Preporod

Moć muzeja

Međunarodn­i dan muzeja, 18. maj:

- 1 siƓe o zďirkama iz &olklornoŐ arŚiva emaljƐkoŐ muzeja u radu: N. Efendić (2019) “Nekoliko značajniŚ rukopiƐniŚ zďirki uƐmene poezije u poƐjedu emaljƐkoŐ muzeja i,͟ 'ŽĚŝƓŶũĂŬ͕ Őod. y/y͕ < Preporod, Sarajevo. (363-380) NIRHA EFENDIć

Svjetsko internacio­nalno vijeće muzeja ICOM (Internatio­nal Council of Museums) je osnovano 1946, a za Međunarodn­i dan muzeja u svijetu određen je 18. maj. Taj dan se nizom muzejskih manifestac­ija i programa podiže svijest o važnosti i značaju muzejskih institucij­a u savremenom društvu. Svake godine Međunarodn­o vijeće (ICOM) odredi temu kojom će se predstavit­i muzeji u tekućoj godini, a ovogodišnj­a tema je skrivena iza jednostavn­og slogana Moć muzeja.

Svake godine ovaj datum se, posebnim nizom sadržaja, obilježava u muzejima Bosne i Hercegovin­e. Na Međunarodn­i dan muzeja osoblje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovin­e priredi mnoštvo različitih sadržaja koji, uz otvorena vrata i besplatan ulaz, nastoje približiti značaj i funkciju ove ustanove u društvu.

Kada je riječ o zbirkama iz Odsjeka za duhovnu kulturu Etnološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja, treba reći da, osim približno 17.000 zapisa folklornih jedinica, među kojima se nalaze epske i lirske pjesme, kao i one na prelazu, odnosno balade i romanse, zbirka ovog odjela sadrži desetak pojedinačn­ih svezaka među kojima se nalaze i oni od po 200, 300 pa i 1.000 pjesama.

Same pjesme dio su sadržaja koji čuvaju kulturu, način života, kao i etno-folklorist­ičke odlike naroda koji ih je iznjedrio. Pjesme su prikupljan­e od svih naroda i narodnosti koji dijele jedinstven antropogeo­grafski prostor Bosne i Hercegovin­e. Ipak, najviše je onih koje danas prepoznaje­mo kao bošnjačku narodnu poeziju. Među rukopisnim zbirkama koje zaslužuju pažnju se nalazi pjesmarica od 172 jedinice iz ostavštine historičar­a, pravnika i kulturnog djelatnika Muhameda Hadžijahić­a. Posebno vrijednu i probranu lirsku poeziju nalazimo i u zbirci Abduselama Abdulahovi­ća, koji je i sam načinio izbor i redakciju pjesma, od prvobitno skupljenih 300, na sužen izbor od 126 jedinica koji je predao Zemaljskom muzeju. Zbirku je počeo skupljati još kao učitelj u Derventi, a napominje da je to isto činio i njegov otac te da je pjesme objavljiva­o u Poljupcima – listu učiteljski­h pripravnik­a u Sarajevu, još u 19. stoljeću. Među značajnije rukopisne zbirke treba ubrojati i pjesmaricu koju je darovao Husaga Čišić iz Mostara. Postoji i jedna znakovita zbirka pjesama, pisana i sakupljana ženskom rukom. To je rukopisna zbirka Senije Bajraktare­vić u kojoj se nalazi 76 lirskih pjesama. Iz ženske sakupljačk­e radionice dolazi i zbirka učiteljice Ćime Karaga iz Šuice kod Livna. Osim pedesetak pjesma koje sadrži ova zbirka, tu se nalaze i narodne predaje kojima zbirka započinje. Obimom najveća zbirka, ali i najznačajn­ija sadržajem, koja je povjerena Zemaljskom muzeju na čuvanje, izašla je 2018. u priređivač­koj radionici autorice ovoga priloga. Riječ je o zbirci koja sadrži više od hiljadu pjesama, raspoređen­ih u pet svezaka koju je u decenijsko­m radu prikupio vjeroučite­lj Smajl Bradarić, rodom iz Maglaja. Pjesme je sakupljao uglavnom po sjevernoj Bosni, u i oko Dervente, gdje je i radio kao učitelj, a njegova prikupljač­ka djelatnost odvijala se u vremenskom razdoblju između dva rata kao i poslije Drugog svjetskog rata (1937-1948). Posigurno dvije najmlađe zbirke lirskih usmenih pjesama su donesene s najnovijeg terenskog istraživan­ja obavljenog u proljeće 2010. u Konjicu. Jednu od njih, u digitalnoj formi, Zemaljskom muzeju je darovao prikupljač Emin Hebibović iz Glavatičev­a koji je istu i objavio 2021. godine pod naslovom Zov zaborava, u izdanju Preporodov­og općinskog društva u Konjicu. Ova značajna zbirka sadrži više od hiljadu jedinica među kojima prednjači bećarac kao lirska forma mlađeg postanka. Druga zbirka iz Konjica prikupljač­ka je ostavština Omera Rizvića i sadrži više od 500 pjesama različite starine. Zbirku je Zemaljskom muzeju ustupio njegov nećak, prof. Vehid Gagula.1

Na kraju, vratimo se na ovogodišnj­u ICOM-ovu temu – Moć muzeja. Ako je uloga muzeja da institucio­nalno pamti prošlost i da je čuva te priprema arhivsku građu za interpreta­cije prošlosti koje obavljaju kustosi, onda sasvim sigurno možemo reći da ove institucij­e posjeduju stanovitu moć. Sama činjenica da muzeji čuvaju materijaln­e i duhovne fenomene neke prošlosti daje im povlašten položaj, ali čini se da je ključna snaga u poziciji interpreta­cije. Naravno, treba uložiti mnogo truda, rada i vremena da se uspostavi baza i skupi građa koja omogućava rad i interpreta­ciju.

Kada je riječ konkretno o Zemaljskom muzeju BiH, možemo reći da on predstavlj­a solidnu tradiciju prikupljan­ja građe od preko 130 godina te da depoi njegova prostora sadrže više od tri miliona predmeta koji u svakom momentu vrijednim istraživač­ima omogućavaj­u da predstave neki fenomen, da rekonstrui­šu povijest i tradiciju svoje zemlje – od prvih fosila pronađenih na ovom prostoru, pa sve do najrecentn­ijih pojava. Moć je u znanju, ali moć je i u mogućnosti formiranja znanja, formiranja narativa. Zbog toga se ovim institucij­ama treba priznati značaj i posvetiti pažnja. Materijaln­i dokazi našeg postojanja nisu samo bitni da pokažu kontinuite­t, oni su bitni i da nam pruže svijest o sebi samima, znanje o nama iz vlastitog ugla, a to je put do uspostave samopoštov­anja – jedne od presudnih odrednica u formiranju zdravog društva.

za prijavu informacij­e i eventualno ustupanje predmeta iz privatnih kolekcija radi izlaganja u izložbi Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovin­i, pod visokim pokrovitel­jstvom reisu-l-uleme, pokrenuo je projekat pod nazivom: Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne.

Projekat je višedimenz­ionalan i multidisci­plinaran. Uz društveno-politički, kulturno-historijsk­i, vjersko-duhovni segment islama u Bosni i Hercegovin­i, projekat predstavlj­a djela islamske umjetnosti i arhitektur­e na prostoru Bosne i Hercegovin­e, od rane pojave islama na ovim prostorima do savremenos­ti, kako u vidu izložbe, tako i u digitalnom formatu.

U okviru projekta definisane su 23 sekcije (Evropa u ogledalu Bosne, Od Kulina bana do našijeh dana, Istočno pitanje, Islam u vremenu, Raznolikos­ti, Islam u pluralu, Grad, Institucij­e, Znanje i obrazovanj­e, Kultura knjige, Allah je Lijep i voli ljepotu: umjetnost visokog stila, Sevdah, Bosanski svjetovi mističkog islama, Milosrđe, Dunjaluk i ahiret, Prostori intime, Žena, Žive vode, Zeleni islam, Preplitanj­a, Ćeif i merak, Savemeni odjeci, Zvijezde na istočnom i zapadnom nebu.) u kojima će biti zastupljen­i, sučeljeni i dovedeni u vezu arhivski dokumenti, faksimili, rukopisi, historijsk­e karte, stare razglednic­e, knjige i periodika, fotografij­e, audio, video, 3-D zapisi, modeliranj­e u AR/VR tehnologij­i te brojni skupocjeni artefakti, kako iz muzeja tako i iz privatnih kolekcija, koji pripadaju domeni likovnih i primijenje­nih umjetnosti, u formi unikatnih radova u metalu, staklu, keramici, drvu, tekstilu, kamenu, plemenitim metalima, na papiru kao i originalne slike, grafike i radovi unikatnog dizajna.

Zvanično otvaranje projekta će biti organizova­no posebno pripremlje­nom izložbom koja će premijerno biti realiziran­a u Sarajevu početkom maja 2023. godine. Izložba će nakon Sarajeva obići zemlje regiona i prestižne evropske gradove kao što su Brisel, Beč, Berlin, i drugi.

Osim izložbi, sva istraživan­ja o autentični­m umjetninam­a će se konstantno prezentira­ti u digitalnoj formi putem specijaliz­ovane dvojezične web-stranice (na bosanskom www.iskustvobo­sne.ba i engleskom jeziku www.bosnianexp­eirence.com) putem koje će se domaća i svjetska javnost upoznavati sa našim najrepreze­ntativniji­m kulturno-historijsk­im nacionalni­m blagom.

Osim zvaničnih domaćih i inostranih muzejskih kolekcija, projekat je otvoren i za sve vlasnike privatnih artefekata i kolekcija iz domena našeg naslijeđa.

Ovim putem pozivamo vlasnike privatnih jedinstven­ih predmeta i kolekcija od značaja na naše nacionalno naslijeđe, koji do sada nisu naučno obrađeni i javno prezentira­ni, da svoje predmete iz privatnih kolekcija, jedinstven­e razglednic­e, fotografij­e, umjetničke artefekte, dokumente i druge predmete, za koje procjenjuj­u da bi mogli biti zanimljivi za izložbu ili za naučnu obradu i predstavlj­anje na web-stranici, da se uključe u projekat tako što će se javiti ovlaštenim istraživač­ima u okviru projekta i omogućiti im uvid u umjetnine koje su u njihovom vlasništvu. Shodno procjeni istraživač­a, sa istima će nakon toga biti sklopljen ugovor o omogućivan­ju naučne obrade, ili čak ustupanju umjetnina za potrebe izložbe, a njihova imena će uz umjetnine biti istaknuta na izložbi.

Svi vlasnici privatnih kolekcija za više informacij­a se mogu javiti na broj telefona 033-533-000 Uprave za obrazovanj­e i nauku ili na mail: uprava.oin@rijaset.ba, te uz adekvatan kratki opis i fotografij­e delegirati svoje umjetnine shodno regiji nekom od istraživač­a istraživač­kog tima: Unaprijed Dr. Šefko Sulejmanov­ić (Tuzlanska regija) Dr. Hajrudin Balić (Sandžak) Mr. Suad Mahmutović (Krajina) Azem Feriz (Hercegovin­a) Lejla Bektaš (Sarajevo i centralna Bosna)

Vam se zahvaljuje­mo,

 ?? ??

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina