Svjedoci časne službe
Premijerno prikazan dokumentarni film U sjeni minareta
UMemorijalnom centru Kovači u Sarajevu, a u organizaciji JU Fonda Memorijala Kantona Sarajevo i u produkciji Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, u ponedjeljak, 24. januara, premijerno je prikazan dokumentarni film U sjeni minareta, autora Hasana Hasanovića i Omera Hasanovića.
Uz brojne zvaničnike i ličnosti iz društveno-političkog života, premijeri ovog dokumentarnog filma prisustvovale su majke Srebrenice, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Potočari Emir Suljagić, muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus, muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, ambasadori i druge zvanice.
Uz autora filma prisutnima su se obratili reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović, direktor Fonda Memorijala KS Ahmed Kulanić, predsjednik UO MC Srebrenica Potočari Ševket Hafizović i Mirsad Mujić, direktor JP BH Pošte, sponzora ovog dokumentarnog filma.
Činjenice o religijskom životu i elitocidu
Hasan Hasanović, jedan od autora filma, istakao je simboliku naziva filma te strukturu scenarija i činjenice na kojima se temelji, posebno o zločinu ubijanja imama i rušenja džamija. Film, između ostalog, sadrži priče preživjelih imama kao i onih koji su pohađali mekteb te drugih svjedoka.
“Islamska zajednica je uspjela formirati džemate, uspostaviti vjerski život i biti stub na koji se mogu ljudi osloniti u najtežem momentu. Organizirali su cijelokupni vjerski život – beš-vaktove, vjersku pouku za odrasle i starije, mevlude, hatme i dženaze koje su bile svakodnevne”, kazao je Hasanović u kontekstu tadašnje uloge Islamske zajednice i imama u Srebrenici.
Reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović istakao je svoju zahvalnost Hasanu Hasanoviću, koji se odlučio za nastanak ovog filma. “Smatram da je to jedan važan segment, važno je da se pokaže kako je život funkcionirao u Srebrenici tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kakav je bio doprinos imama u, prije svega, odbrani naroda na tom području, a kada govorim o odbrani naroda onda mislim, naravno, i na njihovo vjersko i kulturno uzdizanje. Treba napomenuti činjenicu da je tada u Srebrenici kao zaštićenoj enklavi djelovalo pedeset imama. Od tih 50 imama, 26 su ubijeni. Ovaj film će pokazati, makar u isječcima, kakav je to bio život”, kazao je reisu-l-ulema Kavazović. Dodaje i da se nada da će ovo biti tek početak osvjetljavanja i tog segmenta našeg života tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
„Ovo nije prvi brutalni nasrtaj na naš narod i zemlju, ali se nadamo da je posljednji. Naime, poslije Drugog svjetskog rata skoro sva naša ulema, istaknuti privrednici i intelektualci bili su pobijeni, protjerani, pozatvarani ili proskribirani, no vremenom smo se uspjeli oporaviti. U posljednjem nasrtaju na nas udarac je bio još žešći i brutalniji, ali ćemo se, uz Božiju pomoć, opet oporaviti“, kazao je reisu-l-ulema u svome obraćanju.
Hrabrost imama i historija koju moramo učiti
Mevludin-ef. Hrnjić, jedan od preživjelih imama, aktivan tada u Čaršijskoj džamiji u Srebrenici, kazao je da će ovaj film doprinijeti kulturi pamćenja i sjećanja. Naglasio je da religijski život u Srebrenici, nakon što je postala zaštićena zona, nije utihnuo, već, štaviše, i oživio u mnogim segmentima. Efendija Hrnjić je naglasio svoje nastojanje da prenese vlastita sjećanja o tom periodu u naslijeđe budućih generacija, kao što je slučaj i s ovim dokumentarnim filmom.
Ahmed Kulanić, direktor Fonda Memorijala Kantona Sarajevo, istakao je uloge Fonda Memorijala i Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari u očuvanju sjećanja na agresiju i genocid.
“Današnji film koji ćemo pogledati govori o klasnom provođenju elitocida nad Bošnjacima, istoj onoj matrici koja je započeta u Prijedoru, a koja se provodila i u drugim dijelovima Bosne”, kazao je direktor Kulanić. Ukazao je na hrabrost imama u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu na primjeru
Film tematizira religijski život i sistematsko ubijanje imama UN ‘Sigurne zone’ Srebrenica tokom 19921995. godine. Uz to, o ovoj temi objavljen je i naučnoistraživački rad autora Hikmeta Karčića dostupan u publikaciji MC Srebrenica Potočari pod naslovom Elitocid – ubistva imama u Srebrenici i okolini od 1992. do 1995. godine.
rahmetli Hasib-ef. Ramića. “Sistemsko i plansko ubijanje imama i istaknutih pojedinaca s jedne strane. Rušenje vjerskih objekata, progoni i zločini nad civilima, držanje glavnog grada u opsadi imali su za cilj da uruše sve autoritete, simbole i osjećaj patriotizma kod svih onih koji su Bosnu doživljavali svojom domovinom, prevashodno Bošnjake”, dodao je Kulanić.
Prisutnima se obratio i Mirsad Mujić, direktor JP BH Pošte, sponzora ovog dokumentarnog filma te ukazao na njegov značaj. „Kreiranje toposa kolektivnog pamćenja, različitih oblika za čuvanje kolektivne memorije potreba je i nužda koja izviruje iz potrebe i unuždi očuvanja ljudskosti, dobrote i dostojanstva, slobode, života sa svime što ono može i mora značiti“, naglasio je direktor Mujić.
Predsjednik UO Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari Ševket Hafizović istakao je značajnu ulogu Memorijalnog centra i rad kojim se bave te se osvrnuo na važnu studiju Hikmeta Karčića o religijskom životu i elitocidu u kojem su ubijani imami. Između ostalog, poručio je koliko je važno da učimo iz historije devedesetih godina.
Svjedočanstvo vjere, života i razmjera genocida
U objavljenoj studiji Hikmeta Karčića, između ostalog, naglašen je doprinos imama u odbrani Bosne i Hercegovine. Karčić je podsjetio da su u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijena 102 lica iz Islamske zajednice: 6 glavnih imama, 61 imam, 1 muallima, 4 profesora, 1 studentica Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, 15 učenika Gazi Husrev-begove medrese, 1 mujezin, 3 svršenika Gazi Husrev-begove medrese, 5 penzionisanih imama i 5 službenika zaposlenih u institucijama Islamske zajednice, što obuhvata i broj od 29 imama s područja Srebrenice i okoline.
“Iz svega navedenog može se zaključiti da su vjerski lideri bili dio ciljne grupe koju je trebalo eliminirati. S obzirom na to da je autoritet i ugled vjerskih poglavara u bošnjačkom narodu velik, a i jako dobro poznat i zločincima, ne čudi da su zločinci u logorima i svuda gdje su imali priliku za posebno zlostavljanje, ciljano tražili ugledne Bošnjake, a među njima i imame”, zaključuje Karčić.
Tema religijskog života u enklavi Srebrenica dodatno je intenzivirana 2019. godine prilikom istraživanja i objavljivanja teksta pod naslovom “Tragom jednog videosnimka: Vjerski život u UN ‘Sigurna zona' Srebrenica 1992-95, autora Hikmeta Karčića, Emraha Đozića i Resula Alića. Rad je objavljen u Novom Muallimu.
Riječ je o radu nastalom nakon što se na društvenim mrežama pojavio videosnimak održavanja svečanosti hatma-dove u Čaršijskoj džamiji u Srebrenici, 23. aprila 1995., godine, u džamiji u kojoj je svoju imamsku misiju obavljao Mevludin-ef. Hrnjić, glavni protagonist dokumentarnog filma U sjeni minareta.
Spomenuti snimak iz aprila 1995. predstavlja svjedočanstvo o organiziranosti religijskog života u Srebrenici u to vrijeme te običaje i nastojanja da se očuva tradicija i u takvim uslovima. Također, kako su autori naglasili, snimak pokazuje i razmjere počinjenog genocida s obzirom da većina muškaraca sa snimka nije preživjela juli 1995. godine.