Džematlije u Džepima obnovile džamiju
Obnova džamije finansirana ličnim sredstvima mještana te dobrovoljnim akcijama članova džematskog odbora i džematlija
Džamija u džematu Džepi izgrađena je davne 1969. godine. Džematski odbor obuhvata sela Džepi i Vrdolje koji djeluju pri Medžlisu Islamske zajednice Konjic. Kroz dugogodišnje postojanje džamija u Džepima je zadržala autentičan izgled, a nalazi se u centralnom dijelu sela. Uz samu džamiju je seosko mezarje ograđeno željeznom ogradom zelene boje koja se stapa sa zelenilom prirode.
Džematlije Džepa i Vrdolja decenijama obavljaju namaz u svojoj džamiji kao i mnogi koje put nanese da baš u ovoj džamiji obave namaz i u dovama se mole Allahu, dž.š. Generacije polaznika mektepske škole stekli su naobrazbu upravo u džamiji u Džepima. Džamija je mijenjala imame, ali nikad nije prestajala s radom, pa čak ni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Bošnjačk narod je
uvijek veliku pažnju posvećivao izgledu džamije i uređenju mezaristana. Tako su i Bošnjaci džemata Džepi godinama održavali seosku džamiju i čuvali je od propadanja i vremena. Džepska džamija je svojim izgledom i položajem oduvijek mamila poglede mnogobrojnih prolaznika koje put navede ka obroncima Bjelašnice, Visočice i Treskavice.
Na inicijativu Džematskog odbora, te uz saglasnost i podršku džematlija Džepa, 2019. godine otpočela je rekonstrukcija džamije. Zahvaljući finansijskim sredstvima džematlija, kao i donatorskim učešćem pojedinaca, te nemjerljivoj podršci načelnika Općine Konjic Osmana Ćatića, džamija u Džepima zasijala je punim sjajem. Tokom dvoipogodišnje rekonstrukcije džematlije su vrijedno i predano radile na obnovi džamije koja po svom izgledu može da se usporedi s mnogim bosanskohercegovačkim džamijama.
Posebno treba naglasiti da je obnova džamije finansirana ličnim sredstvima mještana te dobrovoljnim akcijama članova džematskog odbora i džematlija.
Ovaj poduhvat je zaista mjerilo da čovjek s hairli nijetom i čvrstim zalaganjem može ostaviti djela trajne vrijednosti. U povodu otvaranja obnovljene džamije, džematski odbor u Džepima organizovao je učenje mevluda u džamiji. Prigodni program predvodio je Đemo-efendija Delić, imam džamije a džematlijama se obratio Refik-efendija Delić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Konjic.
Redžo-ef. Muhibić iz Konjica je penzionisan sa 43 i po godine radnog staža. Uz imamsku misiju on je osam godina bio predsjednik, 28 godina sekretar i četiri godine v.d. glavnog imama Medžlisa Islamske zaajednice Konjic. U jednom mandatu bio je i član Sabora Islamske zajednice za područje MIZ Konjic, MIZ Prozor i MIZ Jablanica.
Redžo-ef. Muhibić spada među imame koji su skrušeno i nenametljivo obavljali povjerene im zadatke. U zasluženu penziju otišao je nakon 43 i po godine radnoga staža. Otišao je u penziju, ali nije i u - mirovinu. I dalje je aktivan. Honorarni je hatib u džematu Repovci i Tuhobić. Naizmjenično predvodi džumu u ova dva mjesta i obavlja dženaze. O svom misijkom radu kazat će:
„Ja sam 1. 2. 1975. započeo službu imama u Gornjim Gnojnicama (Podveležje) Odbor (Medžlis) IZ Mostar. Tu sam se zadržao 5 godina i 3 mjeseca. Potom sam, tačnije 30. 4. 1980., prešao na područje Odbora Konjic, u džemat kojeg su činila sela Ibbar, Čelebići i Orahovica. Ovdje sam se zadržao punih 9 godina. Na izborima koji su održani 31. 12. 1983. godine izabran sam za predsjednika OIZ Konjic. Ovu funkciju sam obavljao volonterski, uz imamske dužnosti. Te godine, na općim izborima u Islamskoj zajednici, izabran sam i za člana Sabora Islamske zaednice za područje Konjica, Jablanice i Prozora. Bilo je mnogo posla. Među najzahtjevnije poslove u tom periodu bila je restauracija Repovačke džamije. Bila je prilično devastirana. Pedesetak godina nije služila svojoj namjeni. Oko nje je bila stočna pijaca. Uspjeli smo dobiti papire za njenu rekonstrukciju. Istina, u početku su nas u općinskim strukturama odbili, a na našu žalbu višim organima na nivou Republike dobili smo potrebnu papirologiju. Uoči Dana vakifa, 1986., organizovali smo prvu akciju na ovom
objektu. Na akciji je bilo oko 90 ljudi. Rekonstrukcija je završena 1990. Tada je i otvorena. Prvi imam poslije njene rekonstrukcije bio je rahmetli Besim-ef. Ćanić. Prilikom otpočinjanja imamske službe, na ovom prostoru zatekao sam aktivnih 23 džemata, i to: Jasenik - imam Ahmed ef. Ćosić, Džanići- Mehmed ef. Radmanić, Parsovići - Adem ef. Mujala, Podhum Mustafa ef. Mujala, Kruščića - Mesud ef. Ćosić, Studenčica - Osman ef. Memić, Gorani - Adem ef. Ćosić, Seonica - Ahmed ef. Buturović, Lisičići - Salko ef. Halilović, Tuhobić - Repovci - Ibrahim ef. Hadžiosmanović, Šunji - Mustafa ef. Bešlić, Džepi - Vehbija ef. Radmanić, Čuhovići - Ahmed ef. Bandić, Lukomir – Avdo ef. Bandić, Bjelimići – Zejnil ef. Biber, Glavatičevo – Salko ef. Ćesir, Grušča – Salko ef. Fišić, Tekijska džamija - Muhamed ef. Sofo, Čaršijska džamija – Ahmed ef. Zatega, Vardačka džamija – Smajo ef. Prevljak, Ostrožac – Semin ef. Lepara, Homolje – Šaban ef. Alić. “
Izgrađeno dvadeset novih džamija
Kad se prisjeća vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu Redžo-efendija podvlači da su mnogi vjerski objekti devastirani, a potpuno su uništene džamije u Glavatičevu, na Studenčici i Hotovlju. Nakon rata uspješno su obnovljene sve džamije. Decidno je pobrojao sve nove džamije: „Najveći projekat koji je urađen u tom vremenu je Gradska džamija u Konjicu.
Godine 2007. Medžlis je donio odluku da se izgradi Gradska džamija na desnoj obali Neretve. Otvorena je 2016. godine. Tada sam bio vršilac dužnosti glavnog imam i sekretar. U gradu Konjicu nekad je bilo 8 džamija, po četiri na obje obale Neretve. Na desnoj obali je uspravna ostala samo Repovačka džamija. Izgradili smo nove džamije u 21 džematu: Glavatičevo, Bijela, Spiljani, Džajići, Hotovlje, Ljuta, Gornje Polje, Galjevo, Gradska džamija, Brđani, Zukići, Kralupi, Treboje, Nevizdraci, Gradac, Buturović Polje, Parsovići, Studenčica, Ribići, Čelebići i Donje Selo. Mesdžide smo pretvorili u džamije u slijedećim mjestima – džematima: Brđani, Zukići, Kralupi, Homolje, Dubočani, Nevizdraci, Treboje, Gradac i Ribići. Došlo je do usitnjavanje džemata. Dobili smo nove džemate kao što su: Čelebići, Glavičine, Ribići, Grabovci, Nevizdraci, Donje Selo. Kad sam se penzionisao na području Medžlisa bilo je 45 džamija, preko 20 mesdžida. Oživjeli smo vakuf. Provedena je jedinstvena članarina na području Medžlisa.“
Tri decenije bio dopisnik Preporoda
Na pitanje kad mu je, u bogatoj imamskoj karijeri, bilo ponajteže, Redžo efendija je kazao: „Najteže mi je bilo kad je došlo do blokiranja računa Medžlisa zbog problema u Tidžari. Imami su ostali bez primanja. Upomoć su nam pristigli viši organi IZ na čelu sa Rijasetom.“
Razgovarali smo i o njegovom saradničkom angažmanu sa Preporodom. „Nekoliko decenija slao sam radove u Preporod. Najviše motivacije za pisanje davala su mi djela naših starijih imama koji su bili na zalasku karijere. Oni su čitav svoj život utkali u Islamsku zajednicu. Bili su vrlo plemeniti ljudi. O mnogima sam pisao i kad su preselili na Ahiret.“
Sa pijetetom govori i o mlađim kolegama koji još rade. Kaže da imaju respekta prema starijim, penzionisanim imamima. Susret generacija je odličan. Saradnja veoma dobra.
Rado se prisjeća glavnih imama koji su obnašali dužnost u MIZ Konjic. „Za vrijeme moje službe u Konjicu dužnosti glavnih imama obnašali su rahmetli Safet-ef. Karaman (imam šehid), Mustafa-ef. Prljača (danas portparol Rijaseta), Razim-ef. Čolić (direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu), pa Nezim-ef. Halilović.“
Za svoj dugogodšnji rad dobio je više priznanja, a jedno od njih bilo je za nesebičan trud i posvećenost poslovima tokom obavljanja funkcije vršioca dužnosti glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Konjic, koje mu je uručio muftija mostarski Salem-ef. Dedović.
Kažimo na kraju da je Redžo-ef. Muhibić rođen 17. 4. 1952. godine u Hasanovićima kod Konjica. Osnovnu školu završio je u Konjicu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Uz rad završio je i Pravni fakultet. Penzionisan je 30. 4. 2018. godine.