Vrhovni sud SAD prihvatio predmet protiv nadzora džamije u Kaliforniji

Vrhovni sud SAD-a je prihvatio na razmatranje žalbu trojice muslimana u Kaliforniji protiv nadzirora njihove džamije nakon napada 11. septembra 2001. godine.

Yassir Fazaga, imam Islamskog centra okruga Orange, zajedno s Alijem Uddinom Malikom i Yasserom Abdelrahimom ovaj postupak vode godinama. Oni su tužili službenike FBI koji su poslali unajmljenog čovjeka u nekoliko džamija u okrugu 2006. i 2007. godine, čiji zadatak je bio da se predstavlja kao neko ko je prešao na islam i tako prikuplja informacije.

„FBI je zaposlio plaćenu osobu s kriminalnom prošlošću da se infiltrira u ove džamije“, izjavio je Ahilan Arulanantham, advokat grupe za građanska prava ACLU koji će zastupati imama u ovom postupku, prenosi AFP, napominjući da je doušnik “u ime onih koji su ga angažirali u ime FBI, pokušavao potaknuti nasilje, ali je time samo uplašio džematlije jer je govorio o stvarima poput bombardovanja, džihada i rata u Iraku i Afganistanu, te su ga oni prijavili FBI-ju“. Advokat je rekao da je unajmljeni čovjek FBI-a tada došao u sukob sa onima koji su ga angažirali i da je odlučio iznijeti u javnost svoje iskustvo.

Imam i još dva čovjeka tada su podnijeli tužbu protiv FBI-a zbog špijuniranja i kršenja saveznog zakona i njihovih ustavnih prava.

Ministarstvo pravosuđa tvrdi da je pokrenulo program nadzora iz objektivnih razloga, a ne zato što su nadzirani bili muslimani, pozvalo se na akt o službenim državnim tajnama odbijajući reći koji su navodni razlozi i pozvalo sudove da odbace slučaj. Okružni sud u Kaliforniji je nakon toga odbacio tužbu tužitelja, prihvativši argument FBI-a da postoji opasnost da državne tajne budu otkrivene. Međutim, s tim se nije složio američki deveti okružni žalbeni sud, rekavši da je niži sud trebao održati saslušanja iza zatvorenih vrata kako bi procijenio sve tajne dokaze.

Slučaj je „izuzetno važan“, rekao je Arulanantham, „jer se odnosi na pitanje može li se vlada jednostavno pozvati na državne tajne kako bi poništila svaki izazov svojim programima nadzora - čak i uprkos vrlo ozbiljnim tvrdnjama, dobro potkrijepljenim izjavama, vjerske diskriminacije.” Sud bi svoju odluku trebao donijeti do juna 2022. godine, izvijestio je AFP.