Ukrajina bi mogla postati za Evropu ono što je Afganistan bio za muslimanski svijet
za prijavu informacije i eventualno ustupanje predmeta iz privatnih kolekcija radi izlaganja u izložbi Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne
Muhamed Jusić, ambasador Bosne i Hercegovine u Saudijskoj Arabiji, Omanu i Jemenu te odličan poznavalac islamskog svijeta i globalnih političkih i društvenih prilika, za Preporod govori o prilikama u Saudijskoj Arabiji, te odnosima naše dvije zemlje, ali i o teškoj situaciji u Jemenu. Ambasador Jusić našim čitateljima otkriva i skrivene opasnosti za Evropu i svijet nakon ruske agresije na Ukrajinu i to iz perspektive koju bosanskohercegovački građani još nisu imali priliku upoznati
PREPOROD: Ramazan Vas je zatekao u KSA u vrijeme pandemije. Propisane državne restrikcije su, ipak, popustile. Kako protiče ramazan u KSA?
Jusić: Tako je. Većina restrikcija, osim nošenja maski u zatvorenom, je u Kraljevini Saudijskoj Arabiji ukinuta. Osjetilo je se to i u povratku ramazana u javni prostor. Ovdje je ramazan podjednako individualna, porodična, ali i javna manifestacija pobožnosti, običaja i tradicije. Posebno je za sve muslimane u svijetu dobrodošlo ponovno otvaranje dvaju svetih džamija u Meki i Medini. Samo u prvih 20 dana ramazana, prema podacima nadležnih organa u Saudijskoj Arabiji, umru je obavilo više od 4 miliona hodočasnika iz čitavog svijeta. Drago nam je bilo vidjeti da su Bošnjaci iz domovine, domovinskih zemalja i dijaspore iskoristili ovu priliku i da su brojni u ovom periodu posjetili svete gradove. Tokom njihovog boravka i obavljanja obreda nismo evidentirali nikakve probleme, niti pritužbe državljana Bosne i Hercegovine.
PREPOROD: Jedna od država koja je najviše pomogla izgradnji bh. infrastrukture nakon agresije na BiH je Saudijska Arabija. Koliko se o tome u bh. javnosti zna i gdje je BiH danas na mapi interesovanja KSA?
Jusić: Kraljevina Saudijska Arabija je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u periodu obnove pa sve do danas jedan od naših najvećih donatora. Finansirali su i finansiraju obnovu bolnica, škola, džamija, obrazovnih institucija IZ u BiH, pružali su i još uvijek pružaju podršku povratnicima, godinama doprinose finansiranju Ureda visokog predstavnika i daju podršku Oružanim snagama BIH. Osim ove materijalne podrške bila je presudna podrška Bosni i Hercegovini na međunarodnom planu o čemu imamo svjedočenja brojnih domaćih i međunarodnih aktera. Tokom moje misije nisam niti jednom primijetio na bilo kojem nivou da Saudijska Arabija očekuje bilo šta od Bosne i Hercegovine zauzvrat. Naprotiv, oni to doživljavaju kao svoju ljudsku i muslimansku obavezu da pomognu prijateljskom i bratskom narodu i državi.
Bosna i Hercegovina je i danas u sjećanju starijih generacija, prije svega zbog brutalne agresije, genocida i stradanja našeg naroda i države. Ali sada imamo jednu novu generaciju koja se ne sjeća rata i drago mi je da oni znaju za Bosnu, ali prvenstveno kao turističku destinaciju i destinaciju u kojoj planiraju investirati. Na nama je sada da gradimo veze i imidž naše države koji ne počiva samo na ratnim strahotama i da se fokusiramo da historijski dobre odnose nastavimo razvijati i kroz ekonomsku saradnju koja neće počivati više samo na donacijama.
PREPOROD: Spomenuli ste da građani Saudijske Arabije danas Bosnu i Hercegovinu vide kao poželjnu turističku destinaciju, ali poznato je da oni otežano dobivaju vize za BiH. Bavili ste se ovim pitanjem u toku svog mandata. Šta je ključni problem i šta se gubi ovakvim odnosom prema KSA?
Jusić: Prošle godine smo imali više pokušaja liberalizacije viznog režima za građane KSA po modelu kako su to uradile Albanija, Kosovo i većina drugih istočnoevropskih država izvan EU. To podrazumijeva da državljani Saudijske Arabije, u periodu turističke sezone, umjesto vize trebaju imati uplaćen aranžman u nekoj od bh. turističkih agencija. Ova odluka je mogla preporoditi ne samo turistički sektor, nego čitavu bh. ekonomiju koja je ozbiljno bila pogođena posljedicama globalne pandemije. Interesovanje turista i aviokompanija je bilo nevjerovatno. Imali smo najave otvaranja novih letova prema drugim aerodromima, prije svega mostarskom, većih investicija u hotelijerske kapacitete... Sve to je žrtvovano iz iracionalnih razloga i političke tvrdoglavosti, politike ucjena i potrebe da se sve pozitivno u državi blokira. Argumenti kako bi se time ugrozio bezvizni režim građana BiH sa EU ne stoje jer isti takav režim ima i Albanija koja godinama već ima identičnu viznu liberalizaciju za državljane Saudijske Arabije i imaće je i ove godine, a nezvanične informacije govore da će sličnu odluku donijeti možda i još neke države našeg okruženja. I pored toga, mi smo uz, prije svega angažman ljudi u Ambasadi i nadležnih u Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, uspjeli sačuvati sezonu, što se moglo osjetiti proteklog ljeta.
Prema prvim pokazateljima očekuje nas još jedna uspješna sezona ove godine i turisti iz Saudijske Arabije, ali i Omana, već pokazuju interesovanje da se nakon Bajrama otisnu putem bosanskohercegovačkih gradova, planina, jezera i rijeka gdje se, prema vlastitom svjedočenju, uvijek osjećaju sigurno i dobrodošlo.
PREPOROD: Saudijski, ali i svjetski mediji donose informacije o određenim reformama u Saudijskoj Arabiji. Na šta se te promjene suštinski odnose?
Jusić: Da, brojne su reforme koje se odvijaju u kontekstu strateškog plana nazvanog Vizija 2030. One se odnose prije svega na smanjenje ovisnosti Saudijske Arabije od nafte, te diverzifikaciju njene ekonomije. Tu su brojni megaprojekti, od kojih je svaki tema za sebe. Značajan dio strategije su enormna ulaganja u obrazovanje i naučno istraživanje. Sve više prostora se nudi mladima i ženama, ne samo na polju ekonomije. Lista bi se nastavila i promjene su vidljive u svim segmentima života. Sve se to pokušava pomiriti sa tradicionalnim načinima života i svim posebnostima saudijskog društva i mogu samo reći da se radi o jako zanimljivom vremenu za boraviti u Kraljevini. Mladi posebno gledaju sa jako puno optimizma na budućnost Kraljevine i to se vidi iz razgovora s njima.
PREPOROD: Iako je i ove godine smanjen broj onih koji će moći obaviti hadž u odnosu na pretpandemijsko vrijeme, prema određenim informacijama KSA ima velike planove na polju organizacije hadža u budućnosti. Šta se već sada može očekivati kada je riječ o organizaciji hadža?
Jusić: Za sada su poznati brojevi hadžija koji će moći obaviti hadž, te neki drugi uslovi koji se i dalje vežu za opasnost od ponovnog širenja COVID-19 oboljenja u smislu rizičnih skupina i neophodne vakcinacije. Ono što je bitno jeste da će, prema sadašnjim planovima, hadž biti organizovan sa reduciranim, ali značajnim, brojem hadžija. Otprilike možda pola od uobičajenog broja hadžija. I bitno je da su procedure pokrenute blagovremeno kako bi bilo dovoljno vremena da se sve organizuje.
Svi drugi administrativni i tehnički detalji će se dogovarati sa nadležnim ministarstvima svake države odnosno, u slučaju Bosne i Hercegovine, sa Uredom za hadž i umru pri Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Ono što ja mogu primijetiti jeste da Saudijska Arabija u narednom periodu planira upotrijebiti savremene tehnologije kako bi olakšala organizaciju hadža. Pandemija je na velika vrata uvela korištenje savremenih digitalnih tehnologija i već se sada koriste mobilne aplikacije kako bi se kontrolisali termini obavljanja obreda i na taj način smanjile gužve. Vjerujem da će takvih rješenja biti sve više, a to će i od organizatora zahtijevati da se prilagode i da ovladaju novim tehnikama i procedurama. Za Ured za hadž i umru IZ u BiH to je još jedan izazov za koji će se morati pripremiti s obzirom na starosnu dob naših hadžija i činjenicu da neki od njih slabije koriste savremene tehnologije. U svakom slučaju, to je ono što je moja procjena uz evidentno proširenje kapaciteta dvije svete džamije i drugih pratećih lokacija, od
novog aerodroma u Džidi do uređenja mešaira ili mjesta na kojima se obavljaju drugi obredi hadža. U svakom slučaju, nadati se da se situacija u kojoj je hadž bio sveden samo na simboličan broj učesnika nikada neće vratiti i da će brojne investicije i projekti koje realizira Kraljevina Saudijska Arabija u budućnosti dodatno olakšati same obrede i omogućiti i još većem broju ljudi da obave ovu islamsku dužnost svakog muslimana.
PREPOROD: Ambasador ste za KSA, te nerezidentni ambasador i za Oman. Šta su prioriteti MVP BiH u odnosu na te zemlje? Koje oblasti vidite kao potencijal u odnosima BiH i KSA i Omana?
Jusić: Upravo bih ovih dana trebao imati čast uručiti akreditivna pisma sultanu Sultanata Oman nj.v. Haithamu bin Tariqu Al Saidu. Sa ovom zemljom nismo ni izbliza iskoristili sve potencijale za saradnju koje imamo. Drago mi je da smo uspjeli prošle godine završiti proceduru imenovanja počasnog konzula Bosne i Hercegovine u ovoj, po mnogo čemu posebnoj, zemlji i da smo tada imali posjetu zamjenice predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Inače, posljednja službena posjeta nekog bh. zvaničnika Omanu je bila 2011. Uz ovo, uspostavili smo direktne letove između Maskata i Sarajeva. Imamo najave da bi se i ove sezone trebali nastaviti direktni letovi. Broj turista iz Sultanata koji posjećuju Bosnu i Hercegovinu je svake godine u porastu, kao i interesovanje njihovih poslovnih ljudi. Ali pravi posao u jačanju sveobuhvatne saradnje tek predstoji.
PREPOROD: Nerezidentni ste ambasador i za Jemen koji trenutno prolazi zastrašujuću humanitarnu krizu uzrokovanu ratnim razaranjima. Ima li naznaka za prestanak sukoba u Jemenu?
Jusić: Jako je teško biti ambasadorom u ovoj državi u vrijeme kada ona prolazi kroz vrlo težak period. Mi nismo u prilici da utječemo na procese, niti da pomognemo u značajnijoj mjeri. U stalnom smo kontaktu sa predstavnicima vlasti Jemena koja je na relaciji Rijad – Adan. Bosna i Hercegovina je u više navrata zajedničkim stavom Predsjedništva i u Ujedinjenim nacijama podržavala svaki pokušaj postizanja mira u ovoj ratom i sukobima napaćenoj državi.
U posljednjih nekoliko sedmica, imali smo nekoliko značajnih procesa koji su okončani i koji ukazuju na mogućnost postizanja mirovnog rješenja, te donose tračak nade. Naime, od 29. marta do 7. aprila u sjedištu Vijeća za saradnju arapskih zemalja Zaljeva – GCC u Rijadu održane su unutarjemenske konsultacije s ciljem postizanja dogovora oko uspostave mira i vlasti u tranzicionom periodu. Bitno je naglasiti da konsultacijama nisu prisustvovali pripadnici pokreta Ensarullah poznati kao Husi, ali je i bez toga proglašeno primirje koje se uz brojne izazove ipak održava.
Zadnjeg dana konsultacija, predsjednik Republike Jemen Abd-Rabbo Mansour Hadija obznanio je formiranje Predsjedničkog vijeća (Presidential Leadership Council) koje će obnašati dužnosti predsjednika tokom predviđenog perioda tranzicije. Ovom odlukom predsjednik je prenio sve predsjedničke ovlasti prema Ustavu na novoformirano Predsjedničko vijeće, a prema izvršnom mehanizmu predviđenom Zaljevskom inicijativom. Ovaj proces, koji je svojim saopćenjem podržalo i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, otvara put ka postizanju minimalnog unutarjemenskog konsenzusa i stvara mogućnost da se zaustave sukobi i počne rješavati humanitarna katastrofa.
Istovremeno, Saudijska Arabija, kao i druge članice GCC i EU, su izrazile podršku radu Predsjedničkog vijeća. Kraljevina Saudijska Arabija je po okončanju konsultacija u Rijadu najavila izdvajanje urgentne pomoći jemenskoj ekonomiji u iznosu od 3 milijarde američkih dolara. Hitni paket pomoći obuhvata 2 milijarde dolara koje će zajedno osigurati KSA i UAE kao podršku radu Centralne banke Jemena.
Pored toga, Kraljevina Saudijska Arabija će izdvojiti jednu milijardu dolara od čega će 600 miliona biti izdvojeno za kupovinu derivata od nafte i 400 miliona za podršku razvojnim projektima i inicijativama. Saudijska Arabija je također na raspolaganje stavila 300 miliona dolara za finansiranje humanitarnog odgovora na krizu u Jemenu kroz inicijativu Ujedinjenih nacija obznanjenu za 2022. godinu, a koja za cilj ima umanjiti patnje naroda Jemena i poboljšati uslove života. Također, Saudijska Arabija je pozvala na organizaciju međunarodne konferencije kako bi se osigurala dodatna finansijska podrška jemenskoj ekonomiji, Centralnoj banci i osigurali nužni naftni derivati.
Predviđeno je da se pregovori sa pokretom Husi nastave u narednom periodu pod pokroviteljstvom UN-a, a sve s ciljem postizanja sveobuhvatnog političkog rješenja jemenskog sukoba i humanitarne krize. Sve nade se sada polažu u uspjeh ovih mirovnih inicijativa.
PREPOROD: Nadamo se da će patnje naroda Jemena ubrzo završiti i da će imati pravedan mir. Dozvolite da tražim komentar i na prilike u Evropi. Politička desnica i populizam u Evropi je tema o kojoj ste pisali i ranije. Netom su održani izbori u Francuskoj. Rezultati izbora ne daju ohrabrenje da desnica u EU slabi, unatoč tome što je Le Pen izgubila izbore. Kako vidite daljnji razvoj situacije? I, kako se sve ovo reflektira na situaciju u BiH?
Jusić: Očito je da novi val desničarskog populizma nije tek incident na evropskoj političkoj sceni. Brojna su pitanja kojima se on hrani, a strah i nesigurnost su među ključnima. Nadalje, populisti se uspijevaju predstaviti kao oni koji su bliži nezadovoljnim masama, a kojima su uvijek spremni ponuditi jednostavna, utopijska, ideologizirana i vrlo često neprovodiva i nerealna rješenja za sve nagomilane probleme. Nažalost, druge političke opcije umjesto da su u jačanju ovih snaga prepoznali potrebu da budu dosljedniji u zagovaranju vlastitih vrijednosti da ponude bolja i kvalitetnija rješenja, posegli su za podilaženjem radikalnoj desnici, tako da vidimo postepeno skretanje Evrope udesno, do mjere da se na izborima natječe radikalna desnica i izrazito desni centar. Ali, istovremeno vidimo da se u nekim drugim evropskim državama bude uspavane društvene i političke snage koje su dugo vremena vrijednosti slobode, demokratije, vladavine prava i ljudskih
sloboda uzimali zdravo za gotovo i to je dobar pokazatelj.
Ono što za građane Bosne i Hercegovine može biti sporno u usponu većine radikalnih desničarskih političkih opcija i pokreta – pored istih onih pitanja koja brinu druge građane Evrope, poput sklonosti ovih opcija ka autokratiji, koketiranju sa fašizmom i ksenofobijom – jeste i njihov skepticizam prema ideji ujedinjene Evrope i njenom daljnjem širenju. Bez ove evropske perspektive, evroatlanskog sigurnosnog kišobrana, Bosna i Hercegovina ostaje u nemilosti svojih susjeda koji se uvijek kada oslabe globalne hegemonije ponašaju kao mali lokalni hegemoni, ali i u nemilosti onih utjecaja globalnih igrača koji nisu skloni ideji jedinstvene Bosne i Hercegovine kao suverene i funkcionalne države ravnopravnih građana i naroda.
PREPOROD: Da li će se dešavanja u Ukrajini reflektirati na Evropu i tamošnju radikalnu desnicu, hoće li ona dodatno ojačati ili će one opcije koje su se vezale za Kremlj gubiti na utjecaju?
Jusić: Stvarno teško pitanje. U prvi mah je jasno da se one antievropske i suverenističke sile koje su se vezale za Moskvu sada nalaze u teškoj poziciji. Sada je jasno zašto su tu podršku imale one snage koje razjedinjuju Evropu pod krinkom priče o zaštiti nacionalnih interesa. Identičan je odgovor na pitanje zašto iste te sile podržavaju one političke opcije koje rade na razbijanju funkcionalne bosanskohercegovačke države i njenoj daljnjoj podjeli. To su one sile koje znaju da samo funkcionalna i prema normama evropske demokratije uređena Bosna i Hercegovina može postati dio EU i NATO-a. Dok nema funkcionalne državne organe, dok postoje svi mehanizmi blokada oni je uvijek mogu držati izvan tih okvira i kreirati krize kada god i to zatreba. Nadam se da je sada to jasno i onima u Zapadnim centrima moći koji su pred ovim politikama zatvarali oči. Ali mene brinu i dugoročne posljedice ove krize kojih sada možda nismo svjesni, pa i to da li će ojačati radikalni elementi u Evropi ili oslabiti. Zato mi dozvolite kratku digresiju.
Tokom nedavnog susreta sa princom Turki al-Faisalom bin Abdulaziz Al Saudom osnivačem Fondacije kralj Fejsal i predsjednikom Centra kralj Fejsal za istraživanje i islamske studije, princ mi je poklonio svoju najnoviju knjigu Afganistanski dosije (The Afghanistan File) u kojoj svjedoči o svojoj ulozi u suprotstavljanju sovjetskoj intervenciji u Afganistanu i saudijskoj strani priče o događajima koji se vežu za ta turbulentna vremena. Znate da će se posljedice te vojne intervencije nastaviti osjećati desetljećima nakon pretrpljenog poraza, brzog raspada SSSR-a pa sve do danas kroz prije svega djelovanje nasilnih militantnih i terorističkih skupina koje su stasale u ovom sukobu i kasnije se proširile širom muslimansih društava. Knjiga koja je pisana na engleskom i prevedena na arapski će sigurno naći svoj put i do bosanskih čitalaca.
Ja sam se s njom družio ovih dana, u vremenu nove ruske intervencije ovaj put u Ukrajini. Nisam se mogao oteti jednom dojmu, koliko je sličnosti ne samo u odnosu današnje Rusije kao nasljednice SSSR-a već i onoga što nazivamo Zapadom između dvije krize. To je s pravom nagnalo mnoge da ponovo počnu govoriti o novom Hladnom ratu i blokovskoj podjeli svijeta. I dok postoje brojni analitičari koji u u ruskoj intervenciji u Ukrajini vide sovjetsku intervenciju u Afganistanu iz 1979. godine, koji možda ukazuju na neke sličnosti u narativu i postupcima ruske strane, pa i identične greške koje se ponavljaju, zanimljivo mi je kako nije bilo onih koji bi se zapitali da li bi reakcija na agresiju mogla imati, i u kojoj mjeri, slične posljedice na drugu uključenu stranu. Još uvijek je rat u svojoj početnoj fazi, još uvijek je fokus na izvještajima sa bojnoga polja i posljedice po ekonomije uključenih aktera, ali i globalnog poretka, dok se niko još uvijek ne pita o dugoročnim posljedicama na Zapadna, prije svega evropska, društva ukoliko ovaj konflikt potraje. Odnosno da li bi Ukrajina mogla za Evropu biti ono što je Afganistan za muslimanski svijet.
PREPOROD: Na šta tačno mislite?
Jusić: Ovdje prije svega mislim na fenomen stranih dobrovoljaca koji se sada ohrabruju da dolaze u Ukrajinu i koji u svojim bisagama nose različitu ideološku prtljagu i motivaciju za svoju borbu i žrtvovanje. Prema onome što sada znamo nisu tamo svi samo plaćenici.
Brzo će, prije svega Evropa, morati postaviti pitanje koliko će ovaj sukob ojačati politike identiteta koje primarno počivaju na kulturološkim premisama i pitanju pripadnosti. Nijedno društvo ne može, pa ni indirektno, biti uvučeno u rat, a da se i samo ne radikalizira i doživi jednu stopu militantizacije, itd. Razumno je da se sada o tome ne misli dok je još neizvjestan ishod rata, ali ove dugoročne posljedice i pomjeranja čitavih društava su bitna možda koliko i ishodi samih ratova.
Moram naglasiti kako malo ko u svijetu uistinu vjeruje u to da je razlog za rusku agresiju na Ukrajinu denacifikacija te zemlje i borba protiv navodnog (neo)nacizma, što je pozicija predsjednika Putina, ali ne treba zatvarati oči pred činjenicom da se u Ukrajini okupljaju, udružuju i čeliče u borbama pripadnici različitih ekstremističkih skupina iz čitavog svijeta, ali prije svega Evrope.
Svi znaju kako je slično ohrabrivanje dobrovoljaca iz muslimanskog svijeta, koji su nerijetko dolazili i iz Zapadnih metropola, imalo posljedice ne samo na muslimanski svijet. Hiljade tzv. mudžahedina koji su od muslimanskih i Zapadnih sila ohrabrivani da se bore u Afganistanu su ustvari imali vlastitu ideološku i političku agendu. I tada, kao i danas, i jedni i drugi su mislili kako koriste jedni druge dok se veterani tih ratova nisu vratili u zemlje iz kojih su došli i nastavili svoju “borbu”. Zato je možda dobro za Evropu, Zapad i svijet da na vrijeme, ako već ne izvuku poruku, barem u obzir uzmu nekoliko aspekata ovog i sličnih iskustava koja se mogu naći u ne tako davnoj historiji. Ovo je razlog više da se nadamo što skorijem kraju rata i da on neće potrajati.
Preporod: Govorite o posljedicama za sama središta, u ovom slučaju Zapadnu Evropu?
Prije svega, svi koji su mislili da mogu kontrolisati radikalne i ekstremističke skupine sa vlastitom ideološkom agendom su, prije ili kasnije, shvatali da to nije slučaj. Kratkoročno one mogu poslužiti u geopolitičkim previranjima, ali se u konačnici znaju okrenuti protiv onih koji su ih stvorili ili im pogodovali. Drugo, u svakom konfliktu kroz historiju dolazak stranih dobrovoljaca je značio dodatnu radikalizaciju pa i brutalizaciju konflikta. Nerijetko su strani dobrovoljci kidnapovali, ili barem pokušavali kidnapovati, sukobe i ratove za svoje ideološke ciljeve. Realna je opasnost da ove skupine to pokušaju i u Ukrajini i da jednog dana kada rat u Ukrajini bude i završen problem za Evropu tek počne.
Naročito ako znamo, što nas primjer Afganistana uči, kako su različiti ideološki pokreti sa političkom, pa čak i vjerskom, motivacijom u okolnostima rata prolazili proces samoradikalizacije, kako su se u ideološkoj pećnici pregrijanoj brutalnošću rata kalile mješavine različitih ideologija i svjetonazora iz različitih historijskih, ali i političkih i društvenih okruženja iz kojih su dobrovoljci dolazili. Zato s pravom možemo reći da u ratu ne stradaju samo životi i građevine, nego se njegove toksične posljedice na društvo teško mogu i sagledati i nerijetko podjednako pogađaju i žrtvu i agresora.
Ali kao što je svaka kriza i prilika vjerujem da ruska agresija na Ukrajinu može – ako se na nju pravilno odgovori – i pomoći, prije svega Evropi, da otvori neka od pitanja koja su dugo gurana pod tepih, a među njima su i neka na kojima se hrani radikalna desnica. Neuspjeh i frustracije rađaju osjećaj beznađa u kojem bujaju ekstremizmi, a blagovremene i dosljedne politike, sloboda i demokratija stvaraju temelj prosperiteta u kojem je Evropa, barem ona zapadna, uživala. Nadati se da će iz ove krize Evropa izaći ojačana i da neće nesvjesno posijati sjeme svoje destrukcije.
PREPOROD: Poštovani Ambasadore Jusiću, hvala Vam na razgovoru.
Jusić: Na kraju, ako mi dozvolite, iskoristio bih priliku da poželim čitaocima Preporoda, vrijednoj redakciji i svim članovima i pripadnicima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori sretne i berićetne bajramske dane. Preporod je, naročito u prvim godinama svoga postojanja, bio značajan faktor očuvanja veza između našeg naroda i muslimanskih zemalja. To čini i danas kvalitetnim sadržajima koji daju uvid u procese u ovom dijelu svijeta koji nam više nije samo duhovno blizu i blizak. Zato mi je posebna čast podijeliti ovih nekoliko informacija s čitaocima novine u kojoj sam objavljivao svoje prve kolumne i od čijeg tadašnjeg urednika Aziza Kadribegovića sam naučio više i nego što sam mislio da jesam i to iz kratkih kontakata s njim. Još jedom Vam hvala i Bajram šerif mubarek olsun.
Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pod visokim pokroviteljstvom reisu-l-uleme, pokrenuo je projekat pod nazivom: Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne.
Projekat je višedimenzionalan i multidisciplinaran. Uz društveno-politički, kulturno-historijski, vjersko-duhovni segment islama u Bosni i Hercegovini, projekat predstavlja djela islamske umjetnosti i arhitekture na prostoru Bosne i Hercegovine, od rane pojave islama na ovim prostorima do savremenosti, kako u vidu izložbe, tako i u digitalnom formatu.
U okviru projekta definisane su 23 sekcije (Evropa u ogledalu Bosne, Od Kulina bana do našijeh dana, Istočno pitanje, Islam u vremenu, Raznolikosti, Islam u pluralu, Grad, Institucije, Znanje i obrazovanje, Kultura knjige, Allah je Lijep i voli ljepotu: umjetnost visokog stila, Sevdah, Bosanski svjetovi mističkog islama, Milosrđe, Dunjaluk i ahiret, Prostori intime, Žena, Žive vode, Zeleni islam, Preplitanja, Ćeif i merak, Savemeni odjeci, Zvijezde na istočnom i zapadnom nebu.) u kojima će biti zastupljeni, sučeljeni i dovedeni u vezu arhivski dokumenti, faksimili, rukopisi, historijske karte, stare razglednice, knjige i periodika, fotografije, audio, video, 3-D zapisi, modeliranje u AR/VR tehnologiji te brojni skupocjeni artefakti, kako iz muzeja tako i iz privatnih kolekcija, koji pripadaju domeni likovnih i primijenjenih umjetnosti, u formi unikatnih radova u metalu, staklu, keramici, drvu, tekstilu, kamenu, plemenitim metalima, na papiru kao i originalne slike, grafike i radovi unikatnog dizajna.
Zvanično otvaranje projekta će biti organizovano posebno pripremljenom izložbom koja će premijerno biti realizirana u Sarajevu početkom maja 2023. godine. Izložba će nakon Sarajeva obići zemlje regiona i prestižne evropske gradove kao što su Brisel, Beč, Berlin, i drugi.
Osim izložbi, sva istraživanja o autentičnim umjetninama će se konstantno prezentirati u digitalnoj formi putem specijalizovane dvojezične web-stranice (na bosanskom www.iskustvobosne.ba i engleskom jeziku www.bosnianexpeirence.com) putem koje će se domaća i svjetska javnost upoznavati sa našim najreprezentativnijim kulturno-historijskim nacionalnim blagom.
Osim zvaničnih domaćih i inostranih muzejskih kolekcija, projekat je otvoren i za sve vlasnike privatnih artefekata i kolekcija iz domena našeg naslijeđa.
Ovim putem pozivamo vlasnike privatnih jedinstvenih predmeta i kolekcija od značaja na naše nacionalno naslijeđe, koji do sada nisu naučno obrađeni i javno prezentirani, da svoje predmete iz privatnih kolekcija, jedinstvene razglednice, fotografije, umjetničke artefekte, dokumente i druge predmete, za koje procjenjuju da bi mogli biti zanimljivi za izložbu ili za naučnu obradu i predstavljanje na web-stranici, da se uključe u projekat tako što će se javiti ovlaštenim istraživačima u okviru projekta i omogućiti im uvid u umjetnine koje su u njihovom vlasništvu. Shodno procjeni istraživača, sa istima će nakon toga biti sklopljen ugovor o omogućivanju naučne obrade, ili čak ustupanju umjetnina za potrebe izložbe, a njihova imena će uz umjetnine biti istaknuta na izložbi.
Svi vlasnici privatnih kolekcija za više informacija se mogu javiti na broj telefona 033-533-000 Uprave za obrazovanje i nauku ili na mail: uprava.oin@rijaset.ba, te uz adekvatan kratki opis i fotografije delegirati svoje umjetnine shodno regiji nekom od istraživača istraživačkog tima: Unaprijed Dr. Šefko Sulejmanović (Tuzlanska regija) Dr. Hajrudin Balić (Sandžak) Mr. Suad Mahmutović (Krajina) Azem Feriz (Hercegovina) Lejla Bektaš (Sarajevo i centralna Bosna)
Vam se zahvaljujemo,