Preporod pod lupom države
Komisija za vjerska pitanja u Bosni i Hercegovini je analizirala prve brojeve Preporoda u periodu od septembra 1970. do septembra 1971. godine. Šta je sadržavala ta analiza, i koliko je pisanje Preporoda bilo pod lupom državne administracije čitajte u nas
Početak 1970., odnosno period u kojem se pojavljuje časopis Preporod, treba posmatrati u kontekstu nešto povoljnijih društveno-političkih prilika u socijalističkom društvu. U jednom izvještaju Komisije za vjerska pitanja u Bosni i Hercegovini, s početka 1970., odnosi socijalističke Bosne i Hercegovine s Islamskom zajednicom ocijenjeni su kao dobri.1 Muhamed Salkić tumači da je to bilo vrijeme u kojem su jugoslavenski režim i Islamska zajednica našli mjeru međusobne interakcije i uspostavili povjerenje koje je omogućavalo državi da ima kontrolu nad Islamskom zajednicom, a Islamska zajednica da razvija svoje aktivnosti do granice koja nije iritirala državnu vlast.2 Vrijedna napomene je i činjenica da je kraj 1960. i početak 1970. godine u Bosni i Hercegovini zapravo period afirmacije i oblikovanja nacionalnog identiteta Bošnjaka muslimana pod imenom Muslimani.3
Komisija za vjerska pitanja u Bosni i Hercegovini
Odlukom Predsjedništva Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine, a na osnovu Uredbe Savezne vlade od 21. 8. 1945. godine, osnovana je Zemaljska Komisija za vjerska pitanja u Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini i to od 1. 3. 1946. godine.4 Od osnivanja, Komisija je imala veoma važnu ulogu u procesu realizacije državno-vjerskih odnosa u Bosni i Hercegovini. Paralelno je koordinirala i rad između republičkih organa po pitanjima vjerskih zajednica i pružala stručnu pomoć opštinskim organima uprave po pitanjima odnosa s vjerskim zajednicama. U Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini je diktirala sva dešavanja od interesa države kao što su finansije, planovi rada, imenovanja kadrova, vjerski skupovi, odlazak na hadž i dr., dok su odluke u vjerskim zajednicama donošene tek nakon konsultacija i dogovora s ovom Komisijom. Članovi ove Komisije bili su zaduženi 1 A BiH, KVPBiH, kut. 53, br. 4/71, Izvještaj o radu za 1970. godinu i program rada za 1971. godinu, str. 5. 2 Muhamed Salkić, “Jugoslovenska politika prema Islamskoj zajedici”, Islamska tradicija Bošnjaka: Izvori, razvoj i institucije, perspektive, Rijaset IZBiH, 2008, str. 455.
3 Dženita Sarač-Rujanac, Odnos vjerskog i nacionalnog u identitetu Bošnjaka od 1980. do 1990. godine, Institut za istoriju, Sarajevo, 2012, str. 47.
4 A BiH, KVPBiH, kut. 1, br. 9/46, Osnivanje Komisije za vjerska pitanja i traženje uputa. da održavaju kontakt s organima svojih vjerskih zajednica i da ih po pojedinim pitanjima konsultuju, a podnosili su referate o stanju i organizaciji u svojim vjerskim zajednicama. Prikupljali su se podaci: „o vjerskim školama, vjerskoj štampi, crkvama, džamijama, crkvenoj imovini,“5 da bi se imala što bolja osnova za rješavanje pojedinih konkretnih pitanja vjerskih zajednica.
Analiza prvih brojeva
Preporoda – informacije vrijedne detaljnog izvještaja
U izdanju Udruženja ilmije u Bosni i Hercegovini, 15. 9. 1970. godine je pokrenut prvi broj Islamskih informativnih novina “Preporod”, čiji je inicijator bio predsjednik ovog Udruženja, Husein Đozo. Uvidom u arhivsku dokumentaciju Komisije za vjerska pitanja u Bosni i Hercegovini početkom 1970., evidentno je da je ista prikupljala i analizirala podatke iz prvih brojeva lista
Preporod. To je rezultiralo analizom koja je sačinjena na osnovu pregleda pisanja Preporoda u jednogodišnjem vremenskom periodu – od septembra 1970. do septembra 1971. godine, a podrazumijevala je ocjenu sadržaja lista i njegovih poruka javnosti.
Na početku ove analize istaknuto je da su u pitanju staleške novine, u izdanju Udruženja islamskih vjerskih službenika Ilmija u Bosni i Hercegovini. U nastavku analize pobrojane su i ostale tehničke informacije o Preporodu: “Novine izlaze svakih 15 dana i štampaju se u preduzeću „Oslobođenje“u Sarajevu na srspkohrvatskom jeziku, latinicom.” Dalje se pojašnjava da se novine štampaju “na srednjem formatu običnog novinskog papira, dok je tehnička strana novina na osrednjoj visini. Tekst je popraćen fotografijama u crno-bijeloj tehnici. Prvi broj štampan je bez naziva Preporod na arapskom pismu.” U početku su novine štampane na “osam stranica u tiražu od 10.000 primjeraka po cijeni od jednog dinara.” Vrlo brzo je, kako se ističe u analizi, tiraž povećan “na 15.000, pa 20.000, a zatim na 25.000 primjeraka u periodu od jedne godine. U tom periodu je povećan i broj stranica, sa osam na dvanaest, pa na šesnaest stranica.”6 U nastavku 5 A BiH, KVPBiH, kut. 4, br. 39/55, Izvještaj o radu Komisije za vjerska pitanja NR BiH, str. 22.
6 A BiH, KVPBiH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. se napominje da nije poznat ukupan tiraž ovog lista iz razloga što su brojevi štampani u različitom broju primjeraka, ali se isti „procjenjuje na oko 400.000.“7 Govoreći o distribuciji Preporoda, predmetna analiza brižljivo akcentira činjenicu da su čitaoci - vjernici na terenu ovaj list primili dosta dobro. Obrazlažući ovaj fenomen, kaže se da to nije zbog “visokog kvaliteta, niti zbog neke tradicije, nego zbog toga što je Preporod jedino petnaestodnevno glasilo u Udruženju ilmije i Islamskoj zajednici u Jugoslaviji.” Distribucija novina vršena je posredstvom članova Udruženja ilmije, odnosno mjesnih imama, odbora Islamske zajednice i povjerenika. Glavnina tiraža distribuirana je “na teritoriji srpskohrvatskog jezičkog područja, tj. Bosne i Hercegovine, Sandžaka i Crne Gore. Pored toga, bilo je, kako se upozorava “zagovarača za štampanje novina i na albanskom i makedonskom jeziku, kako bi se povećao tiraž i zadovoljile potrebe vjernika diljem Jugoslavije.” Također se napominje da se redakcija
Preporod susretala s određenim teškoćama na planu povećanja tiraža i broja stranica lista: “Teškoće su različite, bilo da su tradicionalne, jezičke (ne poznaju svi vjernici srpskohrvatski jezik), kulturne tehničke i dr.” Stoga je redakcija
Preporoda skoro svaki broj na određeni način pozivala na preplatu, posebno preko bosanskohercegovačkih imama: “Posebno smo zamolili službenike IZ, imame, kao članove Udruženja, jer je
Preporod njihovo glasilo, da ovaj list ponude svakoj muslimanskoj kući...”
(Preporod, 15. 5. 1971.) I pored svih poteškoća, kako se upozorava u predmetnoj analizi, Preporod je ipak formirao svoju čitalačku publiku.“8
U osvrtu na redakcijski kolegij ovog lista, u predmetnoj analizi se napominje da je glavni i odgovorni urednik Husein Đozo, te da je redakcija lista smještena u Sarajevu, u Ulici JNA, br. 81. Redakcijski kolegij novina je sastavljen, kako se navodi, od članova Ilmije i onih koji to nisu. “Takvi su na stalnom radu u privrednim i društvenim organizacijama, školama, drugim naučnim i prosvjetnim institucijama. Urednici i novinari su spoljni saradnici, a tehnički poslovi godine, septembar 1971, str. 1.
7 A BiH, KVPBiH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. godine, septembar 1971, str. 3.
8 A BiH, KVPBiH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. godine, septembar 1971, str. 3. se obavljaju u okviru Udruženja ilmije”, objašnjeno je u predmetnoj analizi Komisije.9
Tematska analiza Preporoda
Do septembra 1971. godine štampana su ukupno 24 broja Preporoda. U predmetnoj analizi se brižljivo podvlači da su tekstovi pisani “primamljivim jezikom za prosječnog čitaoca, a uz to, one imaju prilično stranih riječi, arapskih i turskih, za muslimane - vjernike, uglavnom razumljivih.“U nastavku se kaže da se u Preporodu za svakog ponešto nađe, kako za mlađe tako i za starije, pismene i one koji ne znaju čitati ni pisati, dok fotografija dopunjava tekst i ponešto kaže.10 Na osnovu temeljite analize kompletnog sadržaja tekstova napominje se da Preporod donosi naslove iz svih oblasti vjerskog i društvenog života. Međutim, kako stoji u analizi, to je bilo svojevrsno iznenađenje pošto je u pitanju staleško glasilo Udruženja ilmije u Bosni i Hercegovini. Kako se objašnjava u nastavku, “tako nešto se moglo i pretpostaviti, jer se već u prvom broj u riječi glavnog urednika (Huseina Đoze) `Uz prvi broj` najavljuje da će Preporod, između ostalog posvetiti pažnju sljedećim pitanjima: `Kako se musliman kao pripadnik IZ, odnosno kao vjernik postavlja i uključuje u novu socijalističku stvarnost?` i u tome da će se boriti `svom snagom za princip pune otvorenosti prema svim ljudima; za princip izlaženja iz uskih i zatvorenih vjerskih, nacionalnih i ideoloških okvira`; da će pružiti punu podršku `humanizaciji međuljudskih odnosa`; da će se zalagati `za uspostavljanje što bliskijih i bratskih međuvjerskih i međunacionalnih odnosa; da će se svestrano angažovati `da veliko M obuhvaća one snage koje se nalaze u malom m` i sl.” (Preporod, 15. 9. 1970.)11
U nastavku analize elaborirana je jednogodišnja tematska šema ovog lista: “Preporod je donosio informacije, članke, reportaže i pri tome posvećivao pažnju: `Staleškim (u manjoj mjeri), kulturno-prosvjetnim, vjerskim, 9 A BiH, KVPBiH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. godine, septembar 1971, str. 1.
10 A BiH, KVPBiH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. godine, septembar 1971, str. 2.
11 A BiH, KVPBiH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. godine, septembar 1971, str. 3.
socijalno-humanitarnim problemima, položaju i ulozi savremene omladine, porodici i odgoju, iz prošlosti, običaji i legendi muslimana, putopisima iz svakodnevnog života običnih vjernika-muslimana, međuvjerskim, međustaleškim i međunacionalnim odnosima, iz islamskog svijeta naročito arapskih zemalja, afirmaciji muslimanske nacije, odnosu prema društveno-političkoj zajednici i drugim pitanjima. Nadalje, Preporod je donosio i natpise pojedinih listova socijalističkog saveza, drugih staleških udruženja i vjerskih zajednica”.12 U nastavku se ukazuje da
Preporod obavještava čitaoce (vjernike) redovno “o svim važnijim zbivanjima u Islamskoj zajednici u Jugoslaviji i islamskom svijetu uopšte.“Još se kaže da često donosi sitne crtice iz života običnih džematlija (vjernika) i na taj način stiče popularnost kod običnih građana – vjernika. Na osnovu akcentiranih tema iz Preporoda stiče se dojam da se u predmetnoj analizi kritikovao svaki tekst (poruka javnosti) kojim se kazivalo direktno, ili pak indirektno nagovještavalo da Islamska zajednica i nadalje ima vodeću ulogu u kulturnom pogledu muslimana u Bosni i Hercegovini, što je u suštini ključna tačka na kojoj je došlo do razlaza s partijskom politikom.
Nadalje, s posebnom pažnjom se gledalo na naslovne stranice, koje su prema podacima iz predmetne analize skoro pa uvijek bile rezervisane za „aktuelna pitanja“poznata pod imenom rubrike “Iz pera urednika”. U analizi se kaže da su članci bili raznovrsni, a kroz njih se nastojala dati „osnovna linija preokupacija Udruženja ilmije i Islamske zajednice“. Najviše naslovnih članaka posvećeno je, kako se akcentira u analizi, školi i obrazovanju, što svjedoče sljedeći naslovi: “Tendeciozno fiksiranje uzroka nepohađanja škola u nekim muslimanskim sredinama – kakvi ste vi vjernici, pripadnici Islama, u škole ne šaljete svoju djecu iako to od vas traži Islam i naglašava da je to vaša prvorazredna dužnost?”, “Alarm za uzbunu”, “Stjecanje znanja – primarna dužnost svakog muslimana”. Sve su to članci, kako se objašnjava, koji na jedan dramatičan nači govore i prekoravaju vjernike - muslimane što ne šalju svoju djecu u školu: “Najveće dobro koje jedan musliman može učiniti svojoj užoj i široj zajednici jeste dobro odgojeno, stručno osposobljeno i kulturno uzdignuto potomstvo. To je ustvari osnovno poslanje i glavni zadatak svakog čovjeka”. (Preporod, 1. 3. 1971.)13 Interesantno je primijetiti da je predmetna analiza zanemarila ukupni značaj ovih tekstova, iako je zvanična politika u državi promovisala važnost obrazovanja stanovništva.
Na osnovu analize sadržaja tekstova u Preporodu, evidentno je da je priličan broj članaka posvećen i vjerskim praznicima i drugim vjerskim svečanostima, kao što su: “Bajram u znaku nove afirmacije”, “Za ravnopravnu i ravnomjernu vjersku aktivnost”, “Sretna Nova 1391. godina”, “Ramazan – dublji prodor u život i svijet”. Međutim, u analizi se osuđuju ovi tekstovi jer su u njima osjeti, kako se ističe, „snažna doza podrške afirmacije muslimanske nacije“. U prilog tome se akcentira sljedeći navod iz Preporoda koji se osuđuje: „Muslimanska zajednica kao posebna nacionalna grupacija, nalazi se isto tako, pred jednim novim postavljanjem i uključivanjem. Prerastanjem u širu nacionalnu zajednicu Muslimani su dobili novu dimenziju u svom postojanju. Ovdje su gotovo važnije obaveze i odgovornosti koje proističu iz ovog statusa Muslimana. Sada su njihove obaveze i odgovornosti mnogo veće. Ne smiju više dopustiti da budu na repu događaja i da ih vrijeme vuče. Moraju što snažnije i što dublje prodirati u život i dati što veći doprinos. Muslimani u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji dočekuju ovogodišnji Ramazanski bajram sa puno vjere u uspješno rješavanje svih problema i savlađivanje svih poteškoća.`” (Preporod, 1. 10. 1970.)14 Pored toga, u analizi se posebno upozorava na izvjestan broj direktnih članaka o nacionalnoj, ali i o drugim društvenim problemima, što svjedoče sljedeći naslovi: “Za pravo mjesto i ulogu vjernika u samoupravnom društvu“, “Svjetlost jedinstva i ravnopravnosti”, “Rane su zarasle – zašto ponovo počinjati”, “Čovjek – kako to danas zvuči?”. Rukovodstvu Komisije je posebno zasmetala, kako se navodi, sve izraženija afirmacija vjernika u „novim“društvenim procesima, što se potkrepljuje sljedećim navodom iz
Preporoda: “Za nas pripadnike vjerskih zajednica je nadasve važno to što nove ustavne promjene, novo samoupravno društvo mnogo više omogućuje vjerniku da nađe svoje mjesto, da se snažnije afirmiše, da se pred njim mnogo šire otvore vrata društveno-političkih organizacija i društvenih funkcija. Vjernik je definitivno dobio status ravnopravnog člana društva... Vjernici su dali zaista veliki doprinos u oba dijela naše revolucije; narodnooslobodilačkoj borbi i poslijeratnoj izgradnji zemlje i socijalističkog društva. Ovaj doprinos je ogroman ne samo po brojnom učešću nego i po kvalitetu, iskrenom i nesebičnom zalaganju. Doprinos vjernika je nesumnjivo bio potpuno iskren i nesebičan. Sav patriotizam, odanost i doprinos vjernici nisu niti su htjeli što skuplje prodati i naplaćivati. Znali su da sve što čine i preduzimaju, rade za sebe...”
(Preporod, 1. 7. 1971.)15 Ovdje je značajno primijetiti da Preporod sve otvorenije i značajnije ističe bitnost Bošnjaka, muslimana u ukupnom društvenom životu socijalističke države, naglašavajući njihovo legitimno pravo da participiraju u svim društvenim procesima koji su od značaja za njihovo bitisanje i budućnost.
U nastavku predmetne analize se takođe upozorava na činjenicu da se
Preporod obraća prije svega omladini i svima onima koji su za progres i napredak, kazavši: Preporod pod parolom “Učiti i vjerovati” poziva islamske vjerske službenike (imame) i sve ostale vjerske i nacionalne faktore, da se bore za izgrađivanje savremene ličnosti “omladinca-muslimana”.16 Očigledno je komunističkoj vlasti smetala odgojno-obrazovna uloga koju je redakcijski kolegij Preporoda zauzimao u svojim tekstovima. Pored toga, u analizi se s oprezom gledalo i na činjenicu da Preporod u svim ovim prilikama donosi svoju kritiku, odnosno svemu je davao svoja objašnjenja, a tome su svakako doprinijela i pisma čitalaca, za koja se kaže u analizi: „Posebno su interesantna pisma čitalaca koja su obilovala raznim prijedlozima, sugestijama, kritikama. Sve je to, na određen način, doprinijelo da je Preporod poklanjao više pažnje društvenim pitanjima, nego što je bilo `normalno` očekivati od jednog staleškog lista.“17 Na osnovu ovog, ali i drugih navoda iz predmetne analize, nedvojbeno se može kazati da ondašnjoj vlasti nije odgovarala tematska šema Preporoda koja je obilovala bogatim odgojno-obrazovnim i informativnim tekstovima, a posebno se osuđivala sve izraženija pažnja društvenim pitanjima, koja su iz broja u broj bila sve prisutnija na stranicama ovog lista.
Umjesto zaključka
Iz današnje perspektive gledano, može se nedvojbeno kazati da je – u kontekstu nešto povoljnijih društveno-političkih prilika u socijalističkoj Bosni i Hercegovini početkom 1970-ih – od izuzetne važnosti bilo pokretanje lista Preporod za Bošnjake muslimane, budući da su se u njemu pratila sva važnija dešavanja u okvirima Islamske zajednice, kao i u Jugoslaviji, ali i u drugim dijelovima (muslimanskog) svijeta. Komisija za vjerska pitanja u Bosni i Hercegovini je shodno svojim programskim (političkim) ciljevima s velikim interesovanjem pratila 24 broja lista Preporod u periodu od septembra 1970. do septembra 1971. godine, što je za rezultat imalo sveopću kvalitativnu ocjenu sadržaja lista. Prema podacima iz analize, tekstovi u ovom listu su bili raznovrsni i veoma aktuelni, a pisani su lahkim stilom za prosječno obrazovanog čitaoca, što je rezultiralo općim prihvatanjem ovog lista kod čitateljstva, posebno kod mladih. Međutim, to je u suštini brinulo rukovodstvo Komisije, jer je Preporod bio iz broja u broj sve sadržajniji i prihvaćeniji na terenu. Distribucija Preporoda je išla uglavnom preko mjesnih imama, koji su se nesebično zalagali za čitanje ovog lista kod svojih džematlija. Na kraju se može ustvrditi da je ova analiza, iako na prvo čitanje djeluje da u nekim dijelovima govori afirmativno o sadržaju ovog lista, zapravo suštinski bila svojevrsni pritisak na redakciju Preporoda, a posebno na glavnog urednika, što potvrđuje i činjenica da je već iduće 1972. godine, s mjesta glavnog urednika Preporod odstupio Husein Đozo.
12 A BIH, KVPBIH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. godine, septembar 1971, str. 4.
13 A BIH, KVPBIH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. godine, septembar 1971, str. 5.
14 A BIH, KVPBIH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. godine, septembar 1971, str. 6.
15 A BIH, KVPBIH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. godine, septembar 1971, str. 7.
16 A BIH, KVPBIH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. godine, septembar 1971, str. 8.
17 A BIH, KVPBIH, kut. 47, br. 32/69, Pregled pisanja Preporoda od septembra 1970. do septembra 1971. godine, septembar 1971, str. 4.