Kazahstan sada ulazi u eru Tokajeva
Kazahstan je potvrdio da je nakon višednevnih nasilnih antivladinih protesta do sada uhapšeno gotovo 10.000 ljudi. Istovremeno, počinje politička borba za kontrolu nad zemljom bogatom naftom i mnogim resursima. Višednevni nemiri koji su u početku bili izazvani porastom cijena goriva i na kraju prerasli u ustanak protiv korupcije i nepotizma bili su povod da predsjednik Kasim Žomart Tokajev proglasi vanredno stanje i zatraži trupe od Rusije i njezinih saveznika da pomognu u gušenju protesta što je za vrlo kratko vrijeme i učinjeno. Gnjev protesta bio je usmjeren na prvog predsjednika Kazahstana Nursultana Nazarbajeva koji je lično odabrao Kasima Žomarat Tokajeva za svog nasljednika 2019. ali se nije odrekao vlasti. Obojica su igrala vodeću ulogu do prošlog mjeseca i zajedno su prisustvovali međunarodnim sastancima.
Kada su protesti u Almatiju postali nasilni Nazarbajev je smijenjen s moćne pozicije na kojoj se nalazio - predsjednika Vijeća sigurnosti, a njegov bliski saradnik Karim Asimov smijenjen je s funkcije šefa Nacionalne sigurnosti i optužen za veleizdaju.
Luca Anceschi s Univerziteta u Glasgowu komentarušići događaje u Kazahstanu kaže: „Tek sad ulazimo u eru Tokajeva. On uvodi svoju vladu i riješit će se kadrova iz starog režima. Brzo raspoređivanjenje 2.030 pripadnika vojnog saveza predvođenog Rusijom jasan je znak da Tokajev ima podršku Moskve. Oni sada pomažiu jačanju njegove pozicije“. Na videosjednici s parlamentom 11. januara Tokajev je u hitnom postupku imenovao novu vladu na čelu s Alihanom Smailovim.
Ruske trupe su na poziv Tokajeva bile raspoređene prvo u Nur Sultanu, gradu nazvanom po Nazarbajevu, čije ime državni mediji više ne spominju, izvještavaju agencije. Pripadnici vojnih snaga predvođenih Rusijom počele su 13. januara povlačenje iz Kazahstana, gdje su bili raspoređeni kao podrška režimu suočenom sa protestima i neredima, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Tokajev je nakon smirivanja nereda izjavio da želi da saradnici njegovog prethodnika i bivšeg pokrovitelja Nursultana Nazarbajeva, podijele svoje bogatstvo s javnošću.
Kazahstan je najveći svjetski izvoznik uranija i među najvećim je proizvođačima nafte, plina i ugljena. Žestoki javni protesti početkom januara, u inače stabilnoj zemlji, uznemirili su energetska tržišta. Kazahstan proizvodi preko 40 % svjetskog uranija, glavnog goriva za nuklearne reaktore, što ga čini ključnim igračem u globalnoj tranziciji odustajanja od fosilnih goriva. Mnoge vlade, uključujući i one u Evropskoj uniji, udvostručuju udio nuklearne energije kao dio plana za dekarbonizaciju svojih ekonomija.