O sigurnosti u društvu rizika
Savremena društva, pa tako i naše bosanskohercegovačko se, htjeli to ili ne, ubrzano mijenjaju. Gotovo svakodnevno u svijetu se suočavamo s novim izazovima i novim uslovima života. Nagle promjene koje se dešavaju, te pravila i norme koje su bile juče sada više ne važe. „Staro društvo nestaje, a zamjenjuje ga društvo rizika”, upozorava sociolog Giddens. Rekli bismo, nove promjene jesu otvorile nove perspektive ali su proizvele i nove rizike. S jedne strane one jesu postale opasnost po društvo, dok s druge strane one mogu poslužiti kao nova pokretačka snaga koja rizike može predvidjeti i upotrijebiti. O tom fenomenu nam ponajviše govori nova oblast sociologije - tzv. sociologija rizika koja sam pojam rizika izučava i posmatra kroz oblikovanje savremenih društvenih pojava. Na taj način, kroz sociologiju rizika upoznajemo se s novim znanjima, kako ih prepoznati i primijeniti, kako s njima upravljati. Treba reći, da u proizvodnim društvima u kakvim živimo, takvi rizici ne predstavljaju samo izazov ili prijetnju, nego su oni i prilika za razvoj i zaradu. Kao rezultat tih nastojanja koja suštinski određuju globalnu sliku svijeta nastale su još veće razlike koje su primjetne u povećanju jaza između bogatih i siromašnih. Granice su prekoračene i načelo jednakosti koje je do tada važilo sada u novom rizičnom društvu zamijenjeno je pitanjima sigurnosti i opstanka. Jednakost je time zamijenjena nesigurnošću. Sociolog Ulrih Bek ovom 'prekoračenju' dodao je nove od kojih ćemo spomenuti: klasne sukobe, nesigurnost i nestabilnost posla, ekološke rizike i rizike terorizma. Ovi sukobi, ujedno, predstavljaju nove vrijednosti i nove etike koje dovode do slabljenja demokratije i do krize svake socijalne države. Drugi rizici su već društvene naravi i odnose se na socijalne nemire, demonstracije, sukobe i ratove. Njima se još mogu dodati rizici od poplava, gladi, kuge i drugih bolesti.
Pitanje sigurnosti
Neosporno, sigurnost svake države danas je postala ključno pitanje ne samo pojedinačnog opstanka nego i djelovanja i razvoja čovjeka kao i društva u cijelosti. Ona (sigurnost) je proizašla iz društvenih procesa kojima je u prioritetu bilo smanjenje rizika, te uspostavljanje normalnih uvjeta za život. Zapravo, zadaća svake socijalne države je da štiti svoje građana, što se opet posebno odnosi na brige oko školovanja, siromaštva, invalidnosti, posla, nezaposlenosti, bolesti, zbrinjavanja starijih i iznemoglih i dr.
U takvoj državi elementarna je potreba ostvariti sigurnost njenih građana. Abraham Moslov 1970. godine među tim potrebama dodaje još fiziološke potrebe organizma, potrebe za sigurnošću, potrebe za pripadanjem i ljubavlju, potrebe za poštovanjem i samopoštovanjem, potrebe za samoostvarenjem, potrebe za samonadilaženjem. Takve potrebe odraz su stabilnog i sigurnog načina života.
Uglavnom, radi se o socijalnoj ulozi sigurnosti koja se bavi rizicima po vlastiti identitet i kulturu. Ona je faktički vezana za ekonomsku sigurnost pojedinaca i, ujedno, sastavni je dio nacionalne sigurnosti. Bez te sprege jedno društvo ne bi moglo ni opstati, a kamoli zadržati svoj identitet. Da bi to društvo kako-tako opstalo ono, dakle, mora dostići potrebni nivo sigurnosti. Naravno, onda siromašnije države u nastojanju da osiguraju stabilnije društvo imaju veći rizik od nesigurnosti, jer se u ekonomskom smislu više zadužuju i uzimaju kredite za svoj razvoj. Ukoliko su pak zaduženja i investicije pogrešene tada su i rizici veći.
Sigurnosna politika
Sigurnosna politika svake države iziskuje mnoge aktivnosti i ona se stalno mijenja već u ovisnosti od raznih vanjskih faktora. Time ona obuhvata niz sigurnosti od kojih ovdje izdvajamo: sigurnost čovjeka, sigurnost porodice, sigurnost zajednice (npr. gradova, naselja, fabrika, škola), sigurnost društvene zajednice (zaštita društvenog uređenja), sigurnost nacionalnog okruženja, zaštita čovjekovih prava i sloboda i dr.
Na tom planu, i pored mnogih izazova, pred Bosnom i Hercegovinom kao prioriteni interes postavljaju se pitanja zaštite njene nezavisnosti,
U društvima rizika, u kakvim sada živimo, svaka država dužna je čuvati mir i sigurnost svojih građana. Odlazak mladih i obrazovanih najveća je prijetnja po sigurnost i opstanak BiH
suvereniteta i teritorijalnog integriteta, te zaštita ustavnog poretka i ljudskih prava, slobode i sigurnosti građana. Međutim, najveći sigurnosni izazovi u BiH, koji ponajviše izražavaju zabrinutost građana, leže u političkoj nestabilnosti i lošoj socio-ekonomskoj situaciji. Takva situacija i politika BiH u novim uvjetima i globalnim prilikama neminovno u svrhu svog očuvanja suvereniteta, u to nas uvjeravaju i političari, slijediće nove standarde međunarodnih odnosa. U svakom slučaju, to su općeprihvaćena načela koja u svijetu važe i koja su važnija od pojedinačnih nacionalnih suvereniteta. Štaviše, one zemlje kojima je prijetila kakva-takva opasnost, a u svrhu svog očuvanja, slijediće sasvim prirodne potrebe grupiranja. Uostalom, to NATO kao najveći vojni savez garantira nudeći sigurnost i mir.
Percepcija rizika i religija
Posebno je zanimljiv odnos značenja rizika savremenog društva kod religijskih zajednica. U Bosni i Hercegovini doduše ovih pokazatelja nema, jer nema ni dovoljan broj istraživanja odnosa svjetovnih i transcendentnih rizika u savremenom društvu. Ne zaboravimo, društveni rizici se u religijskom prostoru uglavnom analiziraju kao individualne potrebe ili već sagledavaju kao prevazilaženje straha od smrti. “Pojedinac postaje religiozan kada mu je kroz određene religijske obrasce obećana nagrada koja nosi veću težinu u odnosu na angažiranost koja se od pojedinca zahtijeva kroz vrijednosne obrasce religijske zajednice.” (Finkle i Stark). Naravno, unutar socijalne grupe rizici se manifestiraju kroz interakciju i to tako da one osobe koje su bolje integrirane unutar svoje organizacije manje su sklone preuzimanju rizika. S druge strane, važna uloga u odnosu vjere (posebno islama) i rizika odnosi se i tiče solidarnosti kao dodirne tačke. Naime, međusobno pomaganje u teškim situacijama kada se javlja spoljašnji rizik - jedan je od stupova vjere islama, pa i čovječanstva. Bez solidarnosti i razumijevanja jednih prema drugima ne bi bilo ni sigurnog doma a ni sigurne domovine. Nasuprot su prijetenje i sumnje koje kroz stvaranje negativnog ekonomsko-socijalnog ambijenta mogu samo proširiti nezadovoljstvo građana, te destruktivno djelovati na stanje sigurnosti.
Samopouzdanjem protiv nepravde
Što se tiče općeg društvenog stanja, sigurnost Bosne i Hercegovine bila je donedavno opterećena migracijama i pandemijom koronovriusa, ali danas postoji niz drugih sigurnosnih prijetnji koje su dalekosežnije i predstavljaju veći problem. O tim rizicima i prijetnjama već brinu društvene institucije i sigurnosni sistem. Radi se o sigurnosnim strukturama BiH koje se, istakli smo, uveliko tiču samog političkog sistema i ustavnopravnog uređenja. On se ne može temeljiti na nepravdi i lažnim obećanjima. Ibn Tejmijje navodi: „Allah će pomoći državu utemeljenu na pravdi, pa makar bila i nevjernička...“Pred time ne treba zatvarati oči. Nepravda naprosto demotivirajuće djeluje, pospješuje nesigurnost i nagoni mlade na odlazak. Zato kad govorimo o sigurnosti ona se ponajprije pronalazi u nama samima. To je potencijal naše sigurnosti. Sun Tzua nam poručuje: “Dubokim znanjem načela, nered se može pretvoriti u red, promijeniti opasnost u sigurnost, promijeniti razaranje u preživljavanje, promijeniti nesreću u sreću. Snažnom akcijom može se dovesti svijet do velikog mira i privesti zadatke do velikog ispunjenja.” Sigurnost u samoga sebe jedno je od onih stanja kojem ljudsko biće najviše teži, a koje mu je istovremeno i najteže dostupno. Ideja o vlastitoj vrijednosti osnova je samopouzdanja koje se razvija tokom života i gradi u suočavanju s različitim životnim situacijama. Sigurnost se ne traži u posjedovanju nečega, jer ono što danas imamo sutra se već može izgubiti. Ne treba krivicu i mišljenje tražiti ni u drugome, jer tome su sklone nesigurne osobe. Najbolje je oslonac potražiti unutar sebe. Jer, kad smo svjesni svojih vrijednosti onda ćemo preuzeti sami odgovornost za sebe i društvo u kojem živimo.