Otvoreni vakufski objekti u Kiseljaku i Fojnici
U okviru desete, jubilarne manifestacije “Dani vakufa” u nedjelju, 29. maja 2022. godine, svečano su otvoreni vakufskoposlovni objekat “Divanhana” u Kiseljaku i vakufski poslovno-administrativni centar “Medresa” u Fojnici.
Svečanim otvorenjima prisustvovali su sarajevski muftija Nedžad-ef. Grabus, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Senaid-ef. Zajimović, zamjenik generalnog direktora Generalne direkcije vakufa Turske Aydin Cem Aslanbay, predstavnici Ambasade Republike Turske i drugih turskih institucija u našoj zemlji te brojni vjernici i džematlije.
Prisutnima su se obratili i glavni imami i predsjednici medžlisa Kiseljak i Fojnica, Kenan-ef. Bajrić, Edin-ef. Rojo, Nermin Mehemić i Azem Huseinbašić te predstavnici lokalnih vlasti.
Oživljavanje vakufa
Objekat je izgrađen na parceli vakufa Misir-age iz 19. stoljeća. Vakuf je postojao do 1970. godine. Džamiju je minirao i srušio HVO 1993. godine, kada je ubijeno 78 Bošnjaka ovog i okolnih naselja zajedno s imamom. Nakon agresije napravljena je nova, Šehidska džamija, a od 2020. godine, zahvaljujući posredovanju Vakufske direkcije IZ u BiH i razumijevanju Generalne direkcije vakufa Republike Turske, ovaj vakuf je obnovljen i oživljen. Sada je to “Divanhana” s restoranom i pet soba za prenoćište musafira.
Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije, obraćajući se prisutnima rekao je da je ovih dana sve u znaku vakufa i novih projekata Islamske zajednice u BiH.
“Radujemo se oživljavanju vakufa. Otvaranjem ovogodišnje manifestacije “Dani vakufa u BiH” pokazali smo da je ona našla svoje mjesto u kulturnim i javnim manifestacija u BiH”, ukazao je Zajimović.
Podsjetio je da Bosna i Hercegovina i Zajednica imaju prijatelje u Turskoj te da je njihova svijest o potrebi da se obnovi porušeno u protekloj agresiji na BiH bila ključna. Ukazao je i na zasluge domaćih vakifa kojima su na otvaranju manifestacije uručena priznanja i riječi zahvale.
“I jedni i drugi nastavljaju praksu naših velikih i slavnih prethodnika”, kazao je direktor.
Prisutnima se obratio i muftija Grabus, kazavši da je ovo veliki događaj za sve muslimane i cijelu Zajednicu.
“Kada je hadži Misir-aga gradio vakufsko dobro generacije su bile svjedoci toga, ali svetost koju je imao taj čin preživjela je. Doživjeli smo novu generaciju ljudi koja je uspjela to ponovo revitalizirati, pronaći način kako da se to izgradi”, istakao je muftija Grabus. Naglasio je prisutnima da svi moraju biti ponosni zbog načina na koji su se oni organizirali i ustrajali nakon teških iskušenja.
Zamjenik generalnog direktora Generalne direkcije vakufa Republike Turkske Aydin Cem Aslanbay je podsjetio da kao Generalna direkcija vakufa pri Ministarstvu kulture i turizma Turske, vođeni predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom nastavljaju s projektima i aktivnostima u BiH.
“Gdje god odete u islamskom svijetu moguće je naći trajna dobra, zgrade koje su izgrađene s dušom vakufa, a i na koja god vrata zakucate naći ćete ljude koji se brinu o drugima. Ovo su elementi od kojih je sastavljena kultura i civilizacija vakufa”, naveo je Aslanbey.
On je kazao kako Direkcija nastoji da u staro stanje vrati više od 60.000 vakufskih dobara koja se nalaze na prostorima koje je nekada obuhvatalo Osmansko Carstvo, a potrebite pomažu na različite načine.
Kazao je i kako su mu poznati teški i gorki događaji u Kiseljaku te ukazao na stepen koji šehidi imaju.
Vakuf Misir hadži Mehmed-age
Glavni imam Medžlisa Kiseljak Kenan-ef. Bajrić podsjetio je ovom prilikom da je džamija uz Divanhanu minirana i srušena 1993. godine od strane HVO-a, kada je ubijeno 78 Bošnjaka, muslimana i imam Omer-ef. Drkić, dok su svi ostali protjerani i u logore zatvarani.
“Ova priča je najbolji dokaz koliko je jako zrno dobra kada se posije s iskrenim nijjetom. Gospodar će svojom nagradom nagraditi dobročinitelje, vakife, jer oni su Allahu zajam dali. Nama ostaje da slijedimo njihov primjer u skladu s našim mogućnostima i činimo dobro u ime Gospodara Milostivog”, istakao je efendija Bajrić.
Nermin Merhemić, predsjednik MIZ Kiseljak i predstavnik džemata Han-Ploča, ukazao je na važnost vakufa.
“Misir Mehmed-aga ostavio je nešto u trajno dobro u vrijeme Osmanskog Carstva. Evo, nakon dugo vremena mi smo to uspjeli zajedno s našom braćom obnoviti i vratiti da nam služi”, kazao je Merhemić.
Objekat “Medresa” u Fojnici
U prisustvu velikog broja džematlija otvoren je i vakufsko poslovno-administrativni centar «Medresa” u Fojnici. Ovaj objekat, izgrađen na lokaciji nekadašnje Fojničke medrese, prostire se na oko 2.000 metara kvadratnih, a u njegovu izgradnju utrošeno je oko tri miliona KM, koje je putem Vakufske direkcije IZ u BiH osigurala Generalna direkcija vakufa Republike Turske.
Objekat se sastoji od suterena, prizemlja gdje će biti dječije obdanište i tri poslovna prostora, dok će na prvom spratu biti restoran i prostorije Medžlisa. Na drugom spratu su apartmani u starobosanskom stilu. Radovi su započeti 2018. godine.
Imovina vraćena izvornom vlasniku
Predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Fojnica Azem Huseinbašić podsjetio je da je izvjesni Šaban-ef. sagradio džamiju 1666. godine, a nakon toga je dao sagraditi medresu i tekiju u Fojnici. Tekiju su zapalili četnici prilikom povlačenja 1945. godine, nakon čega više nije obnavljana. Postojeća zgrada medrese izgrađena je 1906. godine. Sredstva za njenu izgradnju obezbijedila je i tada Vakufska direkcija, da bi je 1945. godine, komunističke vlasti oduzele od Zajednice. Nacionalizovana je 1959. godine i služila je kao zgrada Općine. Zgrada Medrese je Medžlisu Fojnica vraćena 2013. godine.
“Sadašnje vlasti odlukom su vratile zgradu izvornom vlasniku kao gest dobre volje, a legalizaciju vraćanja očekujemo donošenjem Zakona o restituciji”, istakao je Huseinbašić.
Direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović je izrazio želju da to urade i vlasti u drugim općinama.
“Islamska zajednica je uvijek bila pozitivan faktor, ali bez džematlija nije uspješna kao što je uspješna s vama zbog čega se svima u ime Islamske zajednice zahvaljujem što podržavate projekte” poručio je, pored ostalog, Zajimović.
Muftija Grabus je ukazao i na značaj džamija i obrazovanja.“Bez džamija duhovno ne možemo preživjeti. Bez iluma i medresa to ne možemo, jer moramo da se osposobimo i snađemo u svijetu u kojem živimo”, poručio je muftija Grabus.
Obrativši se prisutnima zamjenik generalnog direktora Generalne direkcije vakufa Republike Turske Aydin Cem Aslanbay je izrazio nadu da će ovaj objekat biti od koristi budućim generacijama.
Prisutnima se obratio i glavni imam MIZ Fojnica Edin-ef. Rojo i načelnik općine Sabahudin Klisura.
“Evo nas danas ispred obnovljenog, oživljenog, izgrađenog vakufa, Medrese Šaban Ahmed-efendije, čiji smo vijek produžili i koji će, ako Bog da, nadživjeti sve nas i mnoge generacije koje će doći poslije nas - istakao je efendija Rojo.
Nečelnik Fojnice Klisura iskazao je zadovoljstvo izgradnjom objekta poručio da se nada da će poslužiti svojoj svrsi.
U sklopu otvorenja vakufskog poslovno-administrativnog centra “Medresa” dodijeljene su vakufname vakifima sa područja Medžlisa Islamske zajednice Fojnica: h. Salkanu Merdžaniću (uvakufio nekretninu za potrebe Medžlisa), Fadilu Ahmetku (uvakufio nekretninu za potrebe Medžlisa), zajednička vakufnama rahmetli Ahmedu Serdreviću i njegovom sinu dr. Mustafi Serdareviću (uvakufili oko hiljadu knjiga za Šaban Ahmed ef. biblioteku, te Varka Mustafi koji živi u Australiji (uvakufio porodičnu kuću i stan u Sarajevu za potrebe džemata Ragale, Medžlis Fojnica). Plakete su uručene i Vakufskoj direkciji IZ u BiH, Generalnoj direkciji vakufa Turske, te firmama izvođačima radova.
Emir Države Katar, šejh Temim bin Hamed Alu Thani je posjetio Muslimanski kulturni centar u Ljubljani. Važnost gradnje džamija te ovakvih posjeta prevazilazi postojanje arhitektonskih objekata i dotiče se dimenzija znanja i djelovanja zajednice. A baš tu, pokazat će se, mnogo je dobroga postignuto, a brojni potencijali čekaju da budu iskorišteni
Povod ovog osvrta je službena posjeta emira Države Katar, šejh Temima bin Hameda Alu Thanija, Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani 16.05.2022. Ovaj centar je značajno finansirala Država Katar bez koje muslimani u Sloveniji, i Bošnjaci, ne bi imali objekat koji je malu zajednicu učinio ponosnim i dostojanstvenim članom islamskog kulturno-civilizacijskog kruga i evropskog okruženja. U više kur‘anskih ajeta ponavlja se znakovita riječ fadl – blagodat, dobrota, bez koje bi ljudi bili na gubitku i izgubljeni. Svako se dobro postigne uz Božiju blagodat. Mnogi vakufski projekti izgrađeni u BiH i van zemlje, u vlasništvu IZ, potvrđuju Božiju blagodat, snagu, odlučnost i opredjeljenje za unapređenje i razvoj važnog segmenta djelovanja Zajednice. Sve je počelo zvaničnom posjetom emir el-Valida šejh Hameda bin Halife Alu Thanija Sloveniji 20.07.2010. godine. Na zvaničnoj večeri čiji je domaćin bio tadašnji predsjednik Slovenije, dr. Danilo Turk, tokom razgovora emir me upitao o našim aktivnostima. Objasnio sam da nastojimo izgraditi džamiju, na što je odgovorio: “Ja bih volio izgraditi džamiju u Ljubljani!” Tako je počela naša službena komunikacija koja je rezultirala izgradnjom monumentalnog centra.
Mala zajednica s velikim iskustvom
Kada se okonča izgradnja objekta, postavlja se pitanje kako dalje razvijati zajedničku viziju i osmišljavati misiju koja će snažno i kontinuirano povezivati sve članove IZ u zajedničkim vrijednostima širom svijeta?
U evropskom političkom i javnom diskursu više od dvadeset godina dominiraju teme i sadržaji povezani s
islamom i muslimanima. Neka pitanja su temeljito analizirana i postignut je značajan napredak. Ipak, mnoge teme se pojednostavljuju i služe za populističko polariziranje društva te često dehumaniziranje muslimana u političkim i medijskim debatama. Islamska zajednica u BiH – sa svojim organizacionim jedinicama širom Evrope – predstavlja svoje tumačenje postulata vjerovanja i vjerske prakse u pluralnim i slobodnim društvima. Pri tome, Islamska zajednica ima više od jednog stoljeća iskustvo autonomnog djelovanja i organiziranja vlastitih poslova u obrazovanju, upravljanju vakufima i organiziranju administracije koja brine o praktičnoj primjeni vjerskih
obreda i propisa. Islamska zajednica je jedinstvena po svome djelovanju jer pojedinci ne mogu privatizirati ni vakufsku imovinu niti programska opredjeljenja IZ, što nije slučaj s mnogim muslimanskim organizacijama u Evropi. U periodu od tridesetak godina postignut je ogroman napredak u mnogim aspektima djelovanja IZ u i izvan BiH. Islamska zajednica je u mnogim zemljama dobila prepoznatljivost kroz svoje vjerske, infrastrukturne, obrazovne i kulturne projekte. S druge strane na univerzitetima širom zapadne hemisfere djeluju instituti, katedre, fakulteti, pa i vladine i nevladine organizacije koje se bave proučavanjem islama. Islam je velika svjetska religija, status islama je takav da je u brojnim zemljama službeno vjersko učenje, u drugima ima snažnu ukorijenjenost i reprezentativnost. Nažalost, u mnogim zemljama se ograničavaju prava vjernika na slobodno učenje i prakticiranje islamskih propisa. Muslimani Bošnjaci imaju iskustvo pluralnog društva i demokratskog uređenja u kojem vjerske zajednice imaju autonomni status i predstavljaju važan segment djelovanja u širem društvu. Islamska zajednica i bošnjačka muslimanska misao generalno nastoje afirmirati ibadetsku formu islama koja snaži narodni emocionalni i psihološki karakter ukorijenjen u islamskim vrijednostima. To nas čini integralnim dijelom globalne muslimanske zajednice. Po tome se razlikujemo od većine Evropljana, jer dijelimo religijske vrijednosti s muslimanima, a političke i demokratske s Evropljanima. Evropski kontekst u takozvanom “raščaranom” svijetu – bez oslanjanja na onostrano i transcedentno – fokusira se na teorijske, fenomenološke i iskustvene aspekte u kojima se smatra da pravna i etička pitanja imaju autonoman izvor, a teonomni postulati su ograničeni na djelovanje Crkve i privatnu vjerničku sferu. Zato često dolazi do nesporazuma o mnogim pitanjima jer rigidni elementi u društvu nastoje dekonstruirati i učiniti banalnim sve što se smatra svetim, vječnim i zaštićenim. Svođenje proučavanja islama na politička, ideološka i sigurnosna pitanja postavilo nas je u defanzivnu poziciju objekta, u kojoj se muslimanski intelektualci ne mogu složiti ni o metodologiji ni sadržaju kojeg bi trebalo zajednički artikulirati. Zvuči grubo, ali muslimani su jedini sljedbenici velike svjetske religije koji nisu u cjelosti vlasnici narativa niti u poziciji za samostalno i ekskluzivno produciranje svoga mišljenja zasnovanog na islamskim konceptima, jer su često mnoge teme dio specifičnih agendi koje proizvode intelektualni i politički centri moći izvan svijeta islama. Samo produciranje novih tumačenja iznutra i unutar muslimanske zajednice čini mišljenje vitalnim i dinamičnim, a puko reinterpretiranje snaži dogmatska i konzervativna stajališta. Kršćanstvo u različitim formama, judaizam i ortodoksni i liberalni, čak i nemonoteističke religije imaju svoje centre koji oblikuju narativ o svim važnijim pitanjima povezanim s tumačenjem religijskih postulata, prakse i institucionalne reprezentativnosti. Gubitak političkog
utjecaja i slobode od 18. stoljeća potisnuo je svijet islama sa svjetske političke pozornice, a posljedice toga su ekonomska, obrazovna i kulturna marginalizacija sve do kraja 20 stoljeća. U takvom svijetu, mala muslimanska zajednica kojoj je bilo oduzeteo pravo i na nacionalno ime uspjela je preživjeti agresivni ateistički sistem u bivšoj Jugoslaviji i s osamostaljem BiH otvorile su se nove prilike za razvoj snažno ukorijenjenog evropskog muslimanskog mišljenja i identiteta u Evropi. Potrebno je imati na umu činjenicu da je islam velika svjetska religija, ali je istovremeno i kultura i civilizacija, te da se bošnjački identitet ukorijenjen u islamu suočava s različitim predrasudama i stereotipima u širem evropskom prostoru kada nastoji afirmirati naše temeljne vrijednosti. Zato su pitanja izgradnje džamija i muslimanskih kulturnih cenatra u Evropi, Americi i Australiji iznimno važni doprinosi snaženju ukupnog bošnjačkog identiteta kojim svjedočimo svoju islamsku i evropsku ukorijenjenost i reprezentativnost takvog tumačenja islama.
Katolička, pravoslavna i protestantska crkva, jevrejske organizacije i druge vjerske zajednice imaju svoje političke i diplomatske agende koje se artikuliraju i valoriziraju putem nevladinog i vladinog sektora. Islamska zajednica u BiH je, sa svojom infrastrukturom i ljudskim potencijalom, uspjela postići rezultate koje nema ni veliki broj država. Zato je suštinsko pitanje kako i na koji način razvijati programe i projekte IZ koji će osnažiti zajednički bošnjački pogled na važna pitanja.
U kretanju je bereket – idemo dalje
IZ je u proteklom periodu bila fokusirana na izgradnju infrastrukture potrebne za njeno djelovanje. Projekt Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani desetljećima je bio jedno od najvažnijih političkih pitanja za populiste i medijske oportuniste koji su producirali narativ o islamu kao tuđoj religiji, islamskoj prijetnji i nekompatibilnosti islama s evropskim naslijeđem. Taj narativ je utihnuo nakon okončanja izgradnje džamije u Ljubljani, ali sigurno nije uklonjen sa javne političke scene. Islamska zajednica je samo u Zagrebu, koji pripada istom govornom području kao i BiH, uspjela uspostaviti svoju srednju školu. Može li IZ u narednom periodu izvan bosanskog govornog područja pokrenuti svoj obrazovni sistem kroz vrtiće, osnovne ili srednje škole, fakultet ili institute? Ima li zato mogućnosti i potrebe? Relevantnost i važnost institucije se mjeri po rezultatima koje postiže na različitim područjima djelovanja. Arhitekturna prepoznatljivost IZ osigurava uglavnom simboličku važnost, ali bez obrazovnih i kulturnih sadržaja koji će osnažiti unutrašnju sigurnost i samosvijest te povezanosti sa širom društvenom zajednicom – kroz referentne formalne i neformalne obrazovne sadržaje – muslimanska zajednica kao zajednica vjernika ne može imati dugoročnu stabilnost i relevantnost. Prijatelji iz islamskog svijeta pomogli su nam da uspostavimo temelje djelovanja. Posjeta emira Države Katar Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani, u društvu predsjednika Republike Slovenije g. Boruta Pahora, predstavlja veliki diplomatski dan i pobjedu za Islamsku zajednicu u cjelini. To je zvanično priznanje institucionalnom djelovanju IZ u BiH koja je uspjela na prostoru BiH, Hrvatske i Slovenije uspostaviti jasnu organizacionu strukturu sa statusom vjerske zajednice koja čuva islamsko djelovanje u okvirima pozitivnog pravnog reda evropskih država i islamskih vrijednosti na kojima se zasniva Ustav IZ. Važno je napomenuti da je IZ vlasnica svih objekata, odgovorna je za sve obrazovne, kulturne i vjerske programe i sadržaje koji se izvode u okviru njenih ustanova. Naša generacija je uspjela napraviti prekretnicu u izgradnji monumentalnih vjerskih objekata u mnogim dijelovima svijeta. Potrebna je snažnija saradnja obrazovnih ustanova IZ u BiH i organizacionih jedinica širom svijeta kako bi se lakše suočavali sa izazovima na polju odgoja, formalnog i neformalnog obrazovanja u okviru Islamske zajednice u cjelini. Bez znanja i potrebnih kompetencija nije moguće praviti velike iskorake. Ulaganje u kadrove uvijek će donijeti rezultate. Zahvalnost prijateljskom narodu Katara najviše možemo svjedočiti učenjem dova za dobro koje su učinili za Islamsku zajednicu u BiH, te osmišljavanjem i primjenom programa koji će razvijati i čuvati dostojanstvo i dignitet islamskog učenja.