Rezolucija Sabora- poziv na djelovanje za očuvanje mira

7. sjednica Sabora IZ u BiH

Usvojen Pravilnik o izboru reisu-l-uleme kao i Rezolucija o neophodnosti očuvanja mira u Bosni i Hercegovini i državne suverenosti i cjelovitosti

Uprisustvu reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića, zamjenika i muftija, direktora službi Rijaseta IZ, sedma redovna sjednica Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pod predsjedavanjem Safeta Softića je 25. decembra započela utvrđivanjem kvoruma sabornika. Nakon učenja ašereta hafiza Abdurahmana Kujovića, predsjednik Softić je pozvao sabornike da se Fatihom sjete rahmetli dr. Muamera Zukorlića i Hasana Čengića da bi, potom, upoznao na izmjene i imenovanje novih sabornika - Esada Kolašinca i Ibrahima Husanovića.

Prije usvajanja dnevnog reda sjednice, sabornik Admir Muratović se zahvalio na podršci Bošnjacima u Sandžaku, te pozvao predsjednika Softića da prije usvajanja tačaka dnevnog reda objasni sabornicima zašto ne podnese ostavku i time se izjasni o slučaju Busuladžić i drugi, koji su već „svojim opredjeljenjem za rezoluciju 1941. godine i sami osudili fašizam.“Prijedlog o potrebi oglašavanja po pitanju naših autoriteta podržao je i sabornik Kujović iz Sandžaka. Nalazeći za shodno da odgovori, predsjednik Softić je upoznao sabornike da je uslijed „greške koju je uradio iz nehata, a ne namjere“dobio podršku reisu-l-uleme i muftija što ga je opredijelilo da nastavi predsjedavati Saborom. Muratović se zahvalio na pojašnjenju i iskazao uvjerenje da će time još više podržavati i poštovati ono što radi.

Iskušenja koja zahtijevaju odgovornost

Po prihvatanju ovog pojašnjenja sabornici su glasali i usvojili dnevni red da bi na prijedlog reisu-l-uleme potvrdili odluku o imenovanju muftije tuzlanskog mr. Vahid-ef. Fazlovića, kome je istekao mandat, u novi petogodišnji mandat.

Nakon što je muftija Fazlović položio zakletvu i zahvalio se na povjerenoj dužnosti, uslijedilo je obraćanje reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića. Reis se, najprije, osvrnuo na aktuelna događanja i stanje u kojem živimo, od pandemije i njenih posljedica, pa do novih poteškoća i novih iskušenja koja zahtijevaju našu odgovornost. On je skrenuo pažnju na to da je „naš identitet ponovo napadnut“, te podsjetio na važnost priznanja BiH od strane svih država članica UN i SAD, kao i važnu odluku suda u Hagu koja je ukazala da Srbija nije ništa učinila kako bi spriječila zločine genocida, ali isto tako istakla i susjednu Hrvatsku u njenom udruženom zločinačkom poduhvatu. Sve te činjenice su važne da se razumije politička kriza, rekao je reisu-l-ulema, te naglasio potrebu spremnosti za legalnom odbranom naše domovine, slobode i časti.

U nastavku sjednice, Sabor je razmatrao i usvojio plan rada organa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, budžet organa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, te je donesena odluka o izvršenju budžeta za 2022. godinu.

Također, razmatran je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izboru reisu-l-uleme, kao i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organiziranju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u dijaspori.

U raspravi ko suštinski može biti kandidat u izboru za reisu-l-ulemu, odnosno ko može biti nosilac vjerskog autoriteta u Islamskoj zajednici usvojeno je da onaj ko bude kandidat za reisu-l-ulemu, u trenutku kandidature, mora iza sebe imati 15 godina na funkciji istaknutog alima unutar Islamske zajednice. Sabornici iz dijaspore, Kusur, Đikić i Hajrović su sugerirali izmjenu koja bi omogućila i glavnim imamima iz dijaspore pravo učešća na izborima za reisu-l-ulemu.

Zabrinutost za stanje u zemlji

Na sjednici je potom predložen tekst Rezolucije o neophodnosti očuvanja mira u Bosni i Hercegovini i državne suverenosti i cjelovitosti koji je nakon opširne rasprave i usvojen. Rezoluciju je u kratkim naznakama predstavio njen inicijator dr. Amir Karić. On je ukazao na “kolektivnu amneziju” spram secesije koja se dešava, te upozorio da je taj proces već počeo. “Niko ne može garantirati da se to neće desiti”, istakao je dr. Karić skrenuvši pažnju na upotrebu Drugog memoranduma (SANU) u kome piše sve što treba raditi da se destruira Bosna i Hercegovina. Svjedoci smo da se on u manjem entitetu RS u potpunosti ispunjava, ali je problem našeg mentaliteta što stalno očekujemo da će nam neko pomoći i dati državu. “Najviše se trebamo plašiti te iracionalne nade da će neko drugi to uraditi bez našeg angažmana”, te pitajući se - šta raditi na promjeni tog mentaliteta, odgovorio: “To ne možemo saopćenjima nego djelima. Ključno je pitanje, nakon usvajanja Rezolucije, šta bismo mi kao Islamska zajednica mogli uraditi da ovu kolektivnu psihologiju mijenjamo.”

Pored dr. Karića na tekstu Rezolucije su radili i prof. dr. Fikret Karčić i prof. dr. Adnan Jahić.

Pored konstruktivnih sugestija za tekst Rezolucije izdvajamo poruke sabornika Džaferovića iz Kozarca koji je ukazao na zabrinutost majki šehida, te pozvao da budemo više prisutni u džematu kako bismo osluhnuli i dali im podršku i umirili ih. Sabornik Fuad Ohranović je bio mišljenja da se o ovim dešavanjima i političkoj krizi treba organizirati tematska sjednica, te da je u pristupu Rezoluciji nužno biti konkretan i precizan.

Čestitajući na inicijativi i ideji, Nedžad Grabus, muftija sarajevski, naglasio je da Islamska zajednica mora imati svoj stav koji se vezuje za brigu i jedinstvo bošnjačkog korpusa.

Na kraju je definisan tekst Rezolucije, koji je jednoglasno usvojen i koji upućuje određene poruke u ime Sabora Islamske zajednice, ali i općenito Islamske zajednice, u odnosu na stanje i vrijeme u kojem živimo. “To je izraz zabrinutosti za stanje u kojem jesmo i poziv svim odgovornim koji treba da djeluju u ovom vremenu, kako bismo spriječili ono najgore, a kako to Rezolucija i kaže: da se ugrozi mir u zemlji “- naglasio je predsjednik Sabora Islamske zajednice Safet Softić.

Sjednica je završena pitanjima i inicijativama sabornika.