Sudski utvrđene činjenice bez mjesta u nastavnim planovima i programima
U povodu obilježavanja 30. godišnjice od početka opsade Sarajeva, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) predstavila je 6. aprila multimedijalnu stranicu Mjeseci opsade i Bazu podataka sudski utvrđenih činjenica.
“Svjedoci smo politizacije historije u BiH“, kazao je direktor BIRN-a BiH Denis Džidić napominjući da je to posebno izraženo u javnim nastupima političara i u planovima i programima u školama, zbog čega je razvoj multimedijalne baze sudski utvrđenih činjenica iznimno značajan za učenje o prošlosti.
Viša savjetnica za ljudska prava u Uredu rezidentne koordinatorice UN-a u BiH Agnes Picod je ocijenila da je Baza sudski utvrđenih činjenica na kojima radi BIRN BiH vrlo važno za sjećanje unutar BiH, ali i izvan granica. “Presude MKSJ-a doprinose procesu uspostavljanja istine i imaju esencijalnu ulogu”, kazala je Picod ističući da obrazovanje treba biti jedan od stubova i avenija kroz koje se pomirenje prožima. Naglasila je da i kada se spominju krivična djela počinjena na prostoru BiH, ne spominju se kao zločin protiv čovječnosti ili genocid, što bi u obrazovnom procesu trebalo raditi.
Saglasnost o jedinstvenom udžbeniku historije je bila potpisana 2006.
Administrativna podijeljenost obrazovnog sistema dodatno otežava proces jedinstvenog nastavnog plana i programa o novijoj historiji i sudski utvrđenim činjenicama rečeno je ovom prilikom, a na panelu priređenom ovim povodom prof. dr. Zijad Šehić, dr. Melisa Forić, Anisa Sučeska i Haris Rovčanin, te Nikola Vučić kao moderator, diskutirali su o tome zašto sudski utvrđene činjenice nemaju mjesta u nastavnim planovima i programima.
„Može se reći da je ovo političko pitanje“, kazao je u svom obraćanju prof. dr. Šehić, koji je u dva navrata bio i ekspert analitičar MKSJ-a. Podsjetio je na ranija nastojanja da se dođe do jedinstvenog udžbenika historije za cijelu BiH – na vrijeme od 2004. do 2006. kada je formirana Komisija za kreiranje sadržaja za ovaj udžbenik na čijem čelu je bio on. „Vijeće Evrope stavilo je Komisiji za izradu udžbenika historije u Bosni i Hercegovini kao prvu tačku da svaki učenik treba da stekne saznanje da je Bosna i Hercegovina njegova domovina“, kazao je prof. dr. Zijad Šehić
Komisija se sastojala, zadovoljavajući kriterije dejtonske etničke podjele BiH, od po šest profesora historije Bošnjaka, Srba i Hrvata, što je rezultiralo time da su trojica ministara obrazovanja 2006. potpisala dogovor prema kome je trebalo krenuti ka izradi zajedničkog udžbenika historije. Međutim kada je ovaj proces izrade udžbenika priveden kraju Francuska i Švicarska su ponudile da sa 10 miliona eura finansiraju izradu udžbenika i da se nastavi dalje raditi na njima.
Bila je to propuštena prilika za jedinstven udžbenik historije s lekcijama o novijoj historiji što je uveliko utjecalo na prenošenje politika koje su presuđene pred Haškim tribunalom na nove generacije. Tome su također uveliko doprinijele i „smjernice“OSCE-a o obrazovanju koje su bile jedna vrsta rampe za uvođenje lekcija o protekloj dvostrukoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu.
„Mislim da je to političko pitanje.“, kazao je prof. dr. Šehić uz napomenu da vrlo rijetko govorimo o ključnim pitanjima u ovom kontekstu, te podsjetio potrebu praćenja novije historije od Memoranduma SANU-a iz 1980. i dalje
Modeli časova kao sastavni dio baze
„Iako je Arhiva MKSJ-a dostupna svima putem interneta, BIRN-ova platforma sudski utvrđenih činjenica daje skraćen i jasan pregled zaključaka presuda MKSJ-a široj javnosti i nastavnicima, te kreatorima obrazovnih sadržaja u pripremi tema o ratu 1992–1995. u Bosni i Hercegovini, obogaćen izvornim sadržajima koji se mogu vrlo uspješno koristiti u nastavi“, kazala je historičarka Forić koja je kao spoljni saradnik BIRN-a radila na obrazovnom alatu u bazi Modeli časova koji će biti sastavni dio baze.
„Jedan od ciljeva ove multimedijalne baze jeste da se na jednom mjestu nađu zločini koji su konstatovani u presudama Međunarodnog suda, da posluži budućim istraživačima, studentima i novinarima, koji će pronaći osnovne informacije za svoj daljnji
rad, ali i da pomogne nastavnicima i ministarstvima obrazovanja, koji iz ponuđenih obrazovnih alata mogu crpiti materijale za nastavne planove i programe, te metodologije o tome kako predavati o proteklom ratu“, kazao je Haris Rovčanin koji je radio na kreiranju sadržaja za ovu bazu.
BIRN-ovom Bazom sudski utvrđenih činjenica bit će obuhvaćeno deset regija. Srebrenica će biti obrađena kao posebna regija kao i Sarajevo, zatim istočna Hercegovina, zenička regija, srednja Bosna, dobojsko-posavska regija, istočna Bosna, hercegovačka regija, Krajina i bijeljinsko-zvornička regija. Baza se realizuje uz podršku Fonda za demokratiju UN-a (UNDEF).
Anisa Sučeska se u svom obraćanju osvrnula na napore Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove koji je 2019. pokrenuo Program za informisanje zajednica pogođenih sukobima (PMI) s ciljem da doprinese podizanju svijesti i znanja unutar lokalnih zajednica o sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina na osnovu predmeta vođenih pred MKSJ-a i Mehanizmom. Osvrnula se na seriju predavanja koju je razvio i implementirao PMI, a koji okuplja studente postdiplomskih studija sa osam pravnih fakulteta iz država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
Tako je u februaru u toku trećeg ciklusa Regionalnog programa univerzitetskih videopredavanja PMI-a pod nazivom Međunarodno pravo i činjenice utvrđene pred MKSJ-om putem videokonferencijske veze učestvovalo preko 120 studenata postdiplomskih studija, uključujući studente prava sa Union Univerziteta u Beogradu, zatim univerziteta iz Donje Gorice, Niša, Podgorice, Prištine, Zenice, Sarajeva (Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih nauka), Univerziteta Sv. Ćirilo i Metodije u Skoplju, Sveučilišta u Splitu, Vitezu i Zagrebu.
Dodaci udžbenicima historije u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu
Treba podsjetiti da je godinama poslije prestanka rada Komisije o kojoj je na panelu govorio prof. dr. Šehić, Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo donijelo 2018. godine odluku o dopuni nastavnog programa za predmet historije u 9. razredima osnovnih škola kojima se uvode nastavne jedinice o agresiji na BiH, genocidu u Srebrenici i opsadi Sarajeva. Proteklog mjeseca ove godine u Tuzlanskom kantonu, također, izmjenom nastavnog plana i programa za izučavanje historije u 9. razredu osnove škole uveden je dodatak udžbeniku historije koji pokriva period od 1980. do 2000. godine.
Baze sudski utvrđenih činjenica koju je uradio BIRN BiH uveliko mogu pomoći nastavnicima historije da na djeci pristupačan način govore o činjenicama iz perioda rata u Bosni i Hercegovini
U međuvremenu škole iz FBiH praznine u udžbenicima historije nastoje popuniti posjetama Memorijalnom centru Srebrenica i drugim muzejima. Tako smo 31. marta, na dan obilježavanja 19. godišnjice od prve kolektivne dženaze u Potočarima, imali priliku vidjeti kolone učenika drugih razreda srednjih škola Kantona Sarajevo. Došlo je njih 600, što je brojka tabuta ukopanih 31. marta 2003. godine u Potočarima. Ove posjete drugih razreda srednjih škola su nastavljene i tokom aprila mjeseca.
Također, u Sarajevu u povodu obilježavanja 30. godišnjice opsade Sarajeva svjedočili smo i dvodnevnom susretu studenata iz Srebrenice i Tuzle sa studentima iz Vukovara i Sombora i njihovoj posjeti Muzeju ratnog djetinjstva u Sarajevu.