Predstavljen Izvještaj o kršenju prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini u 2021.

Sarajevo

Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u četvrtak, 30. marta ove godine, predstavila je Izvještaj o registriranim slučajevima kršenja prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini u 2021. godini.

Ovogodišnji Izvještaj je predstavio predsjednik Komisije muftija Remzija-ef. Pitić na press konferenciji održanoj u Studentskom centru IZ u BiH u Sarajevu.

Izvještaj sadrži registrirane slučajeve krešenja vjerskih prava u 2021. godini, ali i, kako je navedeno u uvodu, određene smjernice, preporuke i pozitivne primjere ostvarivanja vjerskih prava u društvu. Uz slučajeve koje je registrirala i razmatrala Komisija Rijaseta u Izvještaju su predstavljeni i slučajevi kršenja vjerskih prava zabilježenih u medijima.U 2021. godini Komisija je zaprimila i razmatrala ukupno 9 prijava kršenja prava na slobodu vjere ili uvjerenja, odnosno skrnavljenja imovine Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Pored toga, Izvještaj donosi i 22 slučaja zabilježena u štampi, online medijima i na društvenim mrežama, a riječ je o srkrnavljenju džamija, mezarja i drugih objekata IZ u BiH, fizičkim i verbalnim napadima, govoru mržnje, diskriminaciji i islamofobičnim izjavama političara. Naglašeno je da, uprkos tome što u Bosni i Hercegovini postoji zakonska osnova za zaštitu prava na slobodu vjere ili uvjerenja i diskriminacije na osnovu vjere ili uvjerenja, u primjeni zakonskih propisa. To je slučaj „često zbog njihove neusklađenosti ili različite organizacione strukture državne organizacije i njenog ustrojstva, zatim zbog nedovoljne edukacije o načinima i mehanizmima ostvarivanja zaštite vjerskih prava, nepoznavanja zakonskih mogućnosti, te izostanka akomodacije vjere u posebnim regulatornim okruženjima, kao što je npr. radno mjesto“, navodi se u Izvještaju. Posebno je istaknuto pitanje vjerskih simbola i ikonografije Srpske pravoslavne crkve u javnim ustanovma u manjem bosanskohercegovačkom entitetu RS, što je kako se navodi, u suprotnosti principima odvojenosti države i religije i jednakosti religijskih zajednica i crkava. Između ostalog, uz spomenute primjere ukazano je i na to da veliki broj gradova i općina u RS proslavljaju pravoslavni praznik kao dan grada ili općine.

„Komisija smatra da sekularna država ima obavezu zaštititi svakog pojedinca od diskriminacije i indoktrinacije, a naročito diskriminacije po osnovu vjere i vjerskog uvjerenja, dok javna vlast i institucije moraju biti odraz vjerske, kulturne i nacionalne raznolikosti društvene zajednice“, kazano je u Izvještaju.

Također, istaknut je i problem diskriminacije muslimanske djece u osnovnim i srednjim školama u RS-u u kojima im je uskraćeno pravo imenovanja vlastitog jezika njegovim imenom. Pored toga, ukazano je i na problem stigmazizacije, širenja mržnje i svođenja identiteta bošnjačkog naroda na identitet vjersku skupinu koje vrši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik. Komisija je još jednom podsjetila da država diskriminira Islamsku zajednicu u BiH usljed nemogućnosti potpisivanja Ugovora s državom kao što je država potpisala s druge dvije velike tradicionalne religijske zajednice.

Uz ostalo, Komisija je podsjetila i na to da, usljed nedostatka zakona o restituciji, „još uvijek većina vakufske imovine, koju je bivša Jugoslavija nacionalizirala, nije vraćena Islamskoj zajednici, iako se Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica daje vjerskim zajednicama pravo na restituciju eksproprirane imovine u čitavoj zemlji `u skladu sa zakonom’.“Dodatno tome, ukazano je i na slučaj da su pojedine općine ili vlasti raspolagale vakufskom imovinom naslijeđenom kao nacionaliziranom, iako je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i Zakon o stvarnim pravima FBiH to zabranio.

Predsjednik Komisije muftija Pitić istakao je i pomak Komisije u ohrabrivanju ljudi da prijave slučajeve kršenja slobode vjere. Također, osvrnuo se i na općedruštvenu pojavu navikavanja na kršenje prava. Tome u prilog je naveo slučajeve rušenja džamija u toku agresije, jer ni na jednom sudu u Bosni i Hercegovini to nije razmatrano, uprkos razmjerima takvog zločina.

Pored ostalog, istakao je da policija, u kontekstu slučajeva kršenja vjerskih prava, uglavnom svoj dio posla obavlja regularno, pa i saradnja s policijom iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS je dobra. Problemi nastaju pri tužilaštvima.

Izvještaj Komisije za 2021. godinu u narednom periodu će biti dostupan i na zvaničnoj web stranici IZ u BiH u elektronskom formatu.