Lina Meruane Postati Palestinkom
PREPORUKA ZA ČITANJE
Lina Meruane (1970.) je čileanska spisateljica, novinarka i profesorica. Rođena je u Santiagu de Chile, palestinskih je i talijanskih korijena. Na književnoj sceni pojavljuje se 1997. knjigom kratkih priča Las infantas (Djevojčice), koja je zapela za oko i slavnom Robertu Bolañu. Nakon toga piše romane, a pogotovo joj je plodno razdoblje doktorskog studija književnosti u New Yorku, gdje kao dobitnica dviju poznatih stipendija piše romane Fruta podrida (Trulo voće, 2007) i Sangre en el ojo (Krv u oku, 2012). Godine 2011. dobila je nagradu Anna Seghers, a sljedeće godine nagradu Sor Juana Inés de la Cruz. Osnovala je nezavisnu izdavačku kuću Brutas Editoras. Drži predavanja o latinskoameričkoj kulturi i književnosti, kao i ona iz kreativnog pisanja, na Sveučilištu New York. Autorica je i pet esejističkih naslova, među kojima treba spomenuti njezinu ukoričenu doktorsku tezu Viajes virales: la crisis del contagio global en la escritura del sida (Virusna putovanja: kriza globalne zaraze u pisanju o sidi, 2012), Volverse Palestina (Postati Palestinom, 2013), Contra los hijos (Protiv djece, 2014), Palestina por ejemplo (Palestina kao primjer, 2018). Osim spomenutih dobitnica je još triju važnih nagrada za svoj književni rad.
U jednom odlomku ove bolne i intimne knjige Lina Meruane podsjeća na to da neki od Palestinaca protjeranih sa svoje zemlje nakon Arapsko-izraelskog rata 1948. godine još uvijek imaju ključeve svojih kuća, koje su uništene i ne postoje već desetljećima. Ti ključevi, zasigurno zahrđali, simbol su identiteta koji oni ne žele izgubiti.
Postati Palestinkom taj je ključ, ključ kojim Meruane, koja je rođena (1970) i odrasla u Čileu, a živi u New Yorku, pokušava otvoriti vlastito palestinsko sjećanje. Postati Palestinkom nije ni knjiga obiteljskih uspomena, ni kronika, ni društvenopolitički esej: to je izvrsna bilježnica razmišljanja, sjećanja i čitanja o zemlji svojih predaka što ih autorica započinje u trenutku kad se, u već zrelim godinama, pojavi mogućnost povratka u zemlju u kojoj nikada nije bila, u zemlju iz koje su njezini baka i djed otišli u potrazi za drugim životom. Prvo ispituje oca i tete, prateći nit obiteljske povijesti. Zatim čita, istražuje i raspravlja o tome. I na kraju putuje u Palestinu te upoznaje njezin krajolik. Povratak na mjesto na kojem nikada prije niste bili: taj upečatljivi paradoks jedan je od temelja knjige koja istražuje razloge zašto se ljudska bića, mimo svake logike, uvijek drže tradicije i instinkta. Postati Palestinkom govori dakle o labirintu identiteta, ali i o svim onim opetovanim pitanjima koja su stalno na karti sukoba. O zastrašujućoj sramotnosti Židova koji na pročeljima kuća u Hebronu ispisuju: Arape u plinske komore. O iracionalnosti političkih argumenata i o ekstravagantnim uvjerenjima koja se stječu kad se netko nađe unutar meteža. O bijedi, okrutnosti, poniženju. I o jeziku.