Političke blokade u državi odražavaju se i na njeno predstavljanje u svijetu
Povod ovog kratkog razgovora s muftijom sarajevskim Nedžad-ef. Grabusom jeste visoko priznanje Republike Slovenije, koje mu je dodijelio predsjednik ove države, ali smo se osvrnuli i na strateško djelovanja u cilju promocije interesa naše domovine u Sloveniji i općenito na međunarodnom planu
Na temelju sedme alineje prvog paragrafa 107. člana Ustava Republike Slovenije, te 3. tačke 7. i 10. člana Zakona o odlikovanjima Republike Slovenije, predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor izdao je uredbu o dodjeli odlikovanja Republike Slovenije te je u Velikoj dvorani predsjedničke palače u Ljubljani, 28. decembra 2021. godine, uručio Srebreni orden za zasluge - uspješno, integrativno i tolerancijski usmjereno vođenje Islamske zajednice u Republici Sloveniji - muftiji prof. dr. Nedžadu Grabusu, koji je nakon mandata muftije ljubljanskog danas muftija sarajevski.
S obzirom na značaj ovog visokog priznanja i činjenicu da je Srebreni orden lično uručio predsjednik Republike Slovenije smatrali smo važnim osvrt muftije Grabusa na ovo priznanje koje govori o njegovom radu, ali i samoj organizaciji i viziji Islamske zajednice u Sloveniji.
„Odlikovanje koje mi je uručeno shvatio sam kao čin istinskog državnika, predsjednika Republike Slovenije g. Boruta Pahora. Kao muftija predstavljao sam Islamsku zajednicu koja nije imala razvijenu ni vjersku tradiciju ni infrastrukturu u sekularnoj državi s većinskim katoličkim vjernicima, sa snažnom evropskom i kršćanskom tradicijom. Nagrađen sam između ostalog državnim odlikovanjem za izgradnju Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani koji je osporavan četrdeset godina. Ovim činom g. Pahor je jasno pokazao da je Islamska zajednica kredibilna vjerska institucija, integrirana u evropski pravni red, sposobna funkcionirati unutar pluralnog i demokratskog društva. Ovaj čin posebno je važan za instituciju Islamske zajednice, jer je potvrđeno evropsko muslimansko naslijeđe. Usprkos različitim osporavanjima našeg islamskog naslijeđa, pokušaja da se muslimane Bošnjake predstavi kao »tuđine« u Evropi u obrazloženju nagrade se govori o uspješnom načinu funkciniranja Islamske zajednice u slovenskom pravnom i društvenom sistemu“, kazao je muftija Grabus.
Na ovaj način Islamska zajednica je od marginalne, odbačene zajednice na rub slovenskog društva postavljena na religijsku slovensku i svjetsku mapu. Naravno, ovo sa sobom nosi i veliku obavezu.
„To je veliki emanet koji moraju nositi, razvijati i snažiti odgovorni ljudi u Islamskoj zajednici u Sloveniji“, kazao je muftija Grabus.
Bosna i Hercegovina na međunarodnom planu
U kontekstu brojnih evropskih, ali i svjetskih, medijskih i stručnih analiza koje se tiču društveno-političke situacije u Bosni i Hercegovini teško je ne primijetiti diplomatski vakuum ili izostanak strateškog državničkog djelovanja u cilju promocije interesa naše domovine na međunarodnom planu. Zanimalo nas je kako muftija, s obzirom na višegodišnje djelovanje u Sloveniji, gleda na naše institucionalno predstavljanje kod međunarodne zajednice, ali i u ovoj zemlji. Drugim riječima, možemo li biti zadovoljni artikulacijom naših problema na međunarodnom planu u vremenu kada secesionistički elementi u našoj domovini nastoje kreirati sopstvene ili paralelne diplomatske krugove u Evropi?
„U sagledavanju navedenih pitanja nužno je imati na umu činjenično stanje i uvid u političko-pravno uređenje BiH, unutarnja osporavanja državnosti, nefunkcionalnost sistema i nepostojanje mogućnosti efikasnog sankcioniranja osoba koje ne izvršavaju svoje radne obaveze. Za svaku državu najvažniji aparat njenog predstavljanja u svijetu jesu diplomatsko-konzularna predstavništva. Političke blokade u državi odražavaju se i na njeno predstavljanje u svijetu. Susjedne države imaju snažnu diplomatsku mrežu, historijsko iskustvo i kroz svoje kanale nameću svoje poglede o stanju u Bosni i Hercegovini, pomažu svojim ‚eksponentima‘ u lobiranju i uspostavljanju kontakata s relevantnim faktorima slabeći međunarodno pozicioniranje Bosne i Hercegovine. To se može pratiti kroz različite inicijative od Evrope, SAD-a, Rusije itd. Ključno je pitanje može li uopće postojati zajednička vizija i artikuliranje državnih interesa Bosne i Hercegovine u svijetu. U ovakvom stanju snažni politički pojedinci, patriotske diplomate, afirmirani intelektualci, poznati sportisti, umjetnici, utjecajni državljani Bosne i Hercegovine u svijetu djeluju pozitivno i nastoje svako na svoj način nadomjestiti ‚sistemski‘ problem u predstavljanju važnih pitanja o Bosni i Hercegovini u svijetu“, kazao je muftija Grabus.
Shodno tome, otvara nam se pitanje da li možemo biti zadovoljni našim diplomatskim odnosima sa Slovenijom i kakvo je političko raspoloženje u ovoj zemlji spram budućnosti Bosne i Hercegovine.
„Moje iskustvo koje sam imao s odgovornim državnicima, političarima, intelektualcima i privrednicima u Sloveniji i mnogim zemljama u Evropi je pozitivno. Slovenija je odgovorna članica Evropske unije i podržavala je suverenost i cjelovitost Bosne i Hercegovine od osamostaljenja do danas. To ne znači da i u Sloveniji nema krugova koji povremeno propitivaju ili ‚provociraju‘ političke rasprave koje nisu na tragu strateškog državničkog odnosa prema BiH. Vjerovatno bi moglo biti više inicijativa i projekata iz BiH prema Sloveniji, uspostavljanja saradnje s različitim nivoima vlasti. Posljednjih godina značajan broj studenata iz Bosne i Hercegovine studira na univerzitetima u Sloveniji“, kazao je muftija Grabus, naglasivši kako je nužno puno više raditi i predstavljati različite segmente bosanskohercegovačkog identiteta, jer je svijet „u stalnom pokretu, mijenjanju i prilagođavanju novim društveno-političkim okolnostima.“
Nekada marginalna Zajednica postavljena na religijsku slovensku i svjetsku mapu Slovenija je uvijek podržavala suverenost i cjelovitost Bosne i Hercegovine