Vahid-ef. Fazlović: Novi doktor islamskih nauka
U ponedjeljak, 10. januara ove godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu doktorski rad o temi “Akaidska misao u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini dvadesetog stoljeća” odbranio je Vahidef. Fazlović, muftija tuzlanski.
Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović je doktorsku disertaciju branio pred komisijom koju su činili: prof. dr. Enes Karić, predsjednik, prof. dr. Adnan Silajdžić, mentor i član, te prof. dr. Nedžad Grabus, član. Odbrani doktorskog rada muftije Fazlovića prisustvovao je reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović, predsjednik Sabora Islamske zajednice, pojedini članovi Vijeća muftija i Rijaseta, te drugi ugledni alimi i gosti, kao i članovi Fazlovićeve porodice.
Autohtono i autentično akaidsko mišljenje
Dr. Fazlović je u svome istraživanju obuhvatio period akaidskog mišljenja u prvoj polovini 20. stoljeća, odnosno od 1900. do 1950. godine, te u okviru njega sagledao različite islamske teološke diskurse bošnjačkih islamskih učenjaka koji su pisali originalna djela iz akaida ili su prevodili akaidska djela i rasprave s arapskog i turskog jezika. Svi članovi komisije od predsjednika dr. Karića, preko člana dr. Grabusa i mentora dr. Silajdžića su ocijenili kako Fazlovićeva disertacija donosi jedan konzistentan pregled najvažnijih kretanja u okvirima akaidskih disciplina, dokazujući, zapravo da se u Bosni i Hercegovini tog vremena razvijalo autohtono i autentično akaidsko mišljenje zasnovano na ehlisunnetskom doktrinarnom obrascu. Dr. Fazlović je, prema riječima članova komisije, relevantno predstavio naučavanje akaida na islamskim obrazovnim ustanovama, ali i pisanje i ključne autore koji su objavljivali svoje radove i prijevode u domaćoj štampi, knjigama i stručnim časopisima.
Profiliranje akaida na bosanskom jeziku
Dr. Fazlović je u svom ekspozeu doktorske disertacije istakao da se opredijelio za ovo tematsko područje s obzirom da kod nas do sada nisu rađene znanstvene studije koje su sveobuhvatno istražile karakteristike akaidskog mišljenja razvijanog u ovom periodu. Ustvrdio je da je važnost ovog istraživanja očigledna zbog činjenice da su ova i druge islamske discipline u ovom periodu po prvi put profilirane na bosanskom jeziku, ali i da su utjecale na kulturna i znanstvena kretanja naše zemlje. K tome, ova disertacija je, kako su naglasili i doktorand, a potvrdili članovi komisije, posebno važna jer sagledava utjecaj kojeg su ovi procesi imali na kasnije tokove islamskog mišljena u Bosni i Hercegovini.