Sabor raspisao redovne izbore u Islamskoj zajednici

Usvojen Poslovnik o radu Sabora, Pravilnik o radu Ustavnog suda, Prečišćeni tekst izbornih pravila i niz drugih akata važnih za funkcioniranje Islamske zajednice u BiH

Uprisustvu reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, muftija, direktora uprava i rukovodilaca službi Rijaseta, u Svečanoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke je 22. maja održana sedma redovna sjednica Sabora IZ u BiH kojom je predsjedavao Safet Softić. Prije usvajanja dnevnog reda prethodilo je utvrđivanje kvoruma kojim je potvrđeno prisustvo 76 sabornika, učenje ašereta hafiza Podojka, te svečana zakletva novog sabornika Đidića.

Afirmiranje vrijednosti pravde

Kao prijedlog dopune dnevog reda, sabornik Hajrović, iz Njemačke, ukazao je na potrebu određivanja našeg odnosa spram pravde, odnosno nepravde koja je izuzetno prisutna u Bosni i Hercegovini te konstatirao da na tom planu nije puno učinjeno. S obzirom na kraj mandata sabornika, predložio je Deklaraciju kao svoj doprinos. Insistirajući na ovom pitanju o pravdi koja je muslimanima i najpreča, sabornik je iskazao spremnost da se Deklaracija stručno dopuni i time stavi sabornicima na uvid i glasanje.

U raspravi koja je uslijedila sabornik Bećirović je bio stava da ovu Deklaraciju treba odbiti, jer je ona više lične naravi i sliči na dnevne medijske i političke analize stanja. Na ovaj način je iskazano nepoštovanje Rijaseta koji ima dovoljno kompetencija i inicijativa da analizira stanje u BiH.

Uzevši učešće u raspravi reisul-ulema Kavazović je istakao da inicijativu sabornika treba cijeniti na način se o pravdi treba govoriti i govori na hutbama, ali da pravda ne stanuje samo u ovome domu, jer zakone donose političke institucije.

Po argumentaciji sabornika da se ova inicijativa adaktira, predsjednik Softić je iskazao mišljenje da ova inicijativa Hajrovića nije spremna za usvajanje te predložio da Sabor imenuje komisiju koja bi razmotrila i upotpunila predloženu deklaraciju.

Ujedno, predsjednik Sabora Softić skrenuo je pažnju da je 2022. godina izborna u Islamskoj zajednici i da mandat ovog saziva Sabora traje do 31. decembra ove godine. U skladu s Ustavom Islamske zajednice i pravilima izbornog procesa, Sabor ima obavezu da šest mjeseci ranije raspiše izbore u IZ što je ovdje i učinjeno.

Priključivši se raspravi o deklaraciji dr. Hilmo Neimarlija je istakao da je s jedne strane potrebno afirmirati vrijednosti pravde koje su temeljne u islamu, i da u tom smislu razumije sabornika Hajrovića, ali s obzirom da je pravda u Njemačkoj u kojoj on živi regulirana i od državne je važnosti, to je ova inicijativa pogrešno adresirana.

Sabornik Hajrović se složio s prijedlogom da se formira komisija na osnovu ponuđene deklaracije, te uputio molbu da i on bude njen član.

Uslijedilo je glasanje kao i prihvatanje dnevnog reda nakon čega se prisutnim sabornicima obratio reisul-ulema.

Borba za prava građana

Osvrnuvši se na prošlu godinu koju je obilježila velika politička i sigurnosna kriza u našoj zemlji, izazvana i ohrabrena politikama iz našeg užeg i šireg okruženja, reisu-ulema Kavazović je, obraćajući se sabornicima, istakao:

„Danas se pred našim očima odvija veliki i brutalni vojni sukob na tlu Evrope. Slike ruskog razaranja ukrajinskih gradova, ubijanja i protjerivanja civila, prizori masovnih grobnica, opsjedanja gradova itd. podsjetili su nas, građane Bosne i Hercegovine, na agresiju kojoj smo bili izloženi prije tridesetak godina. Čak su nas objašnjenja i opravdavanja ovih zločina neodoljivo podsjetila na ona ista objašnjenja kojima se agresor na našu zemlju koristio, obmanjujući domaću i međunarodnu javnost, poricanjem i pokušajem zataškavanja zločina koje je počinio.“

Izražavajući žaljenje zbog brutalne agresije na Ukrajinu, on je fokusirajući se na društveno-političko stanje u BiH dodao:

„Danas smo svjedoci političkih pritisaka, a neki ne isključuju ni druge, na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini od strane onih istih politika koje su devedesetih godina prošlog stoljeća izvršile brutalnu agresiju na našu zemlju. Pitanje izbornog zakona postalo je pitanje svih pitanja u nama susjednoj Hrvatskoj, koja se otvoreno miješa u politička pitanja u našoj zemlji, vrši pritisak na naš narod, optužujući ga da uskraćuje politička prava hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Sve to je popraćeno uvredama s najvišeg vrha države, od strane predsjednika ove zemlje. Istina je da Bosna i Hercegovina treba bolje zakone, ali njih treba da donose njeni politički predstavnici, bez prijetnji iz Hrvatske ili Srbije.“

Ukazujući na nove izazove za zajednicu i narod, te izbore od kojih će zavisiti i budućnost, reis Kavazović je poručio:

„I kao narod, i kao zajednica muslimana, moramo biti svjesni ovih promjena. Na izborima i za državna tijela i za tijela Islamske zajednice moramo dati naše povjerenje onim ljudima i snagama koje će biti u stanju izdržati politički pritisak koji je sve jasnije izražen. Moramo osujetiti populističke tendencije u našem narodu i svesti ih na podnošljivu mjeru. Na važna mjesta u državi i zajednici treba da biramo kredibilne ljude s karakterom i potrebnim znanjem za javni posao. Nemojmo dozvoliti da nam buka, koju će proizvoditi politički subjekti u narednom periodu, pomuti osjećaj da biramo one opcije koje su najrealnije i najoptimalnije za naš narod s najviše snage da se izbore za prava građana ove zemlje i da se suprotstave nasrtajima na nju.“Radni dio sjednice započeo je usvajanjem zapisnika sa šeste sjednice, da bi po raspravi o prijedlogu Pravilnika o radu koji je pretrpio pojedine promjene on bio i usvojen. Predsjednik Softić je pojasnio da je Poslovnik od izuzetne važnosti za rad funkcioniranja Sabora u narednom mandatu, dok je Hilmo Neimarlija ukazao da novi normativni akti treba da omoguće punopravnu ravnopravnost, a da u tom smislu očekuje razumijevanje sabornika.

Sabornica Jašarević ukazala je da sabornice trebaju biti vidljivije, te navela činjenicu da na rukovodeće pozicije u Saboru nikada nije bila imenovana žena.

Nakon što je istaknuto da je Pravilnik dovoljno demokratičan i da svako može biti biran, on je uz predložene amandmane i usvojen. Po pojedinačnom predstavljanju izvještaja rada organa Islamske zajednice za 2021. godinu i ovaj Pravilnik je većinom glasova usvojen, da bi potom po prezentiranom izvještaju bio usvojen i finansijski plan za 2021. g. koji ukazuje na stanoviti višak prihoda u odnosu na rashode.

Pod šestom tačkom dnevnog reda donesena je odluka o raspisivanju izbora u Islamskoj zajednici kao i prihvaćen Pravilnik o dodjeli murasele nosiocima vjerskog autoriteta. U raspravi o Pravilniku o radu Ustavnog suda IZ, dr. Neimarlija je posebno istakao potrebu jačanja ustavne i normativne kulture čime se, zapravo, ostvaruju demokratske inicijative svakog člana Islamske zajednice ponaosob.

Sjednica je okončana saborskim pitanjima među kojima su i pitanje većeg uključenja žena i njihove uloge u društvu, potrebi pronalaženja načina pomoći imamima koji zbog male penzije nisu u mogućnosti obaviti hadž, vakufskoj imovini, autoritetu sabornika i dr.

Dovom koju je proučio dr. Enes Ljevaković, zamjenik reisul-uleme, rad Sabora je okončan.