Genocidna noćna mora
“Zar neko misli da se ovo može napustiti, ostaviti?” – kazao je hafiz Amir Mahić našem novinaru tokom razgovora u Kozarcu o aktuelnoj situaciji u državi. Slično su, iako uznemireni pokušajima zastrašivanja, ovih dana januara govorili predstavnici bošnjačkih povratnika u svim gradovima na području entiteta RS, odlučni ostati na svojoj zemlji. Nakon najave da će svečanošću biti obilježen 9. januar koji u RS proslavljaju kao praznik – uz sve druge aktivnosti entitetskih vlasti u prethodnoj godini – smjer u kojem su se razvijali događaji nije bio neočekivan. No, kako je to kod nas uobičajeno prvi talas uvijek dođe iz Srbije.
U prvim danima ove godine, snimak policajaca iz Priboja koji veličaju genocid bosanskohercegovačkoj javnosti nije bio iznenađenje, ali je bio prvi u nizu fašističkih incidenata. Nedugo potom je u istom gradu osvanuo grafit kojim se veliča ratni zločinac Ratko Mladić, a u noći 6. januara nastali su snimci na kojima se također vide zastrašujuće poruke upućene muslimanima uz veličanje genocida nad Bošnjacima. Potom se desila bakljada u Novom Pazaru. U nastavku, tih dana smo svjedočili cijelom nizu sličnih dobro organiziranih zastrašujućih događaja u našoj zemlji usmjerenih prema Bošnjacima povratnicima. Foča, Doboj, Janja, Prijedor – uz dobro opremljen dekor fašističkih grupa te oružje, pirotehniku i naboj pjesama prijetećeg sadržaja s neizostavnim slavljenjem presuđenih ratnih zločinaca. Cijela slika je upotpunjena informacijama i snimcima sa obilježavanja 9. januara, neustavnog Dana RS. Vlasti tog entiteta su u Banjoj Luci organizirale centralni događaj uz svečani defile ispunjen pripadnicima redovnih i specijalnih policijskih snaga uz helikoptere MUP RS i konjice, predstavnike javnih institucija i ustanova, hitnih službi, sportskih organizacija i drugih udruženja poput “Noćnih vukova” kojima je, inače, 2018. godine zabranjen ulaz u BiH. U počasnim ložama su – uz ruskog ambasadora te predstavnike Vlade i Vojske Srbije – bili presuđeni ratni zločinci poput Vinka Pandurevića kojeg je ranije Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) pravosnažno osudio na 13 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, uključujući genocid u Srebrenici. Uz organizatore koji ruše Ustav Bosne i Hercegovine.
Poruke s obraćanja su, očekivano, bile antidržavne. Ukratko, sadržavale su poruke poput “ostvarenja srpskog sna na ovim prostorima” – onog sna koji je zasnovan na ideji svih Srba u jednoj državi, sna koji je ustvari ništa drugo doli genocidna noćna mora za nesrbe u izvedbi vlasti RS i kumovanje države Srbije. S obzirom na cijelu političku situaciju u zemlji, očekivano i bez iznenađenja.
No, već u ponedeljak, Evropska unija osudila je destabilizirajuću i zapaljivu retoriku koju su koristili zvaničnici entiteta RS, stavljajući do znanja spremnost na sankcije. Štaviše iz Evropske unije su upozorili da će podrška ostalih zemalja regiona postupcima zvaničnika entiteta RS, čime se ugrožava funkcionisanje države Bosne i Hercegovine, imati i posljedice: “Jasno smo izrazili žaljenje što smo vidjeli neke partnere koji podržavaju ovakve akcije, retoriku i takvo ponašanje jer to ugrožava regionalnu stabilnost i dobrosusjedske odnose u regionu. Oni partneri koji su pružali takvu podršku znaju na koga mislimo tako da ih nema potrebe izdvajati. Svi znaju ko je tu bio i ko je podržavao ove neodgovorne, razorne i negativne postupke i ponašanja tokom proslave”, izjavio je portparol EU Peter Stano, istakavši da svi u regionu treba da budu svjesni da to nije prihvatljivo za EU.
Nešto ranije SAD je, između ostalih, Dodika stavila na listu osoba koje sankcioniraju zbog povezanosti s korupcijom i drugim nezakonitim aktivnostima. U obrazloženju su navedeni i prijetnja miru i ostala sabrana (ne)djela Milorada Dodika. Oštrim osudama oglasilo se i više državnika iz EU, pa i iz Hrvatske. Evropska narodna partija (EPP), najmoćnija politička grupacija u EU parlamentu, javila se s oštrom osudom prijetnji teritorijalnom integritetu, jedinstvu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, te osudom negiranja i veličanja svih ratnih zločina i svih djela koja izazivaju strah od novog sukoba. Sjedinjene Države su potom pozvale vlasti BiH da istraže izvještaje o veličanju ratnih zločina tokom proslave Dana RS i incidentima usmjerenim protiv povratnika u gradovima odakle su istjerani nesrpski stanovnici. “Pozivamo nadležne vlasti da istraže te incidente i da se utvrde odgovorni. Sjedinjene Države su duboko zabrinute izvještajima o govoru mržnje te veličanju ratnih zločina”, rekao je portparol State Departmenta. Evropska komisija zaustavila je entitetima u BiH isplatu 125 miliona eura planiranih kao pomoć za oporavak od posljedica pandemije. Zanimljivo, ipak, kažnjena su oba entiteta. U međuvremenu, Holandija je najavila sankcije protiv RS zbog neustavnih radnji i blokiranja države kako je navedeno. Brojne druge zemlje EU, okupljene oko Vijeća za vanjske poslove Unije, nagovještavaju tri moguća scenarija sankcioniranja. Među spomenutim zemljama se nalaze i one koje su do sada bili skeptici prema sankcioniranju Dodika i rukovodstva RS poput Francuske i Austrije.
Da je sigurnosna situacija izazvana Dodikovim secesionističkim težnjama dosegla vrhunac, pokazala je Vučićeva posjeta Priboju. Političkim manevrom, glavni generator kriza još jednom je nastojao poslati poruke koje Srbiju označavaju kao “faktor stabilnosti” na Balkanu. Vučićeve politike sistemskog šikaniranja Bošnjaka su dovele do incidenata koje sada predsjednik Srbije deklarativno osuđuje i na tome nastoji skupiti poene za narativ o sebi kao velikom mirotvorcu. Kao jedino iznenađenje, mogla bi se izdvojiti saopćenja lokalnih predstavnika i vrha SPC. Sve ove reakcije bi mogle biti dobar put u rješavanju nagomilanih problema. Ako bi svi oni kojima je stabilnost zaista interes, jasno imenovali ljude i događaje koji “ostvarenje srpskog sna” i formiranje “srpskog sveta” još jednom pokušavaju ostvariti istim metodama koje su jednom dovele do genocida nad Bošnjacima, bilo bi nade za to.
Ni međunarodnim, ni domaćim institucijama scenarij koji se nameće nije nepoznat. Treba dodati i to da ni institucije naše države nisu baš toliko bespomoćne. Postoje mehanizmi kojima se ovome može stati ukraj. Bez viška riječi, građanima Bosne i Hercegovine, posebno povratnicima koji su odlučni nastaviti živjeti u ovoj zemlji, treba efektivna država koja će ih zaštiti i stoga je sada možda najvažnije žurno izmijeniti diskriminirajuće ustavne odrednice i osigurati ravnopravnost svih na svakom pedlju domovine. Odlučnost tih građana, nepristajanje na bespomoćnost te način razumijevanja cijele situacije i bistrina kojom se nose s njom su istinsko herojstvo i borba za Bosnu i Hercegovinu koje obavezuje sve.
Građanima Bosne i Hercegovine, posebno povratnicima koji su odlučni nastaviti živjeti u ovoj zemlji, treba efektivna država koja će ih zaštiti i stoga je sada možda najvažnije žurno izmijeniti diskriminirajuće ustavne odrednice i osigurati ravnopravnost svih na svakom pedlju domovine. Odlučnost tih građana, nepristajanje na bespomoćnost te način razumijevanja cijele situacije i bistrina kojom se nose s njom su istinsko herojstvo i borba za Bosnu i Hercegovinu koje obavezuje sve.