Zajednički seminar imama BiH, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije

Jačanje i razvijanje saradnje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini s islamskim zajednicama u okruženju

Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini organizovala je seminar za imame iz Sjeverne Makedonije, Kosova i Crne Gore pod nazivom „Izazovi institucionalnog tumačenja islama na Zapadnom Balkanu“. Seminar je održan u Baru, u Crnoj Gori, od 10. do 12. decembra.

„Cilj seminara bio je jačanje i razvijanje saradnje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini s islamskim zajednicama u okruženju kroz razmjenu iskustava i pronalaženja rješenja za izazove s kojima sve tradicionalne islamske zajednice na Zapadnom Balkanu danas suočavaju“, kazala je Azra Efendić-Eminović, stručna saradnica Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Iskustva iz Bosne i Hercegovine kao primjer

Obrativši se prisutnima na seminaru, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat-ef. Fejzić je naglasio da je dolazak svih učesnika u Crnu Goru važan gest za domaćine.

„Meni je drago da su Islamska zajednica u Crnoj Gori, ali i Bar, izabrani kao domaćini ovog skupa. Često imamo tematske seminare, ali održavanje jednog ovakvog seminara za sve nas je jako važno. Skup će pružiti jasniju sliku svima nama i ukazati na mogućnosti saradnje na zajedničkim projektima u budućnosti“, poručio je Fejzić. Mujdin-ef. Milaimi, glavni imam u Baru, također je rekao da je seminar ponudio mnogo svim učesnicima. „Sretni smo što smo bili domaćini svih učesnika i jednog ovakvog skupa. Naša vrata su uvijek otvorena za sve“, izjavio je.

Potpredsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji dr. Rešad-ef. Plojović je ocijenio da je organizacija ovog seminara važan projekat, jer se na ovaj način Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini otvara prema Bošnjacima koji žive na prostoru Makedonije, Kosova i Crne Gore.

„Iskustva koja ima Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, kao i znanja i tradiciju koju baštini, te izazovi sa kojima se suočavala i suočava, su velika i itekako mogu pomoći imamima izvan Bosne i Hercegovine da se sa sličnim izazovima iznesu na pravi način. Važno je naglasiti da postoji raspoloženje za saradnju. Mislimo da se može puno uraditi, da je ovo tek početak“, naglasio je Plojović.Elmir Karadži, imam u Prizrenu, zahvalio se Upravi za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice na organizaciji seminara.

„Vjerujem da smo za ova dva dana profitirali kao da smo u nekoj drugoj instituciji proveli 20 dana. Svi smo dobili mnogo više nego li smo očekivali. Razmijenili smo iskustva, uspostavili kontakte i nadamo se budućoj saradnji“, rekao je.

Jusuf Čolović, koordinator bošnjačkih džemata u Makedoniji, ocijenio je da su imami na ovom seminaru dobili upute za rad. „Seminar je značajan za naše imame iz Makedonije koji se susreću sa teškim problemima, jer imamo pojave drugačijih tumačenja islam. Smataram da će naši imami ponijeti dobra iskustva i da će se obogatiti“, naglasio je.

Slični ili isti izazovi

Seminar je održan u dvije sesije „Institucionalno življenje islama na balkanu u svjetlu novih tumačenja i alternativnih pokreta“i „Društveno političke prilike u Evropi i njihova refleksija na organizaciju vjerskog života muslimana Balkana u evropskim zemljama“.

Pojava različitih novih vjerskih pokreta, sekti i ideologija u okviru svih velikih svjetskih religija globalna je pojava kojoj je doprinio razvoj moderne znanosti kao i proces sekularizacije koja je dovela do krize religije i religioznog, smatra Medina Mehmedović-Mulalić, voditeljica Odjela za saradnju sa državnim institucijama i nevladinim organizacijama u Upravi za vanjske poslove i dijasporu.

„Ipak, religija nije nestala iz društva, kako su neki predviđali da će se desiti, nego se pojavila u novim različitim manifestacijama, često izvan tradicionalnih vjerskih institucija kroz različite pokrete, kultove i sekte. Drugačije tumačenje i življenje vjere pogodilo je ne samo muslimane Balkana, nego i pripadnike drugih vjerskih zajednica i crkava, koji su se krajem devedesetih, kada je došlo do gašenja komunističkog režima suočili sa različitim tumačenjima i vjerskim praksama. S obzirom na sličnosti tih izazova, potrebu koordinacije i saradnje, te razmjenu iskustava, smatrali smo važnim organizovati ovakav jedan skup sa imamima tradicionalnih vjerskih zajednica iz okruženja“, naglasila je Medina Mehmedović-Mulalić.

Nakon izlaganja, upriličena je diskusija i evaluacija seminara na kojoj se potvrdilo da sve tradicionalne islamske zajednice na Zapadnom Balkanu imaju iste ili slične izazove te da postoji jaka potreba za jačanjem i unapređenjem saradnje u budućnosti. Učesnici su izrazili svoje zadovoljstvo što su ovom prilikom dobili i literaturu koju je Rijaset Islamske zajednice izdao kao svojevrstan odgovor ili kontra narativ za ideologije i učenja koja nisu u skladu sa institucionalnim tumačenjem islama na ovim prostorima, što će svakako koristiti imamima u njihovom radu.

Na samom kraju, tokom diskusije, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Razim Čolić pozvao je sve prisutne da rade svoj posao najbolje i najodgovornije, te da svi izgrađuju i jačaju postojeće institucionalne okvire, jer su muslimani Balkana na taj način organizirali svoj vjerski život unazad više od sto godina i u tome imaju iskustvo koje mogu podijeliti i sa drugim muslimanskim zajednicama u evropskim zemljama.

„Samo kroz institucionalni okvir mi se namećemo kao ozbiljan i odgovoran partner institucijama Evropske unije i možemo predstavljati interese vjernika, a ne kroz alternativne vjerske pokrete koji ne rade za interese pripadnika vjerskih zajednica i često budu iskorišteni za nedosljedno predstavljanje islama i muslimana što određenim krugovima daje priliku da muslimane vide kao problem ili remetilački faktor na ovim prostorima. Poznato je da se ekstremizam razvio upravo kroz alternativne grupe i pokrete. On nije nastao u tradicionalnim vjerskim zajednicama. Zato su tradicionalne vjerske zajednice resurs i bogatstvo Zapadnog Balkana koji treba predstaviti kao dio rješenja, a ne problema“, naglasio je direktor Čolić.

Također, ovom prilikom, naglašena je potreba za sličnim skupovima u budućnosti, a Bošnjaci Kosova su izrazili želju da budu domaćini narednog skupa.