Etničko čišćenje drukčijim metodama
Bošnjaci Čapljine upućuju apel da se skrene pažnja široj javnosti na sve izazove s kojima se susreću, a pri kojima je diskriminacija očita na svim nivoima
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović boravio je u ramazanskoj posjeti Mostarskom muftijstvu u okviru koje je u pratnji muftije mostarskog Salem-ef. Dedovića posjetio Medžlis Čapljina te razgovarao u sjedištu Medžlisa s imamima i drugim istaknutim Bošnjacima u ovom gradu.
U uvodnim riječima glavnog imama Adem-ef. Šute bez obzira na sve izazove Medžlis Čapljina kreira ambijent za razvoj vjerskog života, okuplja ljude te nastoji praviti iskorake u izgradnji infrastrukture. Predsjednik Medžlisa Izedin Kurtović je predstavio Medžlis Čapljina te istakao važnost što je u proteklom periodu završena administrativna zgrada Medžlisa. „Kada je u pitanju kapacitet ovog objekta on zadovoljava naše potrebe. Sama misija ovog Izvršnog odbora bila je stabilizacija rada Medžlisa, odnosno pravljenje sistema u smislu održivosti, ali će se praviti iskoraci u narednom periodu u ekonomskom i političkom smislu, kako bi Medžlis odgovorio potrebama bošnjačkog stanovništva u Čapljini. U poodmakloj smo fazi kad je riječ o vakufskoj imovini. Osam godina je bio mukotrpan rad na tome, ali napravljene su dobre pretpostavke u administrativnim procedurama“, kazao je predsjednik Kurtović.
Politika marginalizacije
Član Izvršnog odbora Medžlisa Čapljina Ajman Šoše upoznao je na sastanku reisul-ulemu s političkim i društvenim prilikama u Čapljini.
„Na prostoru Čapljine je živjelo oko 7.800 Bošnjaka prije agresije na BiH. Ostvaren je jedan od boljih povrataka u BiH, jer se do 70 ili 80% ljudi vratilo. Sada imamo oko 4.000 Bošnjaka s obzirom na odlazak stanovništva i ostale okolnosti. Nažalost, diskriminacija Bošnjaka je najviše izražena u Stocu i Čapljini i to na specifičan način kao nigdje. Ovdje se udara na dostojanstvo i identitet bošnjačkog naroda. U posljednje vrijeme djelimično su medijski predstavljeni svi ovi problemi i mislim da je potrebno to nastaviti“, kazao je Šoše i istakao diskriminaciju nad Bošnjacima prilikom zaposlenja i preuzimanja javnih funkcija, što je evidentno na primjeru rada u javnoj upravi gdje nema Bošnjaka na rukovodećim funkcijama. Od 130 uposlenika u općinskoj administraciji radi samo dvoje Bošnjaka.
Nikada predsjedavajući Općinskog vijeća, koji po zakonu treba biti Bošnjak, nije imao status profesionalnog uposlenika. Već nekoliko posljednjih godina na svakoj sjednici Vijeća postavlja se pitanje postavljenja predsjedavajućeg Vijeća, ali se to politički ruši.
„Nema metode koja nije isprobana da Bošnjaci budu faktor u vlasti, ali sve je uzalud. Postoji jasna politika koja to ne želi i koja uvijek nađe razlog da Bošnjaci ostanu marginalizirani. O ovome treba da se zna u javnosti“, kazao je Šoše i istakao što Bošnjaci, nažalost, putem Medžlisa ostvaruju neke svoje društvene potrebe.
Prisutni općinski vijećnici su kazali da od 21 milion sredstava, načelnik nije želio odvojiti Medžlisu Čapljina nijednu marku te da je na sceni etničko čišćenje drukčijim metodama. Sredstva iz budžeta za vjerske potrebe Općina usmjerava Katoličkoj crkvi, ali ne i Medžlisu Čapljina. Imami su u svojim obraćanjima istakli izazove s kojima se susreću kao što je sistematsko razbijanje redova Bošnjaka te odlazak stanovništva.
Taj odliv stanovništva Ibrica-ef. Kurtović iz džemata Višići opisao je šalom da je više imao akika u svojoj kući nego neki u svojim džematima. Njegov džemat je jedan od onih koji imaju perspektivu bez obzira na sve izazove, jer je riječ o džematu smještenom na samom jugu i mnogi Bošnjaci koji imaju kuće i vikendice na moru koriste usluge ovog džemata i često svraćaju.
„Imam običaj kazati da je ovo najjužniji federalni džemat. To je džemat koji je na usluzi čitavoj BiH , jer ljudi svraćaju kada krenu na more ili svraćaju ljudi koji imaju nekretnine na moru. U džematu sam od 2010. godine i to je džemat koji ima budućnost i imamo uslove da ostanemo ovdje. Imao sam ponuda da idem vani, ali rodom sam s ovih krajeva i nikad nisam o tome razmišljao“, kazao je efendija Ibrica.
Reisul-ulema Kavazović je poslije obraćanja imama uputio nekoliko poruka, među kojima je da će Islamska zajednica u BiH i dalje nastaviti pomagati medžlise i džemate, te da je važno razvijati vakufske potencijale. Osvrnuo se na upozorenja prisutnih na aktivni angažman određenih politika na raslojavanju bošnjačkog korpusa.
„Ono što je još važnije jeste sloga našeg naroda. Sloga je preduvjet oživljavanja državne svijesti kod našeg naroda. Ne smijemo dopustiti da se našim narodom manipulira, ali treba tražiti i uzroke te nesloge, odlaska stanovništva i nezadovoljstva. Vjerski i politički segment našeg naroda moraju biti budni“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
Politika HercegBosne je još živa
Muftija mostarski Salem-ef. Dedović je u svom osvrtu i na osnovu dosadašnjeg iskustva istakao da Bošnjaci ovih područja plaćaju cijenu mira.
„Plaćaju najveću cijenu mira sporazuma Federacije. Nosimo tu cijenu na svojim plećima sve ove tegobne godine. Projekat Herceg-Bosna živi, nije pokopan i bez obzira koja je politička opcija aktivna. Evo, vidite i u Zagrebu. Ovaj nivo federalnih ulaganja i pomoći mora biti mnogo konkretniji ako želimo da se odupremo na dostojanstven način“, kazao je muftija Dedović.
U svom obraćanju Harisa Džaferović, direktorica OŠ „Čapljina“, ukazala je na pozitivno stanje u obrazovanju. Ovu školu pohađaju bošnjačka djeca iz razloga što im je omogućeno učenje bosanske povijesti, vjeronauke i bosanskog jezika. Direktorica je kazala kako u ovoj školskoj godini školu pohađa 281 učenik, u a narednoj školskoj dolazi još dvadeset i devet novih učenika. S tim u vezi, nije zabilježen znatan pad broja učenika.
Također, još jedan od uspješnih primjera i požrtvovanja čelnih ljudi u vjerskom i političkom životu Bošnjaka jeste izgradnja mektepske igraonice koji bi trebala u budućnosti biti vrtić. Pored nje se nalazi dvorana gdje će biti dom kulture. Nakon sastanka reisul-ulema je posjetio ovu igraonicu i vakufski objekt u Rečicama te podijelio poklone djeci.