Vakufi su u službi razvoja cijelog društva i države
Razgovarali smo s direktorom Vakufske direkcije hafizom dr. Senaidom Zajimovićem o aktuelnom slučaju eksproprijacije vakufskog zemljišta u Kozarcu i realizaciji brojnih projekata koje je uspješno implementirala Vakufska direkcija
Kada predmet eksproprijacije dođe u Vakufsku direkciju, to znači da je pitanje utvrđivanja javnog interesa kao prethodno pitanje već završeno. Zbog toga bi se naši medžlisi trebali aktivno uključivati u sami postupak utvrđivanja javnog interesa. Ključna aktivnost za naše medžlise jeste aktivnost prije donošenja odluke o utvrđivanju javnog interesa, a radi se o aktivnom učešću u postupcima javne rasprave.
PREPOROD: Hoće li se moći zaustaviti trasa autoputa Banja Luka – Prijedor koja je planirana preko vakufske parcele?
ZAJIMOVIĆ: Prije konkretnog odgovora na vaše pitanje smatram potrebnim objasniti proceduru za predmete kod kojih je utvrđen javni interes u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji, bez obzira da li se radi o entitetu Federacija BiH ili entitetu RS. Kada su u pitanju trase autoputa u BiH, u posljednje vrijeme imamo određeni broj predmeta koji se odnose na postupke eksproprijacije vakufskog zemljišta. Kada predmet eksproprijacije dođe u Vakufsku direkciju, to znači da je pitanje utvrđivanja javnog interesa kao prethodno pitanje već završeno. Zbog toga bi se naši medžlisi trebali aktivno uključivati u sami postupak utvrđivanja javnog interesa. U skladu s procedurama i zakonskim propisima, kada se utvrdi prijedlog trase autoputa ili nekog drugog infrastrukturnog projekta od javnog interesa, nosilac te aktivnosti treba da organizira javne rasprave po mjesnim zajednicama odnosno u sredini u kojoj se utvrđuje javni interes. Tada sva zainteresirana lica mogu da daju svoje primjedbe, a nakon usmeno iznesenih primjedbi, nosiocu aktivnosti iste mogu dostaviti i pismeno. Nosilac aktivnosti je dužan razmotriti sve te primjedbe i ponudi odgovor na njih. Nakon što se utvrdi konačan prijedlog trase puta ili drugih radova, pokreće se procedura utvrđivanja javnog interesa za realizaciju tog projekta, a u odluci o utvrđivanju javnog interesa definiraju se čestice koje će biti eksproprisane. Nakon utvrđivanja javnog interesa pokreću se postupci eksproprijacije u skladu s odlukom o utvrđivanju javnog interesa. Postupke eksproprijacije u Federaciji BiH provode općinske službe, dok postupak eksproprijacije u RS provodi Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS. Nakon što započne postupak eksproprijacije, više se ne može osporiti javni interes. Može se pregovarati samo o naknadi koja će biti utvrđena u postupku. Ključna aktivnost za naše medžlise jeste aktivnost prije donošenja odluke o utvrđivanju javnog interesa, a radi se o aktivnom učešću u postupcima javne rasprave. Po pravilu svi javni radovi i svi projekti te vrste trebaju da budu rađeni u obimu u kojem će najmanje štetiti korištenju imovine, odnosno na način kako će najmanje štete napraviti imovini fizičkih i pravnih lica.
Kada se radi o predmetu trase koja prolazi kroz Kamičane, Medžlis IZ Kozarac je u postupcima javne rasprave, u koordinaciji s Vakufskom direkcijom, dostavio primjedbe na trasu autoputa te zahtijevao da mesdžid ne bude u pojasu autoputa kao i vakufska parcela. Nakon što je Medžlis Kozarac istakao prigovor, nadležni su dali odgovor u kojem su istakli da prihvataju primjedbu da trasa autoceste bude van objekta mesdžida, ali ne mogu prihvatiti primjedbu da bude i van vakufske nekretnine. Javni radovi moraju biti izvođeni, s tim da se isti izvode na način koji će najmanje štetiti nekretnini. To je u interesu i organa koji provodi postupke iz razloga što će projekat manje koštati. Manje će koštati projekat kod kojeg se ekspropriše samo zemljište lošijeg kvaliteta od projekta kod kojeg postoji ekproprijacija objekata koji imaju daleko veću vrijednost od samog zemljišta. Napominjem da se prilikom eksproprijacije provodi vještačenje kako bi se utvrdila stvarna tržišna vrijednost nekretnine koja se ekspropriše.
U principu, mi kao Zajednica, ne možemo biti protiv realizacije razvojnih projekata, naročito infrastrukturnih, ali možemo raditi na tome da ukoliko se već mora raditi eksproprijacija vakufske nekretnine, da se ona radi na način koji je najmanje štetan po vakuf. U svakom slučaju sredstva koja se dobiju od eksproprijacije moraju se utrošiti u kupovinu druge adekvatne nekretnine koja će se upisati na istoimeni vakuf. Konačnu saglasnost na eksproprijaciju daje Vijeće muftija kroz postupak transformacije vakufske imovine.
Politika i vakuf
PREPOROD: Političari se, vidimo, rado odazivaju pozivima na otvorenja novih džamija, ali koliko se bave “starim“vakufima? Imamo slučajeve u BiH gdje muslimani čine većinu u općinskim vijećima, a vakufska imovina je još uvijek otuđena. Također, imamo i započete projekte kao što je džamija pored Narodnog pozorišta i vidimo da je teže nju obnoviti nego Arnaudiju ili Aladžu u manjem entitetu. Šta to govori o odnosu prema vakufu i političkoj volji naših političara?
ZAJIMOVIĆ: Aktuelni smo sudionici mnogih apsurda kada je u pitanju
bošnjačko političko rukovodstvo i njihov odnos prema vakufima. Nažalost, u nekim sredinama gdje su Bošnjaci većina imamo većih problema vezanih za vakufe nego tamo gdje oni nisu na vlasti. Razloga je mnogo, ali jedan od redovnih razloga je izostanak političke volje. Kao primjer navodimo činjenicu da zakon ne sprečava lokalnu zajednicu da donese rješenja o privremenom povratu vakufske imovine do donošenja zakona o restituciji. Uporni smo u svojim zahtjevima da nam lokalne zajednice dodijele na privremeno korištenje određene nacionalizirane vakufske objekte koje ni lokalna zajednica ne koristi. Nažalost, ne nailazimo na razumijevanje iako se radi o privremenom povratu, a ne vlasništvu. I ne samo da ne možemo dobiti takvu nekretninu na privremeno korištenje, već smo u situaciji da se borimo da spriječimo prodaju vakufa koji su izvorno vlasništvo IZ kako bismo ih sačuvali za period kada bude eventualno donesen zakon o restituciji. Veoma čest primjer uništavanja vakufa jeste pokušaj izrade i primjene novih regulacionih planova. Kada neka lokalna zajednica planira zelenu površinu putem izrade regulacionog plana, vrlo često upravo vakufsku parcelu uplanira u tu svrhu. Zanimljivo je da je najveći broj parkova širom BiH izgrađen na vakufu. Naravno, i mi snosimo krivicu jer nismo imali snažniji i odlučniji stav prema tim političkim subjektima. Sada vidimo da je trebalo drugačije djelovati. Nažalost, skoro uvijek i u principu smo išli linijom manjeg otpora i pokušavali ih privoliti da donesu rješenja koja će biti u interesu vakufa. Vjerovali smo da se i oni vode tim principom. Kada pokušamo spriječiti uzurpaciju vakufa, dobijamo prigovor da smo mi protiv urbanizacije određenih sredina, jer je vakuf, tobože, opće dobro i IZ nema pravo sprečavati razvoj lokalne zajednice. Kada se dese slučajevi da određena infrastruktura lokalne zajednice treba da provede trasu preko vakufa,
u tom slučaju mi smo izloženi duplim pritiscima. Pritisci dolaze od lokalnih političara, odnosno lokalne zajednice, a nije zanemariv ni pritisak javnosti. Uvijek bi se unaprijed formirala priča da smo mi protiv infrastrukturnih projekata što je još jedan u nizu apsurda. Pitanje izvornog vlasnika u potpunosti zanemaruju, iako je to po svim poveljama i rezolucijama prioritet u procesu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Tu priču ili prijedlog plasira upravo lokalna zajednica kako bi sakrila svoje ograničenosti u radu. Nije rijedak slučaj da nas okrive za usporavanje ili onemogućavanje realizacije projekata lokalne zajednice. Nažalost, u javnosti je sve više prisutna teorija da su vakufi svačiji i da s njima može raditi šta ko poželi. Mi tu percepciju moramo mijenjati. Prvo, svaki vakuf ima svog titulara, zatim ima svoju svrhu, a titular je zadužen da ga stavi u funkciju i svrhu radi koje je osnovan.
Projekti preko 200 miliona KM
PREPOROD: Iako je nezahvalno govoriti o brojkama, možemo li navesti neke brojke koje govore o projektima Vakufske direkcije, naročito kada uzmemo u obzir i skoro pa završenu Upravnu zgradu Rijaseta IZ?
ZAJIMOVIĆ: Slažem se da je nezahvalno govoriti o brojkama projekata koje je Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH realizirala u posljednjih desetak godina. Međutim, radi orijentacije i godina u kojima smo realizirali projekte reći ćemo da smo u saradnji s organima i institucijama IZ, kao i drugim vladinim i nevladinim organizacijama, u proteklom periodu realizirali više od stotinu vrijednih projekata. Nastojali smo, a vjerujem da smo i uspjeli jednako raditi na realizaciji projekata svih vrsta, odnosno razvoju svih oblika vakufa, kako vjerskih, tako i ekonomskih, obrazovnih i socijalnih. Također
smo nastojali realizirati projekte na području cijele BiH i mislim da smo i u tome uspjeli. Naravno, naša prisutnost na terenu i realizacija projekata je zavisila i od ostalih organa i ustanova Islamske zajednice u BiH, odnosno zavisila je od kandidiranja kvalitetnih projekata s terena. Važno je naglasiti da je Vakufska direkcija posljednih deset godina radila na uspostavljanju saradnje s istim ili srodnim institucijama širom svijeta. Plod te saradnje jeste i današnji ugled koji Vakufska direkcija ima ne samo u BiH već i šire. Možemo se pohvaliti kvalitetnom saradnjom s institucijama iz Kuvajta, Republike Turske, Katara, Malezije, Indonezije i drugih prijateljskih zemalja. Uložili smo ogroman trud kako bismo uspostavili kvalitetnu saradnju te zadobili i očuvali povjerenje koje imamo kod tih institucija. U proteklom periodu učestvovali smo u realizaciji projekata koji se po svom karakteru smatraju generacijskim i kapitalnim, ne samo za Islamsku zajednicu, već za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Naravno, posebno smo nastojali da realiziramo što više ekonomskih projekata koji za cilj imaju ekonomsko jačanje vakufa i ekonomsku stabilnost medžlisa na terenu. Smatramo da vakuf treba biti glavni oslonac ili izvor ekonomske stabilnosti svih organa i ustanova Islamske zajednice u BiH. Kao primjer izdvojit ću nekoliko ekonomskih projekata koje smo realizirali u saradnji s našim medžlisima: izgradnja Vakufskog centra „Medresa“u Fojnici, „Divanhana“u Kiseljaku, Vakufski kompleks Blagaj u Mostaru, Bazar u Mostaru, Vakufski centar u Bužimu, Hamam u Sarajevu, Stambeno-poslovni objekat Odobašina u Sarajevu i dr.
Također smo nastojali realizirati vakufske obrazovne projekte kao što su: izgradnja Studentskog doma u Sarajevu, izgradnja internata za učenice Behram-begove medrese u Tuzli, adaptacija i rekonstrukcija objekta IPF u Bihaću, izgradnja obdaništa u Kiseljaku, pomoć našim medresama i dr. Posebno smo ponosni na činjenicu da smo učestvovali u realizaciji nekih od najvažnijih projekata Islamske zajednice u proteklom periodu kao što su: ponovna izgradnja Aladža džamije u Foči, završetak izgradnje Upravne zgrade Rijaseta IZ u BiH, ponovna izgradnja Arnaudija džamije u Banjoj Luci, Kizlar-agine džamije u Mrkonjić-Gradu, Sinan-begove džamije u Čajniču. Ove godine započinjemo implementaciju značajnih projekata kao što su: rehabilitacija Morića hana, izgradnja vakufskog tržnog centra u Sanskom Mostu, ponovna izgradnja Dugalića džamije u Nevesinju, ponovna izgradnja dvije džamije u Mostaru koje su porušene u Drugom svjetskom ratu i dr.
Osigurati finansijska sredstva za projekat koji košta nekoliko miliona KM u današnje vrijeme nije nimalo lahak posao. Svaki projekat smo pratili, nadzirali, usmjeravali i nastojali da se on završi na što kvalitetniji način. Za svaki projekat se ulažu ogromni napori, prije svega u pripremi projekta i dokumentacije koja je neophodna kako bismo nekome aplicirali projekat. Kada kandidiramo projekat, onda taj isti projekat pratimo i lobiramo kako bi bio odobren po principu jedne stare arapske poslovice: idi i prati papir koji si negdje predao. Nakon što osiguramo sredstva, pratimo realizaciju projekta. To nije nimalo lahak posao. U proteklom periodu trudili smo se da odgovorimo potrebama terena koje su dolazile do nas. Naravno, uvijek se može reći da smo u nekoj sredini realizirali više projekata u odnosu na druge sredine ili krajeve Bosne i Hercegovine, ali opet ponavljam: to je umnogome zavisilo od potreba terena kao i kvaliteta projekata, ali i spremnosti aplikanta da sarađuje na realizaciji projekta. U ovom momentu u toku je realizacija oko 20 projekata širom Bosne i Hercegovine. Govoriti o iznosu, odnosno vrijednosti projekata je isto tako nezahvalno, ali zasigurno smo do sada, što direktno, što indirektno, obezbijedili preko 200 miliona KM. Ovaj pokazatelj je veoma važan iz razloga što je najveći dio projekata uglavnom finansiran od strane ustanova izvan BiH. To je direktna investicija u BiH, dakle korist nije imala samo IZ u BIH, već društvo općenito. Firme, radnici i njihove porodice su se finansirali iz ovih donacija. Od tih sredstava uredno je plaćan porez, PDV i druge zakonske obaveze, što znači da je i država imala koristi od projekata Islamske zajednice.
Socijalno-humanitarna dimenzija vakufa
PREPOROD: Radili ste i na projektima koji nisu, naizgled, u opisu djelovanja Vakufske direkcije, kao što je podjela paketa. Zašto?
ZAJIMOVIĆ: Ako historijski posmatramo vakufe, oni su uvijek bili koristan faktor u društvu, odnosno djelovali su na onim poljima gdje država ili društvo nisu mogli da djeluju. Socijalni ili humanitarni vakufi jedna su od četiri vrste vakufa. U osnovi, vakuf je i nastao kao izraz socijalnih potreba jednog društva. Zbog toga smo realizirali i projekte koji imaju socijalno-humanitarnu dimenziju. Posebno bih izdvojio sljedeće: nabavka i distribucija velikog broja hemodijaliznih aparata za sve dijalizne centre u BiH, učešće u izgradnji roditeljskih kuća za roditelje i djecu koja boluju od raka u Sarajevu i Tuzli, obezbjeđivanje medicinske opreme za sve kliničke centre u BiH, obezbjeđivanje finansijskih sredstava za jetime širom BiH, podjelu preko 5000 paketa koje svake godine distribuiramo u saradnji s Uredom za društvenu brigu Rijaseta IZ u BiH, pomoć u liječenju i dr. Ovi projekti su finansirani iz vakufskih prihoda naših prijateljskih institucija iz muslimanskog svijeta. Radi se o vakufima i vakifima s kojima Vakufska direkcija ima dugogodišnju saradnju. U muslimanskom svijetu je sasvim uobičajeno da se ovim projektima bave vakufske institucije isto kao što se bave i humanitarne organizacije koje uglavnom prikupljaju prihode od donacija i zekata.
PREPOROD: Mnogi projekti su završeni zahvaljujući našim prijateljima širom svijeta. Ulažemo li dovoljno u komunikaciju s njima i održavamo li kontakte s njima srazmjerno njihovoj pomoći?
ZAJIMOVIĆ: Sigurno je da neke od gore spomenutih projekata nikad ne bismo uspjeli realizirati bez saradnje s našim prijateljima širom svijeta. Ovdje ću posebno izdvojiti Generalnu direkciju za vakufe Republike Turske. Nije bilo nimalo lahko uspostaviti saradnju s institucijama širom svijeta. Kredibilitet nam daje Islamska zajednica na čelu s reisu-l-ulemom Husein-ef. Kavazovićem. U svim svojim nastupima Vakufska direkcija čuva kredibilitet Zajednice, jer u ime nje nastupa i zahvaljujući njoj, kao i podršci rukovodstva Zajednice uspijeva zadobiti povjerenje partnera. Integritet Islamske zajednice i njegovo očuvanje su iznad svega.
Vakufska direkcija broji mali broj uposlenih, ali i pored toga mi nastojimo da održavamo kontakte s našim prijateljima i da im budemo na usluzi kada oni izraze želju da implementiraju određeni vakufski projekat u BiH. Nije lahko ispuniti sva očekivanja prijatelja iz svijeta, prije svega zbog naših smanjenih kadrovskih resursa. Vrlo često se dešava da nam rukovodioci odjela u Vakufskoj direkciji budu i vozači, pa u nekim trenucima, prilikom brojnijih posjeta i zahtjevne organizacije i lično znam biti istovremeno i direktor i vozač. Nikad nam to nije bilo teško i davali smo maksimum od sebe, a sve s ciljem pomoći našim medžlisima s kojima zajedno radimo na razvoju vakufa. Kada putujemo Bosnom i Hercegovinom s ponosom pokazujemo projekte pored kojih prolazimo. Divno je kada imate šta pokazati! To je najveća satisfakcija. Treba održati kvalitetne odnose, što nije nimalo lahko i mislim da se svi mi u Zajednici dodatno moramo potruditi da održavamo i jačamo te odnose. Vakufi su uvijek spajali ljude. Te ljude ne treba posmatrati samo kao izvor sredstava, već kao naše prijatelje što oni istinski i jesu.