150 godina vakufname Podrinjske medrese: Povod inicijativi vraćanja medresanske zgrade

MIZ Zvornik

U prostorijama zgrade Medžlisa IZ Zvornik, 3. novembra održana je naučna konferencija o temi “Podrinjska medresa u Zvorniku: 150 godina vakufname”. Konferenciju su organizirali Institut za društvena i religijska istraživanja iz Tuzle i Medžlis IZ Zvornik uz podršku Muftijstva tuzlanskog.

Povodom 150. godišnjice vakufname Podrinjske medrese održana je naučna konferencija koja je okupila različite istraživače, pretežno historičare, koji su izložili svoje radove o naslovljenoj temi. Pored toga, izlagači su govorili i o drugim bliskim temama i kontekstualizirali nastanak i rad Podrinjske medrese, kao i budućnost zgrade koja i danas postoji. Pored izlagača, konferenciji su prisustvovali muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, direktor Behram-begove medrese u Tuzli Ahmed Hatunić, glavni imam Haris-ef. Mustajbašić, drugi imami MIZ Zvornik te ostali gosti.

Religijsko i kulturno naslijeđe podrinjskih muslimana

Uvodna obraćanja održali su predstavnici organizatora ove konferencije Osman-ef. Halilović, imam i sekretar MIZ Zvornik i Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja. Halilović je ovom prilikom skrenuo pažnju na značaj ove tematike i sadržaj koji konferencija tretira. Direktor Sulejmanović je, pored ostalog, istakao vrijednu saradnju Instituta s drugim medžlisima na podučju ovoga dijela Bosne i Hercegovine kada je u pitanju tematiziranje važnih pitanja koja se tiču muslimanskog naslijeđa, što je nastavljeno ovom konferencijom. Također, naglasio je očekivani rezultat ove konferencije – pokretanje pitanja o vraćanju zgrade Podrinjske medrese u posjed i okvire Islamske zajednice te njene obnove i revitalizacije.

Prije početka izlaganja direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Osman Lavić, uručio je MIZ Zvornik kopiju vakufname Podrinjske medrese, čiji original se čuva u Biblioteci.

Prisutnima se obratio muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović. Podsjetio je na višestoljetno trajanje i rad bosanskih medresa, što je bilo moguće uz odgovornost i trud generacija Bošnjaka muslimana.

„Iz naših medresa su se istovremeno širili moral i znanje. One su snažno utjecale na oblikovanje duhovnog i kulturnog identiteta bosanskih muslimana, ali i na afirmaciju univerzalnih ljudskih vrijednosti“, kazao je muftija Fazlović. Ukazao je na ulogu koju je Podrinjska medresa imala u kulturno-obrazovnom životu muslimana Zvornika i okoline. Podsjetio je na značajan broj učenih koji su plod rada ove odgojno-obrazovne ustanove. „Imajući ovo na umu kada ističemo važnost stotinu pedesete godišnjice Podrinjske medrese, valja postaviti pitanje naše obaveze da i u ovom vremenu, kao i u prošlosti, muslimani Podrinja imaju oslonac na svoje medrese, a njihovi džemati adekvatnu brigu i kadrovsku podršku svoje Islamske zajednice“, kazao je muftija Fazlović. Izrazio je želju da naučna konferencija potakne neprestano rasvjetljavanje i afirmiranje vrijednosti naše religije i kulture.

Medrese – čuvari muslimanskog identiteta

Svoja izlaganja u prvom od tri predviđena panela imali su dr. Ramiza Smajić koja je govorila o medresama u Osmanskom Carstvu te dr. Ismet Bušatlić o temi medresa u Bosni Hercegovini u periodu osmanske vlasti. Temama su obuhvaćeni i rad medresa u drugim periodima, te je tako o medresama na području tuzlanskog okruga u vrijeme Austro-Ugarske govorio dr. Mustafa Gobeljić, a panel je zaključen osvrtom dr. Seada Selimovića na rad Podrinjske medrese između dva svjetska rata.

U dva naredna panela uslijedile su teme koje tretiraju demografske prilike Zvorničkog kadiluka u vrijeme osnivanja Podrinjske medrese, o čemu je govorio mr. Kemal Nurkić, a o vakufnami Podrinjske medrese umjesto odsutnog Hamze Lavića govorio je magistar Osman Lavić, koji je u istoj sesiji izložio i svoju temu o biblioteci Podrinjske medrese. O vakufima ove medrese govorio je Osman Halilović.

Temom o muderisima Podrinjske medrese treći panel je otvorio Mustafa Muharemović, a o Hasan-ef. Smajloviću, muderisu i upravitelju Medrese govorio je Emir Šečić. Dr. Šefko Sulejmanović govorio je o softama i svršenicima Medrese, a panel je zaključen temom o zabrani rada i zatvaranju medresa u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata, o čemu je izlaganje imala dr. Senija Milišić. U posljednjem izlaganju, dr. Milišić potvrdila je značaj koji su medrese imale u očuvanju religijskog života na ovim prostorima, njihovu ulogu kroz odgojno-obrazovni segment, a što se prethodni izlagači u većoj mjeri naglasili. Osvrnula se se na doba nakon Drugog svjetskog rata, kada je vladajući sistem imao za cilj „razbaščivanje vjerskih zajednica i borba protiv religije“, odnosno doba kada su i medrese zatvarane. Pri tome, dr. Milišić je naglasila da Islamska zajednica u vrijeme komunističke vladavine nije imala poleđinu većih sistema za razliku od ostalih religijskih zajednica.

Kolektivno sjećanje i začetak pravne akcije

U izjavi za medije Islamske zajednice glavni imam MIZ Zvornik Haris-ef. Mustajbašić istakao je važnost spoznaje o tome da su današnjim ulicama i haremima džamija hodili preci Bošnjaka. „Saznanje o tome daje posebnu snagu današnjem vremenu u kojem živimo. Vjerujem da će ova naučna konferencija osvježiti to sjećanje i pomoći u ukupnom očuvanju kolektivne svijesti o događanjima na ovom prostoru“.

Osman-ef. Halilović, učesnik konferencije i imam u jednom od zvorničkih džemata i sekretar Medžlisa podsjeća na historiju zvorničke čaršije koja seže i prije vremena dolaska Osmanlija na ove prostore. U kontekstu konferencije naglašava da je Zvornik grad vakufa. U svojoj izjavi posebno se osvrnuo na zgradu Podrinjske medrese koja je sada u vlasništvu jedne privatne firme. „Mi danas vidimo dobru priliku da ova naučna konferencija bude povod za jednu akciju javnog zagovaranja, za jednu pravnu akciju da se ovaj objekat, u najmanju ruku, proglasi nacionalnim spomenikom“, kazao je Halilović istakavši da bi se time spriječilo i njegovo eventualno rušenje.