Nerkez Smailagić - mislilac islama

Svoje osvrte o životu i djelu ovog intelektualca predstavili su dr. Dževad Hodžić, dr. Enes Karić i dr. Hilmo Neimarlija. Ovom prilikom su promovirana i Izabrana djela Nerkeza Smailagića u izdanju Kupole, sadržana u šest knjiga, a namjera je da budu objav

Usklopu ovogodišnje manifestacije „Selam ya Resullalah“27. oktobra u Gazi Husrev-begovoj biblioteci upriličen je okrugli sto o Nerkezu Smailagiću uz učešće: prof. dr. Hilme Neimarlije, prof. dr. Enesa Karića i prof. dr. Dževada Hodžića. U uvodnim riječima, moderator ovog naučnog skupa mr. Meho Šljivo je upoznao prisutne da je ovo, ujedno, i prilika da se javnosti predstave Izabrana djela Nerkeza Smailagića na čije objavljivanje se čekalo nekoliko decenija. Za to je uveliko zaslužna Izdavačka kuća Kupola na čelu s Mustafom Bećirovićem.

Intelektualna odvažnost

O životu i značaju, te ogromnom doprinosu istraživanju, sistematiziranju i predstavljanju muslimanske misli, kulture i civilizacije Nerkeza Smailagića svoje mišljenje najprije je iznio dr. Dževad Hodžić. Prisjećajući se studentskih dana i Smailagićevog djela o klasičnoj kulturi islama koje je „bilo neka vrhunska intelektualna predigra prvoga reda za ono što će uslijediti u povijesnom stasavanju bosanskih muslimana, a to je prije svega pokretanje Preporoda, poslije toga otvaranje Fakulteta islamskih nauka, te otvorenje Zagrebačke džamije. Na neki način djelo Nerkeza Smailagića spada u red tih najvećih i najvažnijih događaja za islam i za muslimane u Bosni i Hercegovini i šire na prostoru tadašnje bivše Jugoslavije“, istakao je. Prisjetivši se i svog službovanja kao glavni imam u Zagrebu, dr. Hodžić je ukazao na neka svjedočenja tamošnjih intelektualaca koji su s velikim poštovanjem govorili o Nerkezu Smailagiću smatrajući ga jednim od utemeljitelja Fakulteta političkih nauka na Sveučilištu u Zagrebu.

Riječ je, dakle, o jednom misliocu, istraživaču, naučniku čije veliko djelo iz područja islamistike je bilo osnova razloga da ga Rijaset islamske zajednice u BiH uvede u obavezni program kao jednu od najznačajnijih ličnosti za islam, Islamsku zajednicu i muslimane u BiH.

Govoreći o značaju djela Nerkeza Smailagića, dr. Hodžić je posebno istakao da je Nerkez kroz svoja djela na raskošan način pokazao najvažnije sile jedinstva islamske kulture i njegove raznolikosti, te ukazao na odnos tradicije i uma kroz raskošno prezentovanje, prikaz, pregled islamske filozofske i teološke misli.

Čestitajući izdavaču na ovom izdavačkom poduhvatu dr. Hodžić ga je okarakterisao posebno bitnim za mlađe čitaoce.

- Riječ je o djelu koje zahtijeva intelektualnu odvažnost, a koje omogućava mlađim generacijama da se susretnu s epohalnim, svjetskim značenjem islamske kulture i tradicije - istakao je Hodžić.

Vedrina lica i širina misli

Pridružujući se čestitkama izdavaču, IK Kupola na Sabranim djelima, dr. Enes Karić se osvrnuo na pojedine životne etape Nerkeza Smailagića i pojedine osobenosti njegovih knjiga. Podsjetivši da je Smailagić živio u vrijeme kada nije bilo kompjutera niti PDF knjiga, Karić se zapitao kako je to uspio sve postići. Referirajući se na riječi akademika Filipovića koji je izrazio primat Smailagiću, on je naveo: „Profesor Filipović doslovno kaže ako je ko naučio suru Jasin, Nerkez je bio prvi, ako je naučiti dobro lekciju iz njemačkog jezika, Nerkez je prvi.“Kao poligota, poznavao je francuski, njemački, italijanski i engleski jezik smatrajući da je jednom intelektualcu dovoljno godinu dana da nauči strani jezik. Osim toga,“bio je slobodouman uslijed čega je došao na riječ s partijskim prvacima u BiH , te je našao sebi mjesto u Zagrebu.“Dr. Karić se prisjetio i susreta s njime: „Ja sam samo jednom, na nekoliko sekudi, imao priliku uživo vidjeti Nerkeza. Sjedio je u kabinetu profesora Hilme Neimarlije. Ja sam kao asistent pokucao, pozdravio ih i vratio sam se. Sjećam se samo vedra, radosna lica. Nikad nisam imao s njim priliku govoriti, ali zato jesam dosta njegovih djela pročitao.“Poredeći njegova djela u svjetskim razmjerama, on je naglasio da je Smailagić u svojim knjigama pokazao svu dubinu misli, te ukazao na njegovo suočenje islama sa svjetskim tokovima: zapadnom civilizacijom, kineskom civilizacijom, drugim istočnim civilazacijama.

Riječi kao staništa smisla

Pitajući se: Kako je bilo moguće da jedan čovjek koji je preselio u 58. godini života napiše toliko toga, te da to napiše na način da svaki njegov tekst, zapravo, je vrhunski događaj smisla, dr. Hilmo Neimarlija je istakao da je „Nerkez bio autor koji je svjedočio nove vrijednosti riječi kao staništa misli.“Tih njegovih vrijednosti bili su svjesni i mnogi intelektualci koji su se susreli s njima. Tako je Gotovac o Nerkezu rekao: „Njegova smrt gubitak je za svako mjesto na kojem je bio, svakog čovjeka s kojim se susretao.“

Dr. Hilmo Neimarlija je tokom svog izlaganja naglasio prefinjen odnos prema riječi i jeziku Nerkeza Smailagića.

- On je kao autor jedan od rijetkih koji je na najljepši način svjedočio vrijednost riječi kao staništa smisla. On niti jednog trenutka nije zaboravio Vječnost koju je jednom otkrio.

Dr. Nerkez Smailagić je: „počeo pisati kada je krenuo u mekteb, a njegov islamsko - islamološki opus je zapravo, realizacija tog njegovog otkrivanja iz djetinjstva, iz mekteba koje se raširilo na način izuzetetno rijetke, nevjerovatne učenosti koju je on imao,“rekao je dr. Neimarlija dodajući da doktorska disertacija pod naslovom „Politička misao Dantea Aligerija“koju je Nerekz pripremao kao svršeni pravnik ističe svo njegovo interesovanje i širinu, od prava, političke filozofije do poezije i umjetnosti. „Tu širinu kretanja koju je unio u svoj opus, a to je politička misao, umjetnost, poezija do oglašavanja vječnosti, prolaženje kroz nebo glasova koja mu daruje poezija, posebno iskazao u drugoj knjizi Klasične kulture islama. To je sigurno jedan od tekstova koji pripada vrhu islamskog mišljenja uopće danas.“Akcentirajući pitanja koja Nerkez postavlja od kojih se izdvajaju ona: Šta je ispravan život, šta je ispravno mišljenje i šta je ispravna zajednica, dr. Neimarlija je poentirao: Nerkez Smailagić je otkrivao vječnost, bio mislilac islama i otkrivao islam.

Program su učenjem Kur’ana i kasida upotpunili članovi Hora MIZ Sarajevo.