Vidi momka, vidi mu kaputa!
Tekstilna i modna industrija
Pomisao da iza naših lijepih halja stoje sati teškog / potplaćenog / neplaćenog posla i dječijeg rada ponajbolje govori o problemu s kojim se suočava tekstilna i modna industrija. To je i povod da u ovom i narednom nastavku pišemo o pojedinim problemima tekstilne i modne industrije te etičkim pitanjima koja stoje pred njima i potrošačima.
Pratimo li modne trendove ili ne, redovno ili sa zakašnjenjem, većini ljudi je stalo do odjevnog predmeta koji će obući. Ako jeste i modni motiv, onda može biti i „zima ne gleda ljepote“. S druge strane, u svijetu u kojem živimo, mnogim ljudima su skučeni kriteriji biranja odjeće. Oskudica odjećom u nekim dijelovima svijeta, u ovom naprednom svijetu začuđuje, razumijemo li da je „konzumeristička kuga“posebno zastupljena pri kupovini odjevnih predmeta. Stručnjaci i analitičari skreću pažnju na milione tona odjeće koja se godišnje proizvodi i baca. Kao i u drugim segmentima naše svakodnevnice dinamika potrošačkog društva ne jenjava ni u ovom slučaju.
Vrijednost svjetskog tržišta tekstilne industrije u 2020. godini dosegla je vrijednost od 960,2 milijarde američkih dolara, a predviđa se da će složena godišnja stopa rasta od 2021. do 2026. godine doseći 4,4%. (IMARC) Najveći uvoznik tekstila u 2020. godini bile su zemlje Evropske unije, a potom slijede Sjedinjene Američke Države. Kina je bila najveći izvoznik, a na drugom mjestu su zemlje Evropske unije. (Statista)
Posljednjih godina sve su učestalija upozorenja da je tekstilna industrija drugi najveći zagađivač životne sredine u svijetu. Osim u tom segmentu nešto značajnije mjesto u raspravama o ovoj temi zauzima i pitanje izrabljivanja radne snage u ovoj široko rasprostranjenoj industriji.
Danak „brze mode“
Mnoge velike firme svoja postrojenja su postavila u zemljama južne i centralne Azije koje su odavno prepoznate kao teren jeftine radne snage. Ta tema je aktuelna posebno u jugoistočnoj Evropi, konkretnije na Balkanu. U Bosni i Hercegovini najniže plaće u tekstilnoj industriji jedva prelaze iznos od 400 KM. Treba naglasiti da se najčešće radi o firmama koje proizvode robu za strano tržište. Stanje u tekstilnoj industriji u drugim zemljama Jugoistične Evrope je porazno, pa i u zemljama koje su članice EU. Ovaj problem je u nekim zemljama Azije izražajniji.
Ono što dodatno govori o ovom problemu jeste fenomen „brze mode“. „Brza moda“, izrazito je popularna i u kratkom periodu je donijela veliki profit brojnim vlasnicima modnih trgovina, a podrazumijeva brzu proizvodnju kao i brzu distribuciju na tržištu.
Lanac tekstilne industrije ukazuje na nekoliko bitnih problema, a na prvom mjestu uvijek je pitanje čovjek, tj. pitanje radne snage. Potplaćena radna snaga u siromašnim zemljama Azije, pa i Evrope, predstavlja poslovni raj za mnoge u tekstilnoj i modnoj industriji. Pri tome, to je dodatno izraženo s obzirom da se proizvodi roba kojom se, prije svega, čovjek estetski uljepšava. Pomisao da iza naših lijepih halja stoje sati teškog / potplaćenog / neplaćenog posla i dječijeg rada ponajbolje govori o problemu s kojim se suočava tekstilna i modna industrija. Štaviše, naglasimo li njenu rasprostranjenost, uvidjet ćemo kakav dijapozan prostora ljudskog življenja ona obuhvaća, tako da, s punim pravom, može se kazati da je to među važnijim problemima savremenog čovjeka. Stoga, problemi tekstilne industrije nisu izdvojen slučaj problema svijeta.
Ugrožavanje ljudskih prava
Nehuman pristup, bezobziran odnos spram prirode, neregularnosti poslovanja, beskrupolozna trka za kapitalom, a na to sve konzumeristički trendovi među populacijom čine složen mozaik izazova u ovoj industriji, postavljajući važna etička pitanja i konzumentima. Svaki taj izazov može i traži da se tretira zasebno. Web stranica Nordnur, koja
„Nehuman pristup, bezobziran odnos spram prirode, neregularnosti poslovanja, beskrupolozna trka za kapitalom, a na to sve konzumeristički trendovi među populacijom čine složen mozaik izazova u ovoj industriji, postavljajući važna etička pitanja i konzumentima. Svaki taj izazov može i traži da se tretira zasebno.“
se bavi pitanjima tekstilne industrije i finansija, u jednom od svojih članaka govori o sljedećim etičkim problemima: niske plate, dječiji rad, okrutnost prema životinjama, visoka upotreba prirodnih resursa, zagađenje životne sredine te povećana potrošnja i rasipanje proizvoda. To su i inače pitanja i problemi koji se najčešće ističu.
U slučaju dječijih prava i potplaćenosti ističe se da su velike kompanije tekstilne i modne industrije svoja postrojenja otvorila u zemljama drugog i trećeg svijeta – zemljama niskog životnog standarda, brojnije populacije, a za rad u tekstilnoj industriji angažuju se djeca.
Ka održivoj modi
Sve više se govori o načinima rješavanja problema u tekstilnoj industriji, odnosno o mogućnostima rješenja koje širi krug aktera, od konzumenta do proizvođača, ima na raspolaganju. Jedan od značajnijih pojmova kojim se operira u svijetu jeste „održivi razvoj“, koji se aktuelizirao i u drugim granama industrije.
Posljednjih godina, modni brendovi poput Zare i H&M uložili su ogromne novce u kampanje promocije održive mode, odnosno omogućili su u velikom broju svojih trgovina reciklažu stare odjeće. Posjetiteljima je data mogućnost da donesu svoju staru odjeću i odlože u kontejnere posebno namijenjene za to. Ipak, mnogi su postavili opravdana pitanja o dosljednosti tome, odnosno mogućnosti da se cijeli proces reciklaže dovede do kraja. S druge strane, pojedini su stava, da je to samo još jedan način promocije tih brendova. Pored toga, javnost sve češće ima priliku čuti pojam greenwashing ili „zeleno pranje“, kojim se etiketira lažno predstavljanje brenda kao čuvara okoliša.
Koja su rješenja?
Kada je riječ o iznalaženju načina da se utječe na etično poslovanje u tekstilnoj i modnoj industriji, u zavisnosti od ugla gledanja, nameće se nekoliko rješenja. Jednim od rješenja težište se stavlja na odgovornost proizvođača, dok u drugom slučaju apelira se na odgovornost potrošača, odnosno njegovu moć da usmjeri poslovanje samog proizvođača. Naprimjer, zašto bi nagomilovali nepotrebnu odjeću? Zašto se ne bi raspitali o lancu proizvodnje kojem pripada određeni odjevni predmet? Sve se to navodi kao područje u kojem kupac može djelovati.
Kako se suočiti i koja se rješenja po ovom pitanju nameću, govorit ćemo u nekom od narednih brojeva. U međuvremenu, stega zime koja nas češće drži u našim kućama, prilika je da zavirimo u svoje ormare i pronađemo neki komad odjeće, koji nam se, kako to naš narod veli, „oteo“, pa poklonimo / doniramo nekome kome to odgovara, kome je potrebno... Možda je i to rješenje?
Želite li svoj novac povjeriti stabilnoj, sigurnoj, pravednoj i kapitalno jakoj finansijskoj instituciji koja sveukupna sredstva ulaže u razvoj privrede naše zemlje, obratite se Bosna Bank International (BBI) d.d. Sarajevo. Oročena štednja je optimalan izbor za Vas ako imate određeni iznos sredstava i nemate namjeru koristiti ta sredstva u određenom vremenskom periodu. Ovaj model vam omogućava da svoj novac, u domaćoj (KM) ili stranoj valuti (EUR, USD), deponujete na unaprijed određeni period na svoj štedni račun u BBI banci i ostvarite prihod po osnovu investiranja u profitabilne projekte.
BBI banka posluje u skladu sa islamskim finansijskim principima, što znači da prikupljeni slobodan novac od svojih štediša banka investira u realne, profitabilne i prije svega halal-projekte. Novoostvareni profit iz tih projekata BBI banka će podijeliti sa svojim štedišama u vidu isplate prinosa na štednju. Ističemo da su štedni ulozi do 50.000 KM osigurani prema Zakonu o osiguranju depozita. BBI banka od 1. decembra 2021. nudi i posebnu ponudu na depozite do 20.000 KM na periode od 24 ili 36 mjeseci i stopom prinosa do 1,10 posto.
Štednja u BBI banci je sigurna, stabilna i pouzdana. Stabilnost i sigurnost, između ostalog garantuju i dioničari BBI banke - Islamska razvojna banka (IsDB) koja je u vlasništvu 57 vlada zemalja članica OIC-a. Islamska razvojna banka je institucija koju svjetske rejting-kuće Fitch Ratings i Moody's već 15 godina zaredom ocjenjuju sa AAA - najvećom mogućom ocjenom. Dioničari BBI d.d. Sarajevo su i dvije vodeće islamske banke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – Abu Dhabi Islamic Bank (ADIB) i Dubai Islamic Bank (DIB). BBI banka, jedna od najbrže rastućih banaka u Bosni i Hercegovini sa aktivom većom od 1,4 milijarde KM, članica je i Agencije za osiguranje depozita BiH.
Štednjom u BBI banci pruža vam se mogućnost da pomažete drugima u nekom korisnom projektu, kao što su: obrazovanje, izgradnja kuće, stana, poslovnog prostora, fabrike, izrada ili nabavka neke mašine za proizvodnju... Na taj način možete direktno doprinositi razvoju bosanskohercegovačke privrede, otvaranju novih radnih mjesta i generalno stvaranju boljeg ambijenta za život i rad u našoj državi.
Za one koji žele fleksibilnost, tu je BBI otvorena štednja, koja omogućava slobodno raspolaganje sredstvima štednog uloga do definisanog minimalnog iznosa oročenja. U okviru ove štednje klijenti imaju mogućnost povećanja i smanjenja štednog uloga tokom ugovorenog perioda oročenja. Za više informacija o štednji u BBI banci posjetite najbližu poslovnicu BBI ili pozovite besplatni info telefon 080 020 020.