Šta nas očekuje u narednom periodu
S obzirom na brojne medijske natpise, udarne vijesti i promjene tržišnih cijena u javnosti se često spominje riječ inflacija, što je jedan od procesa kojih se naši građani, a na osnovu ranijeg iskustva, itekako plaše. Kakvo je zaista ekonomsko stanje i št
Kada je riječ o ekonomiji narod koji je više puta u životu iskusio glad umnogome o ekonomiji govori s pozicije cijena hrane. U tom kontekstu, najčešći komentari i medijski članci, koji su govorili o poskupljenju, na prvo mjesto su stavljali cijenu ulja. Laički gledano sva ekonomska kretanja u javnosti su praćenja kroz poskupljenje ove namirnice. Javnost nije sigurna da li su povećanja cijena posljedica pandemije, čime ujedno sebe i tješe da će sve to uskoro proći, ili je riječ o ekonomskim kretanjima koja imaju sumornu sliku za bosanskohercegovačko društvo u kojem je sve veći broj penzionera i sve manje radne snage, jer mladi odlaze iz domovine, vjerujući da je svaka ekonomska poteškoća mnogo lakša u Njemačkoj ili nekoj drugoj razvijenoj zemlji.
Neki građani poskupljenja osjećaju i na dnevnom ne samo mjesečnom nivou. Proizvođači pekarskih proizvoda navode kako sve manje proizvoda šalju na teren, jer ljudi sve manje kupuju, odnosno okreću se tradicionalnom pravljenju hljeba i drugih proizvoda.
S obzirom na brojne medijske natpise, udarne vijesti i promjene tržišnih cijena u javnosti se često spominje riječ inflacija, što je jedan od procesa kojih se naši građani, a na osnovu ranijeg iskustva, itekako plaše. Stoga, bilo nam je važno da prvo analiziramo ovaj pojam sa stručnog aspekta kako bismo opreznije sagledavali svakodnevne izvještaje o ekonomiji. Redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu dr. Adnan Efendić nam je u osvrtu na ekonomsko stanje u našoj domovini umnogome olakšao taj naum.
„Mnogo se piše o inflaciji u posljednjih nekoliko mjeseci. Uglavnom je inflacija predstavljena kao jedna prijeteća ekonomska pojava, a nerijetko prezentirana kao nova ‘kriza' koja je počela da zabrinjava sve građane ove zemlje. Vjerujem da neugodna životna iskustva s inflacijom naših starijih, primarno iz vremena SFR Jugoslavije, donekle podgrijavaju ove strahove u društvu. Trenutna inflacija u svijetu o kojoj govorimo, ali i Bosni i Hercegovini, nije nova kriza, ona se ne može porediti s inflacijom koja je bila na ovim prostorima u nekim ranijim vremenima i bitno je da se takvih strahova već na samom početku oslobodimo. Istina je i da, kada već krene razgovor o inflaciji, ne sluti na dobro. Ipak, trebamo biti svjesni i ove činjenice, koja nas motivira da o tome kažemo nešto više“, kazao nam je na početku razgovora profesor Efendić i upozorio na opasnost pojednostavljivanja određenih procesa.
Porast cijena nije automatski i inflacija
„Svjedoci smo da danas mnogi govore o inflaciji, mada imam osjećaj da razumijevanje ovog ekonomskog fenomena nekada nije potpuno ispravno, pa ću vrlo kratko probati pojasniti značenje termina inflacije. Inflacija je ekonomski indikator putem kojeg pratimo promjene na općoj razini cijena i najčešće se izražava u procentima. Trenutna inflacija o kojoj se danas mnogo razgovara u javnosti kreće se na razini do 5% godišnje, što znači da su u prosjeku cijene roba i usluga porasle za oko 5% u protekloj godini u odnosu na godinu ranije. Mislim da je najčešća zabuna u tome što se promjene i rast cijena specifičnih roba i usluga, koje svako od nas troši po svom izboru, ne mogu apriori tumačiti kao inflacija. Promjene cijena koje pojedinačno osjećamo mogu biti samo kod roba i usluga koje lično trošimo. One mogu odražavati sezonske oscilacije, ili da budemo još konkretniji, vezano za povod ovog razgovora, mogu imati i ‘pandemijski' uzrok. Ako je cijena građevinskog materijala porasla 30%, nije inflacija 30%, jer se moraju uzeti u obzir i druge cijene koje ulaze u strukturu ovog indikatora kojeg zovemo inflacija. Znači, naše pojedinačne percepcije, načini trošenja, faze životnog ciklusa, svi mogu voditi različitim iskustvima i zaključcima vezano za promjene cijena (osjećaj mnogo veće inflacije od stvarne), a time i do neutemeljenih strahova od velikih inflacija koje nas potencijalno vode u krizu i stagnaciju“, objasnio je Efendić i kazao kako inflacija može biti i stimulativna za ekonomiju.
„Povijesno gledano, inflacija je prateća pojava razvoja ekonomija svijeta, stopa inflacije 1-2% godišnje je najčešće stimulativna za ekonomiju, a za potrošače neprimjetna, tako da cijene, dugoročno gledano, bilježe trend blagog povećanja. Negativna inflacija, npr. pad cijena od oko 2% u prosjeku, a kojeg smo zaista imali u 2020. godini zbog zaključavanja bh. ekonomije, na prvi pogled djeluje pozitivno sa stanovišta potrošača, a da to nije dobar ekonomski signal. Konkretno, ova negativna inflacija bila je odraz recesije, stagnacije ekonomije, negativnog pritiska smanjene tražnje i činjenice da cijene pod silom tržišnih (ne) prilika padaju, dok simultano raste nezaposlenost, padaju investicije, i u stvari, cjelokupna markoekonomska slika može biti ocijenjena kao loša. Iz ovoga vidimo da, kada kažemo riječ inflacija, asocijacija nije automatski na krizu, probleme, ekonomski sunovrat, nego na nešto što je prateći dio funkcioniranja ekonomije. S druge strane nameću se pitanja kolika je inflacija poželjna za ekonomiju i zašto uopšte o tome govorimo, šta možemo očekivati u budućnosti: da li rast inflacije prema 30% ili, možda, stabiliziranje kojeg svi priželjkujemo“, kazao je Efendić.
Kako je došlo do rasta cijena
Prema medijskim naslovima, tipa ‘rekordno povećanje cijena u Njemačkoj' stječe se dojam o drastičnim promjenama cijena. Kada je riječ o Bosni, postavlja se pitanje koliko su promjene na domaćem tržištu odraz svjetske ekonomije?
„Ne bih rekao da je došlo da drastične promjene inflacije, ali jeste došlo do značajnih promjena pojedinih cijena roba i usluga unutar indeksa koji prati inflaciju. Mnogo je potencijalnih uzročnika rasta cijena i, posljedično tome, inflacije o kojoj govorimo. Aktuelno povećanje cijena energenata na svjetskom tržištu utječe na sve oblasti ekonomije, tako da se cijene u mnogim sektorima mijenjaju pod pritiskom promjena cijena energije. Nagli rast tražnje za
„Ovi faktori bi trebali voditi globalnom stabiliziranju inflacije, ali ne u smislu da će inflacija biti 0% ili sa cijenama na nekom ‘starom nivou'. Inflacija se već desila, potpuni povratak na staro je rijetko viđen. Buduća inflacija će biti manja, recimo 1-2% godišnje. Procjene su da bi trebali ići u tom pravcu već drugom polovinom 2022. ali, izvjesnije 2023. godine.“
robama i uslugama u vrijeme oživljavanja ekonomije od zaključavanja u vrijeme pandemije kada proizvođači ne mogu tako brzo proizvesti robe i usluge, između ostalog i zbog bolesti uposlenika, što je trenutno aktuelan problem u svijetu, vodi kratkoročnim smanjenjima ponude ili manjim nestašicama koje zbog tržišnog djelovanja povećavaju cijene“, kazao je profesor Efendić i naveo još neke moguće uzročnike.
Naime, trenutno se vode ozbiljne naučne polemike da li su paketi pomoći koje su vlade u svijetu koristile da ožive ekonomiju u vrijeme pandemije, a na razini su od oko 10% ukupne svjetske proizvodnje, generirali više novca na raspolaganju u odnosu na dostupnu proizvodnju (robe i usluge), što je također moglo povećati u konačnici cijene.
„Kompleksnost uzroka inflacije ogleda se u tome da čak i očekivanja poduzetnika utječu na buduće kretanje cijena, što je jedan od pravaca u ekonomiji koji smatra da privrednici očekujući inflaciju u narednom periodu korigiraju svoje cijene prema tim očekivanja, i u stvari, dodatno doprinose rastu cijena u budućnosti“, zaključio je Efendić.
Iako se govori o cijenama ulja i drugim prehrambenim artiklima, ono što mnoge plaši jeste poskupljenje energenata. Nakon najava o mogućem poskupljenju struje, građani teško mogu zamisliti pozitivne ishode svih ovih kretanja. Nisu sigurni koliko je to odraz promjena u svijetu, a koliko zahtjev domaćih proizvođača.
„Najnovije analize pokazuju da je na globalnom nivou ipak najveći generator rastuće inflacije povećanje cijena energenata na tržištu. Isto se odnosi i na našu privredu.
Bosanskohercegovačka ekonomija je za globalne standarde mala ekonomija, mada, u isto vrijeme, dosta otvorena - visoka međunarodna razmjena - i sa valutom koja je vezana za euro. Ovakva pozicija na globalnom tržištu rezultira da bh. ekonomija velikim dijelom osjeća ritam svjetskih ekonomskih promjena, a dodatno preživljava sudbinu članica Evropske unije koje koriste euro. Jednostavno kazano, značajan udio u promjenama cijena u domaćoj ekonomiji odraz je globalnih i regionalnih ekonomskih promjena. Nažalost, ili nekada na sreću, tu ne možemo mnogo mijenjati našu poziciju. Vrijedi i suprotno, pozitivni ekonomski impusli u svjetskoj ekonomiji daju dodatni vjetar u leđa domaćoj privredi. Odgovor na vaše pitanje jeste da su promjene cijena na domaćem tržištu značajno određene kretanjima u regionalnoj i svjetskoj privredi“, objasnio je profesor Efendić.
(Ne)opravdano povećanje cijena
Nekada se stječe dojam da poskupljenje određenih proizvoda nema svoju opravdanost, barem ne u onoj mjeri o kakvim se procentima poskupljenja govori, npr. sirovo drvo koje se za ogrjev ne obrađuje skupim procesima. Također, poskupljenjem struje se dovodi u pitanje oni privredni sektori koji su izgradnjom svojih kapaciteta tek došli do onog nivoa kada planiraju biti konkurenti i proizvođači za inozemno tržište. To, uveliko, stvara sumnju kod potrošača koji očekuju reakciju države.
„U praksi se dešavaju ‘neopravdana poskupljenja', što je također jedan od mogućih generatora inflacije,
Neopravdano povećanje cijena javlja se kada postoji poremećaj na tržištu, poput trenutne pandemije, a kojeg uglavnom velike i jake kompanije pod okriljem svoje tržišne moći - potrošači nemaju mnogo izbora za druge alternative - koriste za nerealno povećanje cijena i stvaranje velikih profita.
naročito u razvijenijim zemljama svijeta. Neopravdano povećanje cijena javlja se kada postoji poremećaj na tržištu, poput trenutne pandemije, a kojeg uglavnom velike i jake kompanije pod okriljem svoje tržišne moći - potrošači nemaju mnogo izbora za druge alternative - koriste za nerealno povećanje cijena i stvaranje velikih profita. Takvih slučajeva smatram da imamo i u trenutnom globalnom ekonomskom ambijentu, vjerujem u manjoj mjeri u BiH. U ovakvim situacijama konkurencija između proizvođača, ali i reakcija potrošača na previsoke cijene, trebali bi stabilizirati ove uzroke u relativno kratkom roku, ne zaboravljajući vječitu ekonomsku dilemu o opciji donošenja dodatnih zakona koji bi osujetili ponašanja monopolista na tržištu, ukoliko su takva prepoznata. Ipak, smatra se da su ovo manje prisutni uzroci u trenutnom povećanju inflacije u globalnoj ekonomiji“, objasnio je Efendić.
Prognoza u vezi s cijenama
Uzevši sve u obzir, građani se nadaju ne samo prestanku, već i povratku ‘starih' cijena. Pitali smo profesora je li to uopšte moguće i na koji način građani trebaju gledati na budućnost u ekonomskom smislu: na ličnom, ali i na općem nivou koji se tiče ekonomije same države?
„Probat ću da budem kratak i sumiram prognozu koja odražava praćenje globalnih kretanja i stručnih i naučnih ekonomskih analiza. Inflacija koju trenutno imamo je viša nego što se u ekonomiji većine zemalja svijeta smatra kao prihvatljivo, zbog čega će uslijediti intervencije u najjačim ekonomijama u pravcu stabiliziranja inflacije. Dodatno, svi očekujemo da će se situacija s pandemijom konačno stabilizirati i omogućiti funkcionalnije snabdijevanje tržišta. Ovi faktori bi trebali voditi globalnom stabiliziranju inflacije, ali ne u smislu da će inflacija biti 0% ili sa cijenama na nekom ‘starom nivou'. Inflacija se već desila, potpuni povratak na staro je rijetko viđen. Nego da će buduća inflacija biti manja, recimo 1-2% godišnje. Procjene su da bi trebali ići u tom pravcu već drugom polovinom 2022. ali, izvjesnije 2023. godine. Vjerujem da će uslijediti period korigiranja plata, penzija i drugih primanja prema inflaciji, jer ako primanja budu pratila inflaciju, onda inflacija za sve nas neće biti problem - inflacija će biti tema u drugom planu o kojoj će ekonomisti izvan interesa javnosti nastaviti naučne analize i debate“, pojasnio je Efendić.