Doktorirala Sumeja Ljevaković-Subašić: Muslimanske rasprave u Bosni o emancipaciji žene

U četvrtak, 26. maja, na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu doktorirala je Sumeja Ljevaković-Subašić odbranivši doktorsku disertaciju o temi „Kur’ansko-tefsirska argumentacija u bosanskomuslimanskim raspravama o pitanju emancipacije žene između 1883. i

Komisiju za odbranu doktorske disertacije Ljevaković-Subašić činili su: prof. dr. Almir Fatić, predsjednik i član, prof. dr. Dina Sijamhodžić-Nadarević, član i prof. dr. Enes Karić, mentor i član.

Odbranom svog doktorskog rada iz oblasti tefsira dr. Ljevaković-Subašić nastavila je rad na istraživanjima iz oblasti historije i tradicije muslimana u Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu razumijevanja i tumačenja Kur’ana.

Dr. Ljevaković-Subašić ističe da su žensko pitanje kod Bošnjaka tretirali i domaći i strani autori sa socijalnog, političkog, ekonomskog i pravnog aspekta.

„Mnogi su, pri tome, obrađivali i stavove zvaničnih organa Islamske zajednice, ali i uleme i druge bošnjačke inteligencije koja je pisala o ženskom pitanju, a koja je imala veliku ulogu u rješavanju ovog pitanja. Tradicionalna ulema i druga bošnjačka inteligencija je svoje stavove o ovim pitanjima često argumentirala osnovnim izvorima islama, odnosno tumačenjem Kur’ana i hadisa“, naglasila je ona. Tome dodaje da je tumačenje tradicionalne uleme i njihovo pozivanje na Kur’an i druge izvore islama nije naročito tretirano.

„Istraživanja i analize tumačenja Kur’ana u Bosni i Hercegovini općenito, u periodu kojeg obuhvata ova studija, još uvijek su oskudne budući da su Bošnjaci Kur’an tumačili samo tematski ili djelimično kao što je slučaj s tumačenjem Kur’ana Šukrije Alagića, Huseina Đoze ili Prijevodom Kur’ana s komentarom kojeg je objavilo Vrhovno islamsko starješinstvo u SFRJ. Stoga, temeljni naučni doprinos ove studije se ogleda u razvoju korpusa znanja o izvornom tumačenju Kur’ana bošnjačke inteligencije kroz analizu njihovog odgovora na goruće pitanje emancipacije žene, te analizu polemike o pitanju emancipacije Bošnjakinje koja je argumentirana dokazima iz Kur’ana i njihovim tumačenjem“, kazala je za Preporod.

Rezimirajući svoj rad naglašava da su Bošnjaci tretirali pitanje emancipacije žena kroz pitanja koja su se direktno ticala Bošnjakinja, za razliku od muslimana u drugim zemljama. „Bošnjački autori su dali doprinos raspravama o emancipaciji žene tumačeći Kur’an u tretiranju sljedećih pitanja: ljudska ravnopravnost žene i muškarca, pravo žene na obrazovanje, pitanje otkrivanja/pokrivanja lica žene, izolacija odnosno slobodno kretanje žene izvan kuće, rad žene izvan kuće, pozicija žene u braku i porodici, poligamija, razvod braka i pravo žene na nasljedstvo“, istakla je dr. Ljevaković-Subašić.