Pravedan, dostojanstven i izvrstan
Cijenjena porodico rahm. prof. dr. Fikreta Karčića, uvaženi rektore,poštovani nastavnici, saradnici, studenti,dragi prijatelji i gosti,teško je u nekoliko minuta iskazati sve ono što su snažna, nenametljiva duhovnost, moralni integritet, intelektualna snaga i kontinuirani rad od skoro pet decenija prof. dr. Fikreta Karčića iznjedrili i podarili kako nama, njegovim savremenicima, tako i budućim generacijama, zato mi dopustite da se ograničim na samo nekoliko detalja koji su u vezi s djelovanjem profesora na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Islamski teološki fakultet, kako se prvobitno zvao, počeo je s radom 1977. godine s vrlo oskudnim infrastrukturnim kapacitetima i krajnje neizvjesnom perspektivom. Među već tada renomirane muslimanske intelektualce: Hamdiju Ćemerlića, Huseina Đozu i Ahmeda Smajlovića, dolaze kao prvi asistenti Hilmo Neimarlija i Fikret Karčić.
Iako je, s obzirom na ostvareni odličan uspjeh i pokazani talent i potencijale u srednjoj školi i fakultetu, zbog čega je dobio i Zlatnu značku Univerziteta u Sarajevu, mogao birati i mnogo povoljnije opcije mladi Karčić je odabrao rad na Islamskom teološkom fakultetu i Islamskoj zajednici kojoj ostaje vjeran cijelog svog života.
Kroz sve razine obrazovanja prednjačio je u odnosu na svoje vršnjake, a u svim aktivnostima koje je pokretao ili koje su mu povjeravane pravio je iskorake i bio uzor svojim kolegama, često nedostižan.
Bio je izuzetan poznavalac šerijatskog prava, ali i ličnost koja ga je primjenjivala u svome životu na najbolji mogući način, što je posebno dolazilo do izražaja u njegovoj odgovornosti i istančanom osjećaju za mjeru. Zbog toga će biti angažiran u strateškim planiranjima razvoja islamskog obrazovanja, na podizanju kvaliteta službenog glasila Islamske zajednice Glasnik, uspješnijem organiziranju i djelovanju Rijaseta i Sabora Islamske zajednice, na izradi Ustava 1990. godine, kao i na zaštiti prava i pravičnosti angažmanom u Ustavnom sudu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Prof. dr. Fikret Karčić je unaprijedio akademsko izučavanje historije šerijatskog prava i nauku šerijatskog prava na Fakultetu islamskih nauka po uzoru na međunarodna kretanja u ovoj oblasti; pokrenuo je izučavanje religijskopravnih studija na Katedri za šerijatsko pravo (fikh) kroz uvođenje predmeta Religija i pravo i Komparativna religijska prava.
U periodu od 2002. do 2004. godine inicirao je pokretanje dvije važne aktivnosti koje će itekako utjecati na daljnji rad Fakulteta.
Bio je predsjednik Komisije koja je radila na temeljitoj reformi Nastavnog plana i programa čime su svi predmeti transformirani u jednosemestralne, uvedeni izborni predmeti i ECTS bodovi i na taj način je Fakultet počeo s primjenom bolonjskih principa obrazovanja i prije njihovog zvaničnog uvođenja na Univerzitetu u Sarajevu.
Na osnovu pozitivnog iskustva kojeg je donio s Međunarodnog islamskog univerziteta u Maleziji pokrenuo je program pod nazivom Diploma u islamskim naukama na bosanskom i engleskom jeziku. Program već sedamnaest godina pohađaju intelektualni znatiželjnici različitog interesa, kulturno-religijskog i obrazovnog zaleđa. Do sada su ga završile brojne javne ličnosti, strani i domaći novinari, inozemne diplomate, oficiri međunarodnih oružanih snaga i drugi zainteresirani za formalno islamsko obrazovanje. Ovaj studij je sasvim novo iskustvo u fakultetskoj ponudi u okviru bosanskohercegovačkog visokoškolskog obrazovnog prostora.
Dvadeset i šest prijatelja i kolega prof. dr. Fikreta Karčića napisali su njemu u čast, a u povodu obilježavanja četrdeset godina njegovog aktivnog naučnoistraživačkog i nastavničkog djelovanja monografiju Islamska pravna kultura u tranziciji: eseji u čast Fikreta Karčića. Ova monografija je objavljena u izdanju Centra za napredne studije u Sarajevu 2020. godine i u njoj se nalazi detaljna biografija i bibliografija dvije stotine i devetnaest naučnih i stručnih radova.
Prof. dr. Fikret Karčić je svojim radom i javnim angažmanom dao prepoznatljiv doprinos nauci, razvoju obrazovanja u Bosni i Hercegovini i institucionalnom jačanju Islamske zajednice. Na međunarodnom planu je afirmirao intelektualno naslijeđe Bosne i Hercegovine, posebno bosanskohercegovačku recepciju islama.
Široj akademskoj javnosti u Evropi promovirao je autentično bosansko razumijevanje islama i višestoljetno historijsko iskustvo bosanskih muslimana nudeći mogućnost da se o muslimanima i islamskim temama razgovara na osnovu lokalnog znanja i lokalnog historijskog iskustva; promovirao je međureligijski dijalog, međusobno uvažavanje i poštivanje vjerskih sloboda u Bosni i Hercegovini i inozemstvu; učestovao je na više projekata o odnosu sakralnog i sekularnog, o zbližavanju islama i Zapada, o tradiciji i modernizmu i reformi islamskog prava.
Zalagao se da muslimani izvršavaju svoje etičke obaveze u sekularnoj državi, koja može biti pravedna, demokratska i jednaka prema svim svojim građanima. Takvim naučnim istraživanjem pomogao je svojim sunarodnicima da odgovorno djeluju u pluralnom društvu sekularne Bosne i Hercegovine te dao doprinos integriranju muslimana u evropske zemlje kao zajednički dom svih građana.
Svojim radom na naučno-obrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini i izvan nje, u Turskoj, Maleziji, Norveškoj, Sjedinjenim Američkim Državama, svojim naučnoistraživačkim radovima, zapaženim izlaganjima i aktivnim učestvovanjem na brojnim međunarodnim naučnim konferencijama, vrhunskim ekspertizama za prestižna međunarodna tijela i organizacije, tihom, istrajnom borbom za pravdu i pravičnost, bez obzira na moć onih koji su mu se suprotstavljali, dostigao je razinu ličnosti
o kojoj su u najljepšem svjetlu, još za njegova života, planetarno govorila njegova djela.
Cijenio je vrijeme i ljude. Malo je intelektualaca koji su tako jezgrovito govorili i pisali na način da ne ostanu nedorečeni, a da im nijedna riječ ne bude viška. Kao studenti smo se oduševljavali s kojom lahkoćom predaje teme iz povijesti šerijatskog prava i kako ih čini tako zanimljivim. Uspijevao je u tome, jer su njegove riječi bile žive, aktualne i davale odgovore na naše pojedinačne, kolektivne, nacionalne i planetarne dileme i izazove. Kroz povijest nas je učio na tuđim greškama.
Prof. Karčić je svoju odgovornost prema vremenu i ljudima pokazivao i time što o drugima nikada nije govorio. Iznad svih nerazumijevanja, animoziteta i podjela se izdizao i ostajao častan i dostojanstven. I za razliku od mnogih drugih velikana koji ostvare zapažene rezultate u svome radu i kod kojih uz povećanje uspjeha rastu i negativne osobine kao što su arogantnost, egoizam ili bar zanemare sve druge, pa i svoju porodicu, jer sve smatraju manje vrijednim, prof. Karčić je bio krajnje jednostavan i nikoga nije zanemarivao. Zato je teško reći po čemu je bio veći: kao naučnik po objavljenim djelima i tekstovima, kao javna ličnost po društvenom angažmanu i djelovanju, kao pedagog po brojnim uspješnim studentima širom planete ili kao roditelj po svoja tri sina intelektualca koja postojano nastavljaju stazama svoga čestitog oca!
Tužni smo što smo se rastali s našim profesorom Fikretom Karčićem, ali smo sretni što smo ga imali i što nam je svojim načinom života pokazao da se i u ovim teškim vremenima može biti pravedan, dostojanstven i izvrstan!
Neka je Božiji rahmet njegovoj plemenitoj duši!