armand Zorn, rođen u Kamerunu, koji je u Njemačku došao sa 12 godina, i Reem Alabali-Radovan, kći iračkih migranata.
“Moj djed je došao u Njemačku jer mu je porodica jednostavno bila tako siromašna. Uvijek mi je govorio kako si kao dijete nije mogao priuštiti ni kupovinu cipela ”, Hakan Demir, koji je također izabran za predstavnika berlinske četvrti Neukoelln, jedne od najraznovrsnijih imigrantskih četvrti u zemlji. Danas u Njemačkoj ima oko 21,3 miliona ljudi s imigrantskim porijeklom, ili oko 26% od 83 miliona stanovnika.
Više od 500 kandidata imigrantskih korijena ove godine kandidiralo se za parlament. Iako još nije jasno koliko je izabrano, očekuje se da će taj broj biti veći nego u svim prethodnim parlamentima.Odlazeći parlament imao je 8,2%, ili 58 od 709 zastupnika migrantskih korijena, dok je od 2013. do 2017. imao samo 5,9%, odnosno 37 od 631 zastupnika, podaci su iz Mediendienst Integration, organizacije koja prati pitanja migranata u Njemačkoj.
„Izborna pravila omogućavaju da se broj poslanika koji rade u Bundestagu može promijeniti. Rastuća raznolikost u njemačkoj politici odražava zahtjeve društva za preciznijom predstavom svih“, ističe politolog Univerziteta u Trieru Uwe Jun, te dodaje da danas postoji veća otvorenost i prisustvo ideja da se različite grupe trebaju pronaći u politici i biti direktno zastupljene što će dovesti do promjena u njoj, prenosi AP.