Ahi Evran Veli Kiršehir džamija je nagrada olovskom čovjeku
MIZ Olovo
Dugo čekana izgradnja i osposobljavanje Ahi Evran Veli Kiršehir džamije u gradskoj jezgri Olova privode se kraju. Olovoljani i Olovljanke će već prvi teravih-namaz predstojećeg ramazana klanjati u njoj. U momentu kada ovaj prilog bude čitan u Preporodu 1. aprila, završavat će se posljednje pripreme za radno otvorenje ove džamije.
Proteklih mjeseci intenzivirani su radovi na završetku izgradnje Ahi Evran Veli Kiršehir džamije u centru Olovu. Nakon nekoliko godina čekanja muslimane i muslimanke grada Olova dočekala je vijest da će Medžlis Olovo otvoriti vrata ove džamije pred nastupajući ramazan. Radno otvorenje najavljeno je u petak, 1. aprila kada će biti obavljen prvi teravih-namaz. Najavljene su i dnevne aktivnosti tokom cijelog ramazana. U narednom periodu će se nastaviti i ostali potrebni radovi kako bi se spremno dočekalo svečano otvorenje ove džamije najavljeno za septembar ove godine.
Džamija potiče – svima je stalo
Dva dana pred nastupajući mjesec ramazan Preporod je u srijedu, 30. marta u poslijepodnevnim satima posjetio Ahi Evran Veli Kiršehir džamiju i pri tome razgovarao s glavnim imamom MIZ Olovo Esad-ef. Pepićem u radnoj atmosferi. S obzirom da su mediji Islamske zajednice već ranije izvještavali o toku izgradnje ove džamije, glavni imam nas je ukratko upoznao sa preostalim radovima koji će biti izvršeni ne bi li se džamija nesmetano bila otvorena prvu ramazansku noć. Čekalo ih je postavljanje prostirke, ugradnja ozvučenja, postavljanje lustera i drugi neophodni radovi. Stoga se i muški i ženski dio džemata u predramazanskim danima dodatno angažovao u uređenju i čišćenju džamije, pored redovnih radova, kako nas je upoznao glavni imam. Osim toga, konstantno učestvuju u osiguravanju kvalitetnih dnevnih uslova radnicima koji obavljaju redovne poslove na izgradnji i opremanju džamije, kao što je spremanje obroka. S obzirom na dužu pauzu u toku izgradnje, nakon incicijalnih finansijskih ulaganja turske općine Kiršehir, nastavak izgradnje je bio moguć zahvaljujući pomoći Diyanet Vakufa, ali, svakako, i dodatnim ulaganjima Medžlisa uz druge vrste priloga. Projekat izgradnje dosegao je brojku od 1,4 miliona KM.
Radilo se bez prestanka, i na minusima
Glavni imam Pepić nas je podsjetio na tok izgradnje džamije, koja je započela 3. novembra 2017., a prekinuta 30. marta 2019., godine, nakon promjene vlasti u Kiršehiru. „Sretna okolnost je bila da je UNESCO prošlu, 2021. godinu, proglasio godinom Ahi Evrana, Hadži Bektaša i Yunus Emrea, nakon čega je predsjednik Turske Recep T. Erdogan proglasio u Turskoj godinu ovih ličnosti posebno naglasivši ime Ahi Evran Velija. On je značajniji u tom organizacionom smislu, jer je on prvi zagovarao ideju da se stvara nova država, jer je seldžučka već bila na umoru. Kasnije je to Hadži Bektaš zagovarao, Yunus Emre o tome pisao. Drago mi je da je i Preporod o tome pisao. I ti tekstovi su doprinijeli lakšem lobiranju i ubjeđivanju da se ovo završi. To je, ustvari, bio jedan momenat koji smo uspjeli iskoristiti“, kazao nam je glavni imam Pepić.
„Nama treba džamija za ramazan“, prenosi nam glavni imam riječi kojima je nastojao potaknuti ulagače da se radovi nastave i ubrzaju. Potom su sredstva odobrena. „Od 3. decembra radilo se bez prestanka. Radilo se i na minusima“, kazao nam je on. A i sam je, kako kaže i kako smo ga zatekli, prionuo na posao uz građevinske radnike. Uz samu džamiju uporedo se dovršava i gradnja popratnog objekta namijenjenog administrativnim poslovima Medžlisa. Uz mušku i žensku abdesthanu, mokri čvor, kancelarije, planirano je i uređenje musafirhane i drugih porebnih i svrhovitih prostorija.
Dostojanstvo i ljubav olovskog čovjeka
Ahi Evran Veli je bio seldžučki alim, koji je formirao zanatsko bratstvo. Efendija Pepić upravo u ličnosti i djelu Ahi Evran Velija u pogledu njegovih ideja pronalazi simboliku između izgradnje ove džamije u gradu Olovu, baš po nazivu koji će nositi, što je on i ranije isticao inspirisan likom Ahi Evrana.
„Ovo je, prije svega, nagrada olovskom čovjeku. To su ljudi kojima je sve porušeno, oni su prolazili pored crkve i išli na liniju. Ja se tim ljudima divim“, naglasio je glavni imam ispričavši nam kako su muslimani u Olovu čuvali svoje dostojanstvo čuvajući bogomolje pripadnika drugih religija.
„Drugo, ova džamija je potreba“, kaže on dodavši da je ova džamija već sada uljepšala Olovo. „Kada govorimo o ovoj džamiji, onda je riječ o ljubavi olovskog čovjeka. Ljudi u Olovu su napravili četrdeset vjerskih objekata. Svako selo ima svoju džamiju. To je njihova ljubav prema vjeri“.
Radost u Olovu, radost u Bosni
Edib Kopić, radnik na izgradnji džamije i džematlija već je u mnogome vezan za ovu džamiju. Slaže se glavnim imamom da je ovo nagrada za olovskog čovjeka, koji je odbranio Olovo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Također, ističe koliko će praktično ova džamija ljudima služiti.
“U Olovu je trebala džamija domaćem stanovništvu, ali i putnicima”, smatra Edib. Posebno je naglasio koliko će ova džamija značiti u animiranju omladine. Iako je, kako kaže, u početku bilo skeptika, nakon određenog perioda promjenili su mišljenje. “Sada ljudi dolaze, raspituju se, interesuju se”, zaključuje Edib.
Kao.posebno značajnu okolnost ističe angažman glavnog imama u organizaciji rada, čemu doprinosi njegovo poznavanje ljudi i stuacije u Olovu. Kako nam naglašava, s obzirom da je aktivno angažovan oko organizacije poslova izgradnje, odaziv ljudi na akcije uređenja džamije je veliki.
Izgradnja Ahi Evran Veli Kiršehir džamija u Olovu već je u mnogome motivisala i inspirisala Olovljane i Olovljanke. Atmosfera koju je potaknula izgradnja džamije uveliko podsjeća na živost i angažman ljudi širom Bosne i Hercegovine kada su se aktivno obnavljale porušene i gradile nove džamije. I danas, kako obnova, tako i izgradnja potvrđuju da je džamija mnogo više od sakralnog objekta. Prema viđenom i predstavljenom, džamija Ahi Evran Veli Kiršehir u Olovu, dugo čekana, potaknula je velike snage muslimanskog stanovništva ovog malog, ali čuvenog bosanskohercegovačkog grada. Vijest o radnom otvorenju ove džamije dolazi nam u doba kada pandemija još uvijek traje, a otvorenje džamija bila je rijetka pojava u ovom periodu. Stoga će njeno otvorenje, i radno i svečano, biti radost muslimana i muslimanki širom Bosne i Hercegovine.