Bošnjaci izgubili velikog pregaoca na afirmaciji vjerskih i nacionalnih vrijednosti
Hasan-ef. Čengić ukopan u Odžaku kod Ustikoline. Dženazu u Sarajevu predvodio reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović
Hasan Čengić, bivši predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, preselio je 7. novembra na ahiret, u 64. godini života. Dženazu u haremu Begove džamije predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović, koji je povodom preseljenja ovog velikana bošnjačkog naroda uputio taziju porodici Čengić, kazavši da „iznenadnim odlaskom s ovoga svijeta našega prijatelja, Hasana Čengića, Bosna i Hercegovina je izgubila velikog patriotu i borca za njenu samostalnost i nezavisnost.
„Bošnjaci su izgubili velikog pregaoca na afirmaciji svih bošnjačkih nacionalnih vrijednosti, a Islamska zajednica marljivog člana i istinskog prijatelja. Svi mi koji smo znali Hasana Čengića osjećamo veliku tugu i bol zbog gubitka brata i prijatelja, ali istodobno smo ponosni što smo sarađivali s jednim tako velikim i plemenitim čovjekom”, kazao je, između ostaloga, reisu-l-ulema Kavazović u taziji.
U borbama nije znao ustuknuti
Nakon klanjanja dženaze reisu-l-ulema Kavazović se i obratio prisutnima kazavši kako u čitavom životu Hasana Čengića pronalazimo puno djela koja govore o njegovoj nepokolebljivoj predanosti i privrženosti islamu.
„Čvrstina njegove vjere i dosljednost u prakticiranju bile su inspirativne za sve nas koji smo ga poznavali. Bio je hrabar i beskompromisan u borbi koja se vodila za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu i za naš narod. U tim borbama nije znao ustuknuti. U mnogim, nama znanim i neznanim borbama, učestvovao je na način koji je svojstven samo njemu“, istakao je reisu-l-ulema Kavazović.
Dženazi Hasanu Čengiću u Sarajevu su prisustvovali brojni predstavnici vjerskog, političkog i društvenog života, razne delegacije, kao i mnogi koji su poštovali lik i djela rahmetli Čengića. U ime prisutnih delegacija obratio se i Numan Kurtulmuš, član delegacije turskog predsjednika Tajiba Erdogana, inače prvi zamjenik AK partije.
„Rahmetli Čengić je bio čestit i dobar čovjek. Bio je veliki borac, čovjek koji je dao nemjerljiv doprinos u odbrani Bosne i Hercegovine. Svima nam je ostao u sjećanju, i ostat će, ako Bog da, kao čovjek koji je sa svojim prijateljem rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem iskreno se borio u oslobađanju Bosne i Hercegovine“, kazao je Kurtulmuš, dodavši i da će Čengić biti upamćen kao veliki prijatelj Turske.
Ukopan u Ustikolini
Dženaza je klanjana i u Odžaku, u današnjem Medžlisu Ustikolina, na porodičnom mezarju Čengića. Dženazu je predvodio muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić, koji je kazao da, uzevši u obzir želju rahmetli Čengića da bude pokopan u porodičnom mezarju u Ustikolini, ovaj čin kod povratnika ima posebnu važnost, posebno zbog toga što je Čengić bio uvijek opredijeljen u podizanju kvaliteta života Bošnjaka u Istočnoj Bosni.
„On je sve radio da bude vjerodostojan u svom životu i ova odluka spada u ukupnu poruku njegovog života svima nama koji ostajemo. Ostat će nam puno započetih projekata i bez njega će biti puno teže“, rekao je muftija Pitić. Naglasio je da će Zajednica i povratnici nastojati završiti projekte koje je započeo ili počeo planirati Hasan Čengić, čime će mu se na svojevrstan način i zahvaliti.
Prisutnima na dženazi se obratio i prethodni reisu-l-ulema Mustafa-ef. Cerić.
„Kada smo ispraćali Aliju Izetbegovića, 19. oktobra 2003. godine, padala je kiša kao i danas. Nebo plače kada odlaze najbolji među nama, sa ove zemlje. Hasan je bio zagonetka, zato su ga svi htjeli uhvatiti, ali nisu mogli. Hasan je sve zamke uspješno zaobilazio. Nisu mu slomili krila, nego je Hasan dobio krila, mogao je letjeti sa jednog kraja svijeta na drugi, kako bi skupio sredstva za bosanske junake, da se brane. Tražio je da budeš odan zavjetu koji si dao Bogu, da budeš pouzdan kad te ostavi na straži i da budeš iskren kad govoriš. To je bio Hasan Čengić. To je bio Bedr i Hasan je svoj Bedr obavio“, rekao je ef. Cerić.
Nakon smrti Hasana Čengića mnogi intelektualci i javni djelatnici su izrazili saučešće porodici i svi na poseban način izrazili izuzetne osobine rahmetli Hasana te ukazali na djela koja su u mnogim situacijama bila presudna za bošnjački narod i BiH.
Hasan Čengić je rođen 30. 8. 1957. godine u mjestu Odžak kod Foče. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, od koje će kasnije dobiti i prestižno priznanje, i nekadašnji Islamski teološki fakultet (danas Fakultet islamskih nauka) u Sarajevu. Jedno vrijeme je radio kao imam, a ostao je upamćen kao intelektualac i aktivista koji je pokrenuo mnoge pozitivne procese kod muslimanske omladine što jugoslovenskom vladajućem režimu nije odgovoralo, jer je promoviralo vrijednosti vjere i demokratije. U procesu muslimanskim intelektualcima u Sarajevu 1983. godine osuđen na deset, a odležao pet godina zatvora po pravosnažnoj presudi za “verbalni delikt”. Od 1988. do 1990. radio u Islamskom centru u Zagrebu - Republika Hrvatska. Jedan je od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA), a od 1990. do 1992. radio je na mjestu tehničkog, a potom generalnog sekretara u Centrali SDA. Od 1992. do 1996. godine bio je načelnik za logistiku izvan zemlje u Generalštabu Armije BiH. Od februara do decembra 1996. bio je zamjenik ministra odbrane Federacije BiH. U više navrata biran za federalnog i državnog zastupnika. Dobitnik je priznanja Zlatna značka Patriotske lige i Srebreni štit Oružanih snaga Republike BiH.