Čuvari knjige, historije i imena: Biblioteka „Muftija Mehmed-ef. Zahirović“
Biblioteka već danas broji 20.000 jedinica raznolikog knjižnog fonda. Među njima su evropski fond, fond arhiva, fond periodike, fond orijentalistike, a najznačajniji je fond Ferhat-paše, tj. fond starih rukopisa, među kojima su naslovi starosti i do nekoliko stoljeća.
Školske biblioteke važan su dio i medresanskog ambijenta, a s druge strane nedvosmislena potvrda opredijeljenosti škola s predznakom dini-islama da vrijednost čitanja i knjige postave na pijadestal. Ni u Banjoj Luci, s pokretanjem medrese, nije se dugo čekalo na rad školske biblioteke. Kao i u slučaju škole, odlučeno je i da naziv biblioteke bude podsjetnik na lik i djelo istaknutih ljudi učenja, knjige i djela. Školska biblioteka nosi naziv po uglednom banjalučkom muftiji rahmetli Mehmed-ef. Zahiroviću. Shodno trenutnim kapacitetima, školska biblioteka je smještena u prostorijama Gazanferija džamije u nesporednoj blizini školske zgrade.
Već dvadeset hiljada naslova
Tempo otvaranja, rada i razvoja ove biblioteke bio je diktiran i zakonskim obavezama, a u roku od nekoliko mjeseci morali su imati 5.000 jedinica knjižnog fonda. Dužnost bibliotekara trenutno obavlja sekretarica Medrese Maida Blitović koja nas je detaljnije upoznala s informacijama o Biblioteci. Iako po struci nije bibliotekar, već magistar prava, slijedom okolnosti značajno je posvećena radu u biblioteci, za koji kaže da je odmara.
Danas ova biblioteka broji 20.000 jedinica raznolikog knjižnog fonda. Među njima su evropski fond, fond arhiva, fond periodike, fond orijentalistike, a kako je i istakla Blitović, najznačajniji za njih je fond Ferhat-paše, tj. fond starih rukopisa. Tu su i rukopisi starosti i do nekoliko stotina godina koje su pregledali i stručnjaci iz Yunus Emre instituta, a 2017. godine su proglašeni i nacionalnim spomenikom.
„Mi smo također započeli i projekat Opisnog lista knjige kojeg je 1975. godine započeo muftija Mehmed-ef. Zahirović, u kojem se nalaze osnovni podaci o svakoj knjizi. Tako da smo mi s našim hafizom Muamer-ef. Okanovićem i njegovom suprugom Senadom Čačković nastavili tu započetu ideju rahmetli muftije“, kazala nam je Blitović.
Mjesto i knjige i druženja
Od januara 2021. godine, aktivan je i Klub čitalaca, a sve knjige koje se nalaze u Klubu hedija su Rasima Hamidovića, koji je svoju privatnu
biblioteku donirao Medresi. Klub čitalaca se koristi za svakodnevne susrete, seminare, skupove te druženje profesora i učenika.
Biblioteka je na raspolaganju, kako učenicima i uposlenicima Medrese, tako i Banjalučanima te ostalim, a otvorena je svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Trenutno, kako kaže Blitović, učenici najviše čitaju lektirske naslove, što je za očekivati. Međutim, građani se, ističe ona, najviše interesuju za teme iz historijskog razvoja Bosne i Hercegovine, ali i gradova iz kojih potiču.
„Za nas je značajno da mi imamo veliki dijapazon evropskog fonda kojeg sačinjava beletristrika, na bosanskom i engleskom jeziku, a uz to na ćirličnom i latiničnom pismu. Osim toga imamo različite vrste djela na orijentalnim jezicima kao što su arapski i turski, a među starim rukopisima imamo djela i na osmanskom jeziku. U budućnosti planiramo da s Gazi Husrev-begovom bibliotekom uradimo kompletnu konzervaciju i restauraciju svih tih rukopisa s obzirom da oni imaju svoju laboratoriju, odnosno potrebne instrumente. Tako bismo mogli na adekvatan način odgovoriti svim izazovima i problemima s kojima bismo se mogli suočiti u budućnosti“, upoznala nas je ona.
Rukopisi starosti i do nekoliko stoljeća
Tokom agresije mnogi rukopisi su oštećeni. To je bio slučaj i sa zbirkama na nivou cijele države kao što su Specijalna zbirka Narodne i univerzitetske biblioteke Bosne i Herecegovine te zbirke Orijentalnog instituta u Sarajevu. Kada je riječ o rukopisima Ferhat-pašinog fonda oni su godinama čuvani u zgradi medžlisa, odnosno nekoliko njih u kućama džematlija, kazala nam je Blitović. Naglašava da je rad na rukopisima fonda Ferhat-paše započeo prije pandemije, ali je njome zaustavljen. Do sada, jedan od rukopisa su morali izdvojiti zbog njegovog „oboljenja“.
Zbirka broji sedamdeset i pet rukopisa i oko stotinu i pedeset štampanih djela. Od toga, osam je prepisa Kur'ana među kojima je najznačajniji prepis Muhamed-ef. Osmankadića iz 1726/1727. godine, te osamdeset drugi prepis Muhameda, sina Alije iz 1869. godine. Osam je prepisa sure En'am, a ostali su iz različitih naučnih oblasti, posebno iz fikha, akaida i jezika. Najstariji rukopis nema uvodnih stanica niti imena autora, a prepisan je 9. marta 1332. godine.
Obogaćivanje i drugih biblioteka
Kako otvaranje Medrese, tako je i otvaranje Biblioteke naišlo na veoma dobar odziv, naglasila je Blitović. „To je ljudima specifičnost koju su vrlo rado prihvatili. Ljudima je ovaj ambijent, s obzirom da se Biblioteka nalazi u džamiji, veoma privlačan i zanimljiv te je ovo za njih duhovna oaza smirenosti, koju su oni rado prihvatili i koju rado posjećuju. Ako ne zbog knjige, onda sigurno zbog ambijenta“, dodala je.
Iako planova ima, o tome još uvijek ne konkretiziraju. Dodaje da u Biblioteci već sada ima posla i za tri osobe, a da je već i sama mnogo naučila o poslu bibliotekara, ističe da bi svakoj od tih osoba mogla kazati šta treba da se uradi.
Uprkos ograničenošću prostorom, knjige ne odbijaju. „Sve one knjige koji mi ne možemo da prihvatimo, mi preuzmemo i proslijedimo u biblioteke na nivou Medžlisa. Šta god je za Zajednicu, nije nam mrsko raditi“, dodala je Blitović.