Polumilenijsko pamćenje

Ovelikom jubileju i važnosti Gazi Husrev-begove biblioteke za bosanskohercegovačko društvo direktor mr. Osman Lavić ističe:

“Biblioteka čuva naše polumilenijsko pamćenje. Čuva dokumente važne za pravilno i objektivno razumijevanje naše historije. Biblioteka danas javnosti predstavlja rezultate dugoročnog istraživačkog rada na valorizaciji i rasvjetljavanju sadržaja dokumentacione građe koja je pohranjena u njenim fondovima. Nismo pasivni čuvari, nego aktivno osmišljavamo, iniciramo i predvodimo projekte kojima domaćoj i svjetskoj javnosti želimo predočiti tragove kulturnog djelovanja u prošlosti. Bosna nikako nije tamni vilajet, kakvim su je nastojali predstaviti u posljednjih 200 godina. I ova godišnjica svjedoči da je Sarajevo, iste godine kada i Pariz, dobilo javnu biblioteku. Najstarija knjiga koju biblioteka čuva u rukopisnoj formi prepisana je prije 916 godina. Desetine djela bosanskohercegovačkih autora, nastalih u vremenu od XVI do XX stoljeća, Biblioteka također čuva u svojim fondovima. Mnoge od njih predstavljaju autografe rukopisa. Preko 400 originalnih ili ovjerenih prijepisa vakufnama na arapskom, turskom i bosanskom jeziku, koje se nalaze u fondovima Biblioteke, svjedoče formiranje cijelih čaršija, ili važnih segmenata njihove infrastrukture kao što su škole, mostovi, česme, mezaristani, hanovi, karavansaraji.”

Izdavački projekti Gazi Husrev-begove biblioteke u 2021.

O izdavačkoj djelatnosti Gazi Husrev-begove biblioteke u protekloj godini mr. Šahsena Đulović, saradnica za odnose s javnošću GHB, informira:

“Gazi Husrev-begova biblioteka je u okviru svoje izdavačke djelatnosti u 2021. godini izdala Katalog geografskih karata Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, koji je priredila mr. Ada Pilav. U suizdavaštvu s Institutom za islamsku tradiciju Bošnjaka štampana je Bibliografija radova o Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini: austrougarski period, a u suizdavaštvu s Vakufskom direkcijom izašlo je i drugo izdanje publikacije Bosanske

vakufname koju su priredili dr. Aladin Husić i mr. Osman Lavić.”

Osim toga, iz štampe je izašao i Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke,

tačnije 7. broj Biltena, koji, iz godine u godinu, prevazilazi format striktno informativne publikacije. Uz informacije o najvažnijim aktivnostima Biblioteke, publikacija sadrži stručne i edukativne tekstove koje pišu uposlenici Biblioteke, a uređuje ga mr. Šahsena Đulović.

Bilten je, pokrenut 2015. godine s ciljem sakupljanja informacija o najvažnijim aktivnostima Biblioteke iz jedne kalendarske godine. S obzirom da se u toku godine puno toga uradi, organizuje i realizira, što bude zabilježeno i kroz izvještaje uposlenika, arhiv, ili na internetu, ipak je za instituciju kao što je Gazijina biblioteka izuzetno značajno te informacije objediniti na jednom mjestu i publikovati ih. Osim što služi promociji Biblioteke, Bilten će pomoći i strateškom planiranju budućih projekata. Naime, on će biti polazna tačka i osnovni materijal za pisanje historije Biblioteke i nastanak budućih monografija ili drugih izdanja koja govore o rastu i razvoju ove institucije. S obzirom da je Bilten obogaćen stručnim tekstovima, intervjuima dobitnika priznanja Biblioteke, zanimljivostima iz polja bibliotekarstva, konzervacije itd, on predstavlja i reprezentativno, korisno i aktuelno štivo.

Muzej knjige

O novoj muzejskoj postavci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, govorio nam je mr. Meho Manjgo, s obzirom da je najviše bio angažiran kako bi ona bila dio ove značajne godišnjice:

“Muzejska postavka, nazvana Muzej knjige, podijeljena je na trinaest tematskih cjelina putem kojih su prikazani gotovo svi segmenti bibliotečke građe, te izdvojeni raritetni muzejski eksponati, koji zajedno predstavljaju zaokruženu cjelinu onog što ovu instituciju čini prepoznatljivom u ovom dijelu Evrope. Dakle, u fokusu nove muzejske postavke jeste pisana riječ predstavljena u formi rukopisa, dokumenata, periodičnih i monografskih publikacija, te raritetnih muzejskih predmeta koji zajedno svjedoče višestoljetnu privrženost ovdašnjih stanovnika pisanoj riječi.

Pored osnovnih biografskih podataka u vitrini je izložen i najstariji sačuvani prijepis Gazi Husrev-begove vakufname iz 1531. godine o gradnji džamije, hanikaha, mekteba i musafirhane, kao i rukopis iz oblasti filozofije na kojem se nalazi bilješka da je taj rukopis, onima koji traže znanje, uvakufio Gazi Husrev-beg. Također, u ovom dijelu muzeja javnost ima priliku vidjeti i najstariju knjigu u Bosni i Hercegovini. Riječ je o rukopisu četvrtog sveska djela I yā ulūm ad-dīn, autora Abū āmida Mu ammada al-Ġazālīja (um. 1111). Djelo I yā ulūm ad-dīn spada među najveća djela muslimanske duhovnosti i neki ga smatraju, nakon Kur ana, najčitanijom knjigom u muslimanskom svijetu. Podijeljeno je na četiri dijela, od kojih svaki sadrži deset poglavlja.

U drugom dijelu muzejske postavke prikazan je rad skriptorija u Foči u 16. stoljeću. Riječ je o centru za prepisivanje, umnožavanje i širenje knjiga, koji je imao uređen sistem rada i svoje kadrove, pa je bilo moguće za relativno kratko vrijeme dobiti kompletan prijepis jednog djela. Osim toga, u ovom dijelu muzeja prikazan je rad prve štamparije u Osmanskom Carstvu, osnovane 1727. godine, kao i rad prvih štamparija u Bosni i Hercegovini, te izdvojene prve publikacije nastale iz ovih štamparija.

Historijat rada i djelovanja biblioteka i medresa u Bosni i Hercegovini prikazan je u trećoj tematskoj cjelini, dok su u centralnom dijelu muzejske postavke izloženi iluminirani rukopisi Mushafa (Kur ana) koji se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim likovnim ukrasima. U deset izloženih vitrina predstavili smo osnovne biografske podatke i dijelove iz bogatog naučnog opusa: Ahmeda Sudija Bošnjaka, Hasana Kafije Pruščaka, Mustafe Ejubovića – Šejha Juje, Mula-Mustafe Bašeskije, Saliha Sidkija Hadžihusejnovića, Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Muhameda Enverija Kadića, Mehmeda Handžića, Hazima Šabanovića i Muhameda Tajiba Okića.

U prostoriji koju smo nazvali “ratna soba” je prikazan rad Biblioteke tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 19921995. Izloženi su paneli na kojima fotografije i popratni tekstovi govore o naporima tadašnjih uposlenika da se rukopisno blago ove institucije sačuva.

Kuriozitet muzejske postavke jesu predmeti koji su se koristili za mjerenje vremena kao i predmeti vezani za džamiju. Tu je i muzejska postavka koja prikazuje historijat rada i djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od dolaska Osmanlija do danas.”