Kako razgovaraju religije i kulture – bošnjačka perspektiva
25 godina Teološkog kruga u Kamp-Lintfortu
U dijalog kao i svaki drugi proces i aktivnost ulazi se iskrena srca. Dijalog je trud koji traži puno znanja, mudrosti, hrabrosti i sabura, a rezultati dolaze tek za deceniju, dvije. Dijalog podrazumijeva uvažavanje i dugoročan ustrajan rad.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, jedan svećenik u Njemačkoj je, potaknut uvozom radne snage iz nekršćanskog svijeta, napisao: “Mi smo uvezli radnu snagu, a dobili ljude sa svim njihovim ljudskim potrebama vjerom, kulturom, tradicijom, običajima...”.
U susretu sa “drugim i drugačijim”, mi koji smo u Njemačku došli sa Balkana imamo iskustvo interkulturnog i interreligijskog dijaloga i to u životu običnog čovjeka. Na lokalnom nivou, imami i vjerski službenici crkava su u neprestanom “susretanju”.
Susret sa “drugim i drugačijim”
Kada se nepripremljeni nađete u sredini gdje ne razumijete jezik sredine, niti jezik jednog spektra muslimana (Turci, Afgani, Arapi, Iranci...), te gdje ste na usluzi muslimanima koji su tu kao radnici na privremenom boravku i na “tankom ledu” gdje živjeljenje vjere podrazumijeva strogo privatan odnos, a život u džematu tek podrumske prostorije ili barake, ne preostaje vam ništa drugo nego da učite jezik zemlje u kojoj boravite i gdje vršite misiju imama, hatiba i muallima te onog koji brine o ljudima u vanrednom stanju jer dijaspora jeste vanredno stanje jednog naroda.
O dijalogu sa predstavnicima drugih vjerskih zajednica učio sam od rah. prof. dr. Abduldževada Falaturija, Dr. Nedima Ilijasa, Ali Kizikaye, Hasana Ozdogana, pokojnog fratra Pavla Obrdalja te, posebno, od prof. dr. Mustafe ef. Cerića reisu-l-uleme emeritusa koji je dao poseban pečat globalnom međureligijskom dijalog, a posebno u Evropi. Kroz dužnosti koje sam obnašao u IZBNJ, glavni imam i muftija, vodio sam dijalog sa turskim i arapskim zajednicama na nivou Njemačke i uključivao našu zajednicu u navedene forume sve do DIK (Deutsch Islam Konferenz). Jedan čovjek ne može sam u ime zajednice voditi dijalog niti djelovati na na više polja. Potrebno je uključivati sve raspoložive resurse – uposlenike IZBNJ i naše aktiviste koji mogu da adekvatno predstavljaju IZBNJ, a da ostanu “svoji i na svome”. Do sada su znani i neznani Bošnjaci i Bošnjakinje učesvovali(e) u interreligijskom dijalogu na nivou SR Njemačke, samostalno ili kroz IZBNJ. Napominjem neka imena: Dr. Bernes Alihodžić, Dr. Ferid Kugić, Dr. Muhamed Baščelić, Dr. Amra Hodžić, Dr. Ibrahim ef. Džafić, Dr. Nedim Makarević, Dr. Fikret ef. Arnaut, Kemal ef. Crnac, rah. Smajl Joldić, Edin Atlagić, hfz. dr. Idriz ef. Benjamin, hfz. Adela Kazija, Erzad Mikić, Emina Čorbo, mr. Bilal Hodžić, mr. Ishak ef. Alešević, Ahmed ef. Kajošević, Jasmina Makarević, mr. Halim ef. Alibašić, Pašo ef. Fetić, Meho Travljanin... Nadamo se da će nove generacije Bošnjaka, rođene u SR Njemačkoj, dati veći doprinos na ovom putu.
U dijalog kao i svaki drugi proces i aktivnost ulazi se iskrena srca. Dijalog je trud koji traži puno znanja, mudrsoti, hrabrosti i sabura, a rezultati dolaze tek za deceniju, dvije. Nikada ne treba na račun drugoga profitirati u dijalogu! Svi trebaju biti zadovoljni. U današnjem vaktu je jako važno da vodimo dijalog u džematu, Islamskoj zajednici i među imamima jer je sve više monologa među nama... Dijalog među ljudima, predstavnicima vjerskih zajednica, političara... nema alternativu!
Dijalog u Kamp-Lintfortu
Prvi susreti islamskih i kršćanskih teologa počeo je na iftaru prije 25. godina. Taj dijalog je tekao preko “Vijeća stranaca”, raznih foruma pri gradu Kamp-Lintfortu da bi danas zaimao formu “Teološkog kruga” koji ima kordinatora i njegova zamjenika. Do sada su u ovom važnom poslu učestvovali imami DITIBA: Faruk ef. Colak, Aydin Gökcen, Ahmet Arikan i Hasan Fehmi ef. Baytekin. Iz crkvi: André Carouge, Markus Dördelmann, Gerhard Biermann, Karl Rieger, Stephanie Dorman.
Ispred grada Kamp-Lintforta su dali poseban impuls Uwe Doring a već dugi niz godina tu je Bernd Kopitzki te, ispred turske zajednice, Ali Onat kojeg odlikovao predsjednik SR Njemačke –“Bundesverdienstkreuz”. Tu su i Yasar Apajdin, gospođa Süselbeck i drugi.
Danas teološki krug sačinjavaju: Marcus Bastek Pastor Evangelisch-Freikirchliche Gemeinde Kamp-Lintfort – koordinator, Mustafa Klanco, imam IGDZ Kamp–Lintfort e.V. - IZ-a Bosnjaka u Kamp-Lintfortu i okolini – zamjenik koordinatora, Achim Klaschka, Pfarrer emeritus, Sabri Cajan, imam Ditib džemata, Heinz-Dieter Mrotzek – Neuapostolische Kirche, Pfarrer Klaus Rosorius – Evangelische Kirchengemeinde Kamp-Lintfort, Yasin Ozdogan ispred VIKZ...
Teološki krug se sastaje redovno četiri puta godišnje. Dva puta godišnje je sastanak dušebrižnika sa predstavnicima dušebrižnika katoličke i evangelističke crkve uposlenim na tim poslovima u bolnici.
Sekcija za dijalog
Mi smo u džematu formirali Sekciju za dijalog koju sačinjavaju: Imami Klanco i Isaković, Enisa Aljić, Azra Bajrić, Rabija Dedić, Edmin Karajković, Sabina Kardešević, Nadira Klanco, Adna Muminović i Manuel-Musa Weymann.
Na poziv gradske uprave grada Kamp-Lintforta, 22. avgusta 2016. je upriličena svečanost povodom 20 godina Teološkog kruga u prostorijama “Geistliche und Kulturelle Zentrum Kloster Kamp”. Ove godine je štampana brošura o 25 godina Teološkog kruga i dijaloga u Kamp-Lintfortu, a planirano je da se 20. novembra ova značajna godišnjica obilježi i svečanošću u gradskoj dvorani, Stadthalle.