Porodice Jahić primjer odnosa prema nauci
Nedavno podignuta hair-česma u spomen na Mehagu Kalovljaka-Jahića sa Kala kod Konjica, bošnjačkog domaćina i uglednika bila je povod da o njegovim potomcima porazgovaram s prof. dr. Mehmedom Jahićem, profesorom emeritusom na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Profesor Jahić je unuk rahmetli Mehage. Dobio je i negovo ime te postao je lider svih potomaka Mehaginih. Po broju istaknutih intelektualaca porodica Jahić može biti primjer kakav treba biti odnos Bošnjaka prema nauci. O tome profesor Jahić kaže:
„Mehaga Kalovljak je moj dedo kojeg nisam zapamtio. Ljudi su pričali da je bio poseban čovjek. U ono doba bio je odbornik u srezu. Bio je među najuglednijim ljudima u Neretvici. Imao je svoj konak sa posebnim odajama za musafire. Kod njeg na muhabet svrćali su imami, župnici i popovi. Za one koji su trebali prenoćiti imao je prenoćište. Bio je čovjek domaćin za sve dobre ljude bez obzira na njihovo vjersko ili nacionalno opredjeljenje. Volio je ljude. Ako bi se zadesio kakav belaj među ljudima Mehaga je to smirivao. Ostavio je trag kojeg se trebamo sjećati. U njima je nalazio sagovornike. Držao ih je sebi ravnima. Nije volio bukadžije, ohole i problematične ljude. U našoj smo familiji postavili standard da se svi brinemo o svakom našem članu, bilo da smo braća, bratići, sestre i sestrići, amidže i amidžići, da svako od nas završi fakultet, da se snađe u životu. Od mog rahmetli babe svi sinovi, unuci, praunuci, nevjeste i zetovi čine intelektualno jezgro. Ima 38 fakultetski obrazovanih, od toga je 12 doktora nauka. To je jedno bošnjačko intelektualno stablo koje može poslužiti drugima kako se treba odnositi prema nauci i pomagati jedni drugima. Danas imamo 6 univerzitetskih profesora. Ima nas svih struka, ekonomista, inženjera, ljekara. Mi u porodici često pričamo o tim intelektualnim stvarima. Jednostavno, onoga ko neće da uči i da radi mi ga ignorišemo i lagahno odbacujemo da ga dozovemo pameti. Jer, u obrazovanju i radu je spas. Posebno treba voditi računa da naša ženska populacija bude obrazovana. Muškarac može raditi i u kanalu, kositi travu, a žena treba raditi intelektualne poslove. Ona treba znati ispisati zadaću djeci. Ona treba stalno biti uz djecu. Ovo nesretno vrijeme korone pokazalo je da ona treba znati sve o kompjuteru. Svaka majka je učiteljica svome djetetu. Treba se posvetiti obrazovanju, a u okviru obrazovanja posebno edukaciji žena.“
Hair-česma kao spomen
Profesor Jahić i negov bratić Hakija, inženjer po struci, odavno su naumili da na parceli Kalovljakova luka, koja se nalazi pored regionalnog puta Konjic – Fojnica, podignu hajir-česmu koja će napajati putnike namjernike. Hakija je u međuvremenu preselio na Ahiret, a s njegovim odlaskom nije se ugasila jedna plemenita nakana. Profesoru su se u realizaciji ovog projekta pridružili Hakijini sinovi. Vodu za hajir-česmu dovedeli su sa izvora udaljenog oko tri kilometra i 600 metara. Prokopan je kanal, postavljene cijevi i sagrađen bazen tako da je česma stalno otvorena. Pored česme postavljene su klupe za odmor putnika namjernika. Ni u najvećoj suši voda nije presušila. Takve česme nije bilo u ovom dijelu Konjičke općine, a pogotovo na raskrsnici regionalnih puteva koji povezuju Neretvicu i konjičku općinu sa Fojnicom, odnosno Prozorom i Gornjim Vakufom.
Šehidski mevlud u dolini Neretvice
Profesor Jahić je svoju vezu sa zavičajem potvrdio i pokretanjem šehidskog mevluda u Parsovićima, centru njegovog rodnog džemata. Začetnik je, dakle, ideje da se svake prve subote u augustu u džamijskom prostoru u Parsovićima prouči mevlud u znak sjećanja na šehide. On je do sada bio i glavni sponzor ove manifestacije. Svoj angažman na ovom memorijalnom dešavanju vidi kao skromni doprinos kulturi sjećanja na rodni zavičaji i
U malom konjičkom selu Kale nekada je živio čuveni Mehaga Kalovljak Jahić, ugledni domaćin Neretvice. Danas njegovi unuci, praunuci čine intelektualno jezgro u kojem je 38 fakultetski obrazovanih ljudi, od toga je 12 doktora nauka, 6 univerzitetskih profesora.
To je jedno bošnjačko intelektualno stablo koje može poslužiti drugima za primjer.
šehide, najbolje sinove Neretvice, konjičke općine i Bosne i Hercegovine u cjelini. Prvi šehidski mevlud održan je drugog avgusta 2014. godine. Zanimljivo je da se poklopio sa datumom svečanog otvorenja nove džamije u Persovićima. Mevlud su proučili učenici medresa sa područja Neretvice i imami Medžlisa Islamske zajednice Konjic. O ovom projektu profesor dr. Mehmed Jahić kaže: “Jedno od rješenja za opstanak naroda je sjećanje i vraćanje sebe svome kraju. Ako to zaboravimo izgubili smo svrhu postojanja. Sjećanje na šehide našeg zavičaja, na djetinjstvo u njemu provedeno, druženja, običaje bilo je vodilja da pokrenemo ovaj mevlud kako bismo se makar jednom godišnje okupljali u rodnom kraju, popili kahvu i sjećali se naših šehida. I tako ostavili u amanet našim najmlađima da nastave ovu tradiciju.”
Gosti predavači na ovom mevludu bili su muftija mostarski Salem-ef. Dedović, dr. Mustafa-ef. Prljača, portparol Rijaseta IZ, Mustafa-ef. Spahić Mujki, jedan od poznatijih bh. vaiza i mnogi drugi. Ovaj mevlud ušao je u kalendar mevluda na području Medžlisa Konjic.
Dr. Dženan Jahić, nasljednik profesora Mehmeda
Kažimo da je dr. Dženan Jahić, sin profesora Mehmeda, već sada najpoznatiji član ove porodice. Iako nerado govori o uspjesima svoga sina, ovaj put je napravio presedan i kazao: „Moja supruga je diplomirani ekonomista, radila je desetak- petnaest godina u struci, a potom se posvetila odgoju i obrazovanju našeg sina Dženana. Danas je on ljekar, doktor medicinskih nauka, ovih dana završava specijalizaciju za ortopeda i uskoro će, ako Bog da, biti ortoped specijalista. Docent je na Medicinskom fakultetu. Sve to postigao je zahvaljujući mojoj supruzi, svojoj majci. Ja sam bio borac za logistiku. On je i muzičar. Paralelno je završio muzičku školu – solo gitaru i bio je na državnom prvenstvu solo gitare, te osvojio drugo mjesto. Kasnije se posvetio pjevanju, komponovanju, pisanju tekstova. Objavio je nekoliko albuma. Njegove pjesme i kompozicije izvode Halid Bešlić, Jasna Gospić, Frano Lasić. Bio je prvak BiH u latinoameričkim plesovima. Trideset puta je pobjeđivao u inostranstvu. Mnogo puta je učestvovao na humanitarnim koncertima.“
Kažimo na kraju da dr. Dženan odlično uči ilahije i kaside. Redovno je učestvovao i na spomenutom šehidskom mevludu u Parsovićima.