Kupuju li se knjige o religiji i duhovnosti

Sarajevski sajam knjiga

Usarajevskom Centru Skenderija, u periodu od 6. do 11. oktobra održan je 32. internacionalni sarajevski sajam knjiga i učila. Sajam okuplja oko stotinu izlagača iz zemlje i regije: izdavačke kuće, knjižare, antikvarnice i pisce. Posjetili smo nekoliko štandova i razgovarali o temi traženosti, prodaje i razlogu traženosti literature iz oblasti religije i duhovnosti. Osim uobičajenih prigodnih i uvodničarskih informacija o samom sajmu i vrijednosti knjige, znanja i čitanja, sajam uvijek probudi pitanja o tome koliko i koju literaturu čitamo. Svakako, blagim i površnim pregledom izloga na štandovima lahko je primijetiti da se često radi, pored beletristike, o popularnoj self-help literaturi. Interesantna je i izloženost naslova Freuda, Junga i sličnih autora. Tu su uvijek klasici i „kapitalc“, čitani i kupovani, autora Dostojevskog, Tolstoja, Hessea, Selimovića i drugih.

Popularnost religijske i slične literature

Posljednjih godina popularnost jednog žanra dolazi do izražaja. Riječ je o religijskoj i duhovnoj literaturi. Kada se govori o žanrovima često ćete pročitati da se i religijska literatura svrstava uz inspiracijsku. Njima bliska često je i gorespomenuta literatura o samopomoći. Pretražite li internet članke brzo ćete naći potvrdu o posljednjih godina povećanoj popularnosti religijske i njoj slične literature. Treba imati u vidu, naprimjer, da su Kur’an i Biblija među najčitanijim knjigama uopće. S druge strane, ovaj žanr obiluje i knjigama namijenjenim struci, karakterističnim po prefinjenijem akademskom jeziku, ali i knjigama za širi krug čitalaca iz svakodnevnice. Neke od njih govore o religijskim obredima, druge o moralu ili dubljem promišljanju religijskih istina ili savjete o uređenju čovjekovog života, pronalaženju smisla, itd. Mnogo takvih knjiga mogli smo pronaći i na Sarajevskom sajmu.

Osim toga, Sarajevo i Bosna i Hercegovina jesu u mnogome prostor islamske i muslimanske religijske literature. Shodne tome, Sarajevski sajam je

stjecište velikog broja različitih knjiga te vrste.

Potraga za smislom ili nešto drugo?

„Religijska literatura je izuzetno tražena“, kazuje nam Ahmed Šečunović iz „Dobre knjige“. Objašnjava to nastojanjem čitatelja da, među mnoštvom informacija, u religijskoj literaturi pronađu znanja pomoću kojih postaju bolji vjernici. „Djela Gazalija, Rumija, Suhraverdija su konstantno tražena. Osim toga, čitaoce zanimaju različiti prijevodi Kur’ana, sufijska literatura modernog doba, knjige iz historije islama, vjerska literatura za djecu, itd.“, upoznaje nas Ahmed.

Trend porasta prodaje religijske i slične literature posljednjih godina u svijetu vidi kao potragu ljudi za sigurnim znanjem, a „pokušavaju ga naći u knjigama“. „Mali je problem što su

knjige često pisane u nekom drugom vremenu, pa je potreban novi ugao gledanja na stare tekstove, ali i to je već na čitaocu“, zaključuje Ahmed.

Munir Tufekčić, sa štanda „Mulla Sadre“, ipak, smatra da je prodaja religijskih knjiga pala posljednjih godina, prema onome što on primjećuje ali i iz razgovora s drugim izlagačima. Međutim, ističe da su na svome štandu najviše prodali filozofskih knjiga, s obzirom da izdaju knjige iz oblasti filozofije, logike, irfana i gnoze. Pojašnjava situaciju, kada je riječ o nekim naslovima religijske kulture, pri kojoj potencijalni kupac pregleda knjigu i nailaskom na kur’anski ajet vraća knjigu na izlog. Munir se osvrnuo i na fenomen konzumerizma u slučaju kupovine knjiga. „Koliko, zaista, ljudi imaju knjiga u svojim kućama? Koliko čitamo?“- pita se Munir, pozivajući se na vlastito iskustvo.

„Najiskrenije ću vam reći, mislim da je to više trend i da je moderno. Bojim

se da nema tu suštine, jer da je ima mi bismo se drugačije ponašali“, smatra Dragan Stupar sa štanda „Nostalgije“. Ne tvrdi apsolutno, kako ističe, ali drži da polovica ljudi koji kupuju religijsku literaturu ne rade to iz potrebe i iskrenog vjerovanja, već zbog trenda.

Azem Spahić iz „Karađoza“naglašava dvije vrste kupaca. Jedni su oni koji kupuju popularnu, češće reklamiranu literaturu, a drugi, kako kaže i dodaje da ih je sve veći broj, su oni koji se zanimaju za stručnu literaturu. U posljednjih sedam godina kaže da je primijetio sve veći broj ljudi koji kroz duhovnu literaturu tragaju za smislom života.

Traženost, prodaja i izdavanje knjiga iz religijskog i žanra duhovnosti i tome slično otvara nam nekoliko tema vrlo značajnih i duboko tretiranih u savremenom svijetu. Riječ je o religiji, teologiji, duhovnosti, ali i sve aktuelnijim preispitivanjima tokova savremenog

svijeta. Iz predočenih statistika i istraživanja u svijetu nerijetko možemo predvidjeti i predstojeće fenomene koji nas čekaju u našoj zemlji, državi u tranziciji kada su u pitanju brojni segmenti političkog i društvenog života. Sarajevski sajam i tržište knjiga u zemlji i regiji mnogima će dati odgovore na brojna pitanja, pa i kada je u pitanju odnos konzumerizam – knjiga, kako je to primjetio jedan od naših sagovornika.

Osim kazanog, primjerice, budući period će zahtijevati posvećenost temi očigledno povećane produkcije literature iz oblasti islamske i muslimanske tradicije u našoj zemlji. Možda da pokušamo odgovoriti na pitanje koje to knjige oblikuju našu muslimansku percepciju islama ili na pitanje kakav trend diktira izdavanje takve literature i koliko se razlikuje u odnosu na slične pojave u svijetu?