Identitet svakog naroda prvenstveno je u njegovoj kulturi
Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“
Upovodu obilježavanja 119. godišnjice rada i postojanja Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“razgovarali smo s prof. dr. Sanjinom Kodrićem, predsjednikom ove naše temeljne nacionalne kulturne organizacije. O tome šta, zapravo, radi BZK „Preporod“u našem vremenu i koja su njegova najznačajnija postignuća dr. Kodrić nam odgovara:
KODRIĆ: BZK „Preporod“najstarija je i temeljna organizacija kulture Bošnjaka, s tradicijom od 1903. godine, kad je osnovan pod imenom društva „Gajret“, koje je, uz društvo „Narodna uzdanica“iz 1924. godine i neka druga manja društva, jedna od preteča i pravnih prethodnika današnjeg „Preporoda“. Odnosno, de facto, BZK „Preporod“bošnjačka je kulturna matica i u tom smislu ekvivalentan je npr. Matici hrvatskoj ili Matici srpskoj u hrvatskoj ili srpskoj kulturi. A kao takav, „Preporod“radi isto ono što rade i slične organizacije kulture kod drugih naroda, te je suština rada BZK „Preporod“razvoj i afirmacija kulture i identiteta Bošnjaka kao naroda, uz puno uvažavanje multietničkog i interkulturnog karaktera bosanskohercegovačkog društva. Pritom, BZK „Preporod“djeluje u najmanje tri ključne oblasti u ovom smislu: kulturna baština, njezino očuvanje i savremeno vrednovanje i predstavljanje, savremene kulturne prakse ili tzv. „živa kultura“u svim vidovima te naučnoistraživački rad u oblasti kulture i identiteta Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. To je zadaća i Direkcije u Sarajevu, ali i šezdesetak „Preporodovih“podružnica širom Bosne i Hercegovine, kao i u domovinskim zemljama i dijaspori, pri čemu se, uz druge organizacijske jedinice specijalizirane za pojedine oblasti kulture, naučnoistraživačkim radom posebno bavi Institut za bošnjačke studije BZK „Preporod“, koji je osnovan 1991. godine upravo s ciljem naučnoistraživačkog rada u oblasti kulture i identiteta Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Sve u svemu, BZK „Preporod“velika je i složena organizacija, tako da nikako nije moguće jednim pogledom ili jednim kratkim odgovorom obuhvatiti sve ono što „Preporod“kao cjelina radi, pa čak ni ono što su najvažnija postignuća u nekom vremenu. No, tek ilustracije radi, istaknuo bih to da je
„Preporod“imao vrlo važnu ulogu u obnovi i afirmaciji narodnog imena Bošnjak tokom devedesetih godina 20. st., kao i da je realizirao brojne projekte koji su bili i ostali od fundamentalne važnosti za razvoj kulturnog i narodnog identiteta Bošnjaka. Tako, npr., još 1996. godine „Preporod“je objavio prvi bosanski pravopis i time započeo savremenu standardizaciju te domaću i međunarodnu institucionalizaciju bosanskog jezika kao takvog. Isto tako, 1997. godine „Preporod“je objavio i prvu historiju Bošnjaka, dakle prvi cjeloviti opis povijesti bošnjačkog naroda, a od 1995. godine objavljuje i kapitalnu ediciju Bošnjačka književnost u 100 knjiga, najveći reprezentativni izbor iz historije bošnjačkog književnog stvaranja od srednjeg vijeka pa nadalje, sve do savremenog trenutka...
Kulturne i identitetske potrebe
Uza sve ranije započete i veći broj novopokrenutih projekata, jedan od naših važnijih projekata u ovom trenutku jeste i novi bosanski pravopis, koji radimo u saradnji s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu, a kojim namjeravamo stabilizirati i dokraja institucionalno definirati normu bosanskog jezika, što će pratiti i različiti digitalni i online alati u skladu s aktuelnim tehnološkim mogućnostima i potrebama.
Nemoguće je, dakle, ni taksativno, u pukom pregledu ili spominjanju, navesti sve ono što je BZK „Preporod“uradio u našem vremenu ili što radi danas, čak ni na razini Direkcije u Sarajevu, a pogotovo nije moguće ukratko predstaviti sve ono što rade brojne naše podružnice, koje su u nekim lokalnim zajednicama stožer kulturnog života tih sredina, i to ne samo među Bošnjacima. U najkraćem, BZK „Preporod“nastoji se baviti svim onim što je složena kultura i identitet Bošnjaka kao naroda, svim onim što su naše kulturne i identitetske potrebe te svim onim što nas oblikuje u moderan evropski narod sposoban da se dalje razvija i osigura sebi izvjesniju budućnost. I sve to radimo uprkos objektivno vrlo nezavidnom statusnom i finansijskom položaju BZK „Preporod“, koji se u suštini i dalje bori za svoj opstanak, za puko preživljavanje, a kako Bošnjaci ne bi ponovo ostali bez svoje kulturne matice, kako se to već desilo 1949. godine, istina iz nekih drugih razloga, tj. kad su komunističke vlasti zabranile rad tadašnjeg Kulturnog društva Muslimana „Preporod“i oduzele svu njegovu brojnu i bogatu imovinu širom Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije.
Planovi i projekti zavise od sistemske društvene podrške
Uz ono što je urađeno, sigurno ima i puno planova, a planovi su, dakako, jedno, a mogućnosti drugo. Ovo tim prije što su finansiranja kulture kod nas izuzetno mala i nedostatna?
KODRIĆ: Da, naravno, uza sve ono što se dosad uradilo i što se trenutno radi u BZK „Preporod“, puno je i planova, ali i nasušnih potreba, tim prije što Bošnjaci moraju mnogo toga važnog sustići ili nadoknaditi budući da dugo vremena nisu imali mogućnosti i prilika da se slobodno i neometano razvijaju kao narod, odnosno da razvijaju svoju vlastitu kulturu i vlastiti identitet. Identitet svakog naroda prvenstveno je u njegovoj (najšire shvaćenoj) kulturi, i zato je BZK „Preporod“egzistencijalno važna potreba Bošnjaka, baš onako kako je to slučaj i s kulturnim maticama drugih naroda. BZK „Preporod“svjestan je ove svoje društvene uloge, ali – što posebno naglašavam – i umnogome ograničen da je ostvaruje onako kako bismo mi to željeli i kako je to, uostalom, nužno. S ovim u vezi naročito ističem da još uvijek ne postoji sistemsko rješenje za finansiranje rada i djelovanja BZK „Preporod“i da, praktično, „Preporod“zavisi od razumijevanja ili nerazumijevanja onog što ova temeljna bošnjačka organizacija kulture jeste, da je u nemalom broju slučajeva degradiran i ponižen i sputan u svojem radu i djelovanju, odnosno da se – kako sam napomenuo – još uvijek bori za svoje institucionalno preživljavanje, a da ne spominjem i problem imovine koja je „Preporodu“oduzeta 1949. godine i koja mu sve ove godine nije ni minimalnim dijelom vraćena...
Brojni su, dakle, problemi koji doslovno muče BZK „Preporod“, toliki da mi je istinski mučno o tome govoriti (mada moram i na tome insistiram!), ali ohrabruju pomaci koji se u ovom smislu dešavaju u posljednje vrijeme, a posebno iskazana spremnost donosilaca odluka da se konačno riješi status i način finansiranja rada i djelovanja BZK „Preporod“, naravno zajedno s drugim temeljnim organizacijama kulture naroda Bosne i Hercegovine. To je prijeka potreba ne samo BZK „Preporod“već i Bošnjaka kao naroda uopće, ali i Bosne i Hercegovine kao društva i države u cijelosti, da ne spominjem da je to u konačnici i civilizacijska obaveza...
Sljedeće godine BZK „Preporod“obilježava 120 godina svoga rada i postojanja. Kakvi su planovi i šta očekujete?
KODRIĆ: Kako rekosmo, planova, ali i potreba je puno, a puno je i naše spremnosti i htijenja da ih realiziramo. No, temeljno očekivanje, ili naša najdublja nada, jeste to da će se do 120. godišnjice osnivanja BZK „Preporod“napokon riješiti problem njegova statusa i finansiranja njegova rada i djelovanja jer bez toga svi drugi planovi su upitni, a opstanak „Preporoda“na duže staze je, najblaže rečeno, neizvjestan. Najstarija i temeljna organizacija kulture jednog naroda ne može opstajati i raditi „na mišiće“, na pukom entuzijazmu i idealima pojedinaca, i zato bi naš zajednički društveni imperativ moralo biti konačno rješavanje problema BZK „Preporod“!
- kazuje dr. Kodrić ističući da je zato BZK „Preporod“egzistencijalno važna potreba Bošnjaka, baš onako kako je to slučaj i s kulturnim maticama drugih naroda