Kako ćemo nastaviti, zapravo započeti, obrazovanje imama za dijasporu
Niko ne spori specifičnost imamske misije u dijaspori za koju su potrebna posebna znanja i vještine, ali pitanje je kada će se konkretizirati priprema (n)ovih kadrova Islamske zajednice kroz formalno i neformalno obrazovanje
Druga država, drugi jezik, drugo društveno uređenje i zakoni, druge mogućnosti i izazovi... Mnogo toga je drukčije u misiji imama u dijaspori spram njihovih kolega u domovini i nije potrebno mnogo elaborirati tu činjenicu. Također, izazovi poput integracije i asimilacije te gradnje svijesti novih generacija Bošnjaka u dijaspori o Bosni i Islamskoj zajednici dodatno usložnjavaju misiju imama koji su često, van porodičnog kruga, najvažnije figure u očuvanju bošnjačkog i bosanskog identiteta u dijaspori.
U prvom redu iz ovih razloga postavlja se pitanje kako Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini priprema imame za rad u dijaspori, pored najkvalitetnijeg formalnog obrazovanja iz oblasti vjerskih nauka kojeg nudi na svojim islamskim fakultetima. Drugim riječima, obrazovanje svih pa tako i imama koji će raditi u dijaspori u segmentu islamskih nauka može se samo dodatno usavršavati, ali u segmentu potrebnih znanja i vještina koji se tiču specifičnosti organizacije vjerskog života u Evropi, SAD ili Australiji je nešto što je trebalo biti u fokusu čim je zaustavljena agresija na BiH.
Kontaktirali smo Upravu za vanjske poslove i dijasporu u vezi s ovim planiranjem kadrova Islamske zajednice van Bosne i Hercegovine, ali prema odgovoru to je nadležnost drugih Uprava u Rijasetu. Prema opisu poslova to su u prvom redu Uprava za obrazovanje i nauku te Uprava za vanjske poslove koju smo prvu kontaktirali kako bismo dobili uvid na koji način se angažiraju imami u dijaspori.
Kako se angažiraju imami u dijaspori
Uvid u izbor imama u dijaspori vrši se putem Uprave za vjerske poslove Rijaseta koja sprovodi proceduru izdavanja dekreta imamima koji rade u dijaspori.
„Uprava za vjerske poslove obavlja upravne i druge stručne poslove u području vjerskog života Islamske zajednice pa tako i džemata koji se nalaze van naše domovine. S tim u vezi, Uprava za vjerske poslove koordinira i rad imama u dijaspori u skladu s propisima Islamske zajednice u BiH, što podrazumijeva i predlaganje imenovanja imama u skladu s potrebama džemata. Pri izboru imama za određeni džemat u dijaspori sprovede se konkursna procedura kako bi se došlo do najkvalitetnijeg kadra, ali je moguće, u dogovoru s rukovodstvom džemata, imenovati i određenog imama koji je u svojoj radnoj karijeri pokazao svoje imamske, hatibske i muallimske kompetencije“, kazali su u ovoj Upravi.
U praksi ovo znači da Uprava sa džematom bira najboljeg kandidata koji se prijavio na konkurs što, ipak, ne znači da izabrani kandidat ima kompetencije za rad u dijaspori koji, kako smo kazali, ima niz svojih specifičnosti. Iz ovih razloga Uprava za vjerske poslove je itekako svjesna koliko je važno pripremati budući kadar Islamske zajednice koji će djelovati u džematima širom Evrope, ali i Sjedinjenih Američkih Država i Australije.
„Uprava organizira stručne seminare za imame i daje podršku u stručnom usavršavanju imama, ali kreiranje kurikuluma i formalno obrazovanje imama nije u njenoj nadležnosti. Uprava u okviru svojih redovnih aktivnosti uspostavlja baze podataka te vrši izradu kriterija i standarda za evaluaciju i ocjenjivanje rada imama, hatiba, muallima i ocjenjivanje njihova rada što može biti važan izvor informacija o potrebama imama i džemata u dijaspori prilikom kreiranja obrazovnih programa
Druga država, drugi jezik, drugo društveno uređenje i zakoni, druge mogućnosti i izazovi... Mnogo toga je drukčije u misiji imama u dijaspori spram njihovih kolega u domovini i nije potrebno mnogo elaborirati tu činjenicu.
za imame koji će biti angažirani van naše domovine“, istakli su u ovoj upravi.
Budućnost pripreme imama za dijasporu
Kontaktirali smo Upravu za obrazovanje i nauku Rijaseta u vezi s ovom temom, tačnije s konkretnim pitanjem: zašto se do sada nije uspostavio određen program na fakultetima Islamske zajednice koji bi sistematski pripremao imame za dijasporu znajući da je imamski posao u dijaspori specifičan spram istog u domovini?
Uprava za obrazovanje i nauku dijeli uvjerenje da obrazovni sistem Islamske zajednice po svom konceptu, nastavnim planovima i programima i ciljevima treba osposobljavati i pripremati kadar koji će biti u mogućnosti odgovoriti stvarnim potrebama muslimana i izazovima realnog života s kojima se oni suočavaju. U tom kontekstu važno je sagledavati i specifične potrebe džemata u bošnjačkoj dijaspori i kroz obrazovni proces permanentno jačati sposobnosti i kompetencije imama za rad u takvim sredinama.
„Čini se da se krupne razlike u djelovanju imama u domovini i dijaspori sve više smanjuju, naravno osim u nekim izrazitim specifičnostima, prije svega mislimo na poznavanje lokalnog jezika i društveno-duhovnog naslijeđa. Međutim, skoro da su identični krupni izazovi rada u domovinskim džematima i u evropskim, američkim i australijskim dijasporalnim bošnjačkim zajednicama kao što su pitanje tumačenja i vršenja vjere u sekularnim društvima i preovlađujućeg moralnog relativizma sa svim njegovim implikacijama. Stoga se ne čini svrsishodnim i ekonomski izvodivim pokretati poseban studijski program za rad u dijaspori, koja je u tim specifičnostima opet heterogena. Možda je korisnije razmišljati o adaptaciji i razvijanju postojećih studijskih programa na način da budu u što većoj korelaciji i dijalogu s temeljnim izazovima i problemima savremenog čovječanstva, a kroz izborne i planski kreirane sadržaje omogućiti stjecanje specifičnih znanja za rad u određenim dijasporalnim područjima. Ovi usmjereni nastavni sadržaji u okviru postojećih studijskih programa omogućavali bi stjecanje kompetencija iz jezičkog područja, zapadnog kulturnog i filozofskog naslijeđa, ustrojstva Evropske unije i sl. Ova specifična znanja nisu samo potrebna za rad u dijaspori nego i u džematima u domovini“, kazao je voditelj Odjela za visoko obrazovanje, nauku i kulturu dr. Ekrem Tucaković. Da li je potreban poseban program pisat ćemo idući put, ali mislimo da je važno definirati šta svaki program ili reforma postojećeg znači konkretno.
Prema riječima dr. Tucakovića na islamskim pedagoškim fakultetima studijski programi uglavnom su okrenuti potrebama tržišta i ispunjavaju standarde kvaliteta i na studijskim programima Fakulteta islamskih nauka postoje nastavni sadržaji koji nude uvide u savremena društvena i duhovna kretanja.
„Odlika savremenog obrazovanja je zahtjev za permanentnim usklađivanjem s promjenljivim potrebama tržišta rada, a kada je u pitanju imamski rad – ne samo u dijaspori - i on se, kroz različite oblike formalne i neformalne edukacije, mora kontinuirano usklađivati s neprestanim promjenama društvenog krajolika“, kazao je dr. Tucaković s kojim se, ovaj put, u potpunosti slažemo.
Umjesto zaključka, kojeg bi svaki članak trebao imati, proučit ćemo dovu za našu budućnost, kako u domovini tako i u dijaspori.